Nejednako se postupa s civilnim i vojnim ročnicima, iako i jedni i drugi ispunjavaju svoju obvezu, jedni s puškom u ruci, drugi u civilnoj zaštiti, ocijenio je Dalibor Paus (IDS).


Drži da su civilni ročnici u bitno lošijem položaju, duži im je vojni rok, manja naknada, nemaju prednost pri zapošljavanju kao vojni ročnici. Zauzima se da obje vrste ročnika imaju jednaka prava.


Živković: Svećenici i sportaši bit će oslobođeni vojnog roka




Nisam čuo ni jedan razlog zašto civilna zaštita traje duže i manje se plaća, dodaje i Marin Živković (Možemo), a kad je riječ o prizivu savjesti, kaže kako svećenici i sportaši neće morati izreći taj priziv, već će biti oslobođeni vojnog roka. Druge profesije nemaju takvu privilegiju, čak ni neurokirurzi, naglašava.


Upozorava i da će “dodatnu sumnju” izazvati ako se zdravstveni pregledi ročnika prebace na privatne klinike.


I Marijana Puljak (Centar) tvrdi da se civilna služba tretira kao kazna, a ne kao jednako vrijedna, a prednost koju će kod zapošljavanja imati vojni ročnici vidi kao stvaranje „nove kaste podobnih“.


Smatra i da se oko 40 milijuna eura, koliko će, kaže, godišnje stajati trošak temeljne vojne obuke, moglo bolje iskoristiti, za osnaživanje profesionalne vojske, uvođenje modernih tehnologija, obrazovanje stručnjaka koji će ih koristiti i biti spremni za ratove 21. stoljeća koji se, dodaje, vode dronovima.


Marija Selak Raspudić (NZ) ne dijeli mišljenje da zakon diskriminira civilne ročnike, pa povlači paralelu sa zakonom koji dodaje staž ženama s djecom. Je li to diskriminacija prema onima koji ne mogu imati djecu ili prema onima koji su prije tog zakona otišli u mirovinu?, upitala je i odgovorila kako misli da nije.


Nije zbog ciljeva, a to je demografska obnova, kaže i dodaje kako ni u ovom slučaju neće biti diskriminacije, jer oni koji prođu temeljnu vojnu obuku preuzimaju rizik koji ostali ne preuzimaju.


Tvrdnje o diskriminaciji civilnih ročnika odbacuju klubovi i zastupnici saborske većine.


Petir: Obuku prilagoditi generaciji digitalne kulture


Nema diskriminacije, ističe Ante Deur (HDZ) i dodaje da ročnici koji prođu temeljnu vojnu obvezu postaju dio pričuve i, bude li potrebe, sudjelovat će u obrani države.


Zbog sve većeg broja ugroza, prijeko je potrebno da se mladi vojno osposobe, da što veći broj obveznika stekne vještine i znanja, kaže Tomislav Josić (DP).


Zakon o obrani strateški je iskorak, a uvođenje temeljne vojne obuke dolazi u pravom trenutku, ocijenila je Marijana Petir (NZ), zauzimajući se da ta obuka bude prilagođena generaciji digitalne kulture i da se ročnici jedu hranu domaćih proizvođača.