Formiranjem aktualnog sastava Europske komisije, »europske vlade«, Hrvatska je dobila priliku da mjesto potpredsjednice pripadne Dubravki Šuici, ranije dugogodišnjoj HDZ-ovoj europarlamentarki, koja je u EK kao povjerenica zadužena za demokraciju i demografiju i koja predvodi rad Komisije na deliberativnoj demokraciji, kao i Konferenciju o budućnosti Europe. O stanju u EU-u, ali posebno i na njenim istočnim granicama razgovarali smo ovog tjedna, dok su napetosti na području Ukrajine na vrhuncu.

Snažna Europa

Europa se nalazi u krizi, kao i cijeli svijet nakon pandemije i njenih ekonomskih posljedica. Tu je i Brexit, odnosno činjenica da je jedna država članica manje nego ranije, a na istočnim granicama kontinenta događaju se velike turbulencije. Kako vidite ulogu Europe trenutno na karti svijeta? Ima li i dalje dilema o tome kako se EU treba razvijati u smislu svog identiteta?
– Snažnija Europa u svijetu jedan je od šest prioriteta ove Komisije. Komisija nastoji uspostaviti koordiniran pristup vanjskom djelovanju – od razvojne pomoći do zajedničke vanjske i sigurnosne politike. EU želi promicati globalni mir i sigurnost te štititi temeljna prava, univerzalne vrijednosti i međunarodno pravo kao temelje suradnje među zemljama i narodima. Nastavljamo biti predvodnik u odgovorima na egzistencijalne prijetnje čovječanstvu zbog klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, a to je ujedno i misao vodilja u našem pristupu multilateralnom sustavu. Ususret Afrika-EU Summitu koji se održava upravo ovaj tjedan, Komisija je predstavila EU-Afrika paket od 150 milijardi eura ulaganja u okviru strategije Global Gateway kojom želimo poduprijeti snažan, uključiv, zelen i digitalan oporavak i transformaciju Afrike pomoću ubrzavanja zelene i digitalne tranzicije, održivog rasta i otvaranja radnih mjesta, jačanja zdravstvenih sustava i poboljšanja obrazovanja i osposobljavanja.

Dubravka Šuica

Kako vidite razvoj situacije oko Ukrajine, ima li u Bruxellesu bojazni od vojnog sukoba, i kako bi se EU trebala postaviti? U tom kontekstu, naravno, zanima nas i vaš komentar izjava predsjednika Milanovića na tu temu. Imate li dojam da Europa razumije hrvatske poruke?
– Europska unija je po ovom pitanju potpuno ujedinjena te koordinirana sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima. Odlučni smo nastaviti predstavljati snažnu, jasnu i ujedinjenu transatlantsku frontu. Poznato vam je da je ranije ovog mjeseca ruski ministar vanjskih poslova Lavrov napisao 36 pisama svakoj državi članici Europske unije i saveznicima u NATO-u, s nizom zahtjeva. Zauzvrat je dobio dva pisma: jedno od mog kolege Josepa Borrella u ime Europske unije i jedno od Jensa Stoltenberga u ime NATO-a. To je dokaz naše ujedinjenosti. Naš glavni interes i briga je pokušati deeskalirati napetosti kroz dijalog, ali i kroz čvrste stavove o podršci Ukrajini i obrani međunarodnog prava i načela.

Čini se da je sad napetost na vrhuncu.
– Predsjednica Von der Leyen potvrdila je snažnu potporu EU-a Ukrajini i najavila novi paket potpore od 1,2 milijarde eura u obliku hitne financijske pomoći i 120 milijuna eura bespovratnih sredstava. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) također rade na širokom spektru sektorskih i pojedinačnih sankcija u slučaju daljnje vojne agresije Rusije na Ukrajinu. A kad me pitate za poruke iz Hrvatske, poznato Vam je da je Hrvatska i članica i NATO-a i EU-a pa bi iz te činjenice trebala proizlaziti hrvatska pozicija.

Budućnost Europe

U Europskoj komisiji vodite projekt Konferencije o budućnosti Europe – o kakvom se projektu zapravo radi i koliko će građani moći utjecati na formuliranje novih politika?
– Radi se o projektu deliberativne demokracije kakav Europa, a ni druge svjetske demokracije još nisu doživjele. Cilj Konferencije o budućnosti Europe je čuti građane što zapravo oni žele i kakvu Europu zamišljaju – koje su njihove brige, problemi, ali i ideje. Naslov je ispočetka bio možda zbunjujući jer se ne radi o jednoj konferenciji nego o cijelom procesu deliberacija i rasprava s građanima. Nalazimo se u ključnom trenutku Konferencije – prošli tjedan smo održali panel građana u Maastrichtu o ulozi Europe u svijetu, a sljedeći tjedan smo u Dublinu na panelu o ekonomiji, obrazovanju, socijalnoj jednakosti, kulturi i sportu. Nakon tih panela u Strasbourgu ćemo se okupiti na plenarnim sjednicama Konferencije gdje ćemo raspraviti o prijedlozima građana koje smo prikupili i na panelima i na digitalnoj platformi. Važno je napomenuti da su građani koji sudjeluju na panelima nasumično izabrani iz svih 27 država članica, reflektirajući različitosti EU-a, nacionalnost, urbanu vs. ruralnu podjelu, spol, dob, socioekonomsku pozadinu te razinu obrazovanja. Trećinu panela čine mladi ljudi od 16 do 25 godina jer raspravljamo upravo o njihovoj budućnosti, tako da ne možemo govoriti o njima, a bez njih!
Koji je glavni cilj?
– Cilj je završiti Konferenciju u svibnju gdje ćemo te prikupljene prijedloge predati čelnicima triju EU institucija koji su potpisnici Zajedničke deklaracije o Konferenciji o budućnosti Europe. Nakon toga nam slijedi intenzivan rad na zakonodavnim inicijativama koje će proizaći iz ovog procesa te implementacija. Ovim putem još jednom pozivam hrvatske građane da dođu na digitalnu platformu Konferencije o budućnosti Europe i uključe se u rasprave.

Zdravlje, socijalna (ne)jednakost i nezaposlenost teme su koje najviše muče građane EU-a, naravno uz klimatske promjene – kakve odgovore EU treba ponuditi? Točnije, može li se s tako visoke administrativne razine ljudima uopće pomoći konkretnim rješenjima?
– Vaše je pitanje posebno zanimljivo iz perspektive činjenice da politike koje spominjete nisu u isključivim nadležnostima Unije, koja se temelji na načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Cilj je s jedne strane zaštititi pravo država članica da donose odluke i djeluju, a ujedno i dati legitimitet djelovanju Unije ako se bolji rezultati mogu postići zajedničkim djelovanjem. Mislim da je COVID-19 primjer takvog funkcioniranja, gdje zdravlje ne spada u isključive nadležnosti Unije, a gdje je zajedničkim naporima i u toj domeni ipak učinjeno jako puno – i to s vrlo konkretnim rješenjima – da Europa ispliva iz pandemije jaka i stabilna. Upravo je i cilj Konferencije o budućnosti Europe dati svakom građaninu Europske unije priliku da može utjecati i kreirati europske politike.

Vladavina prava

U kontekstu vašeg resora demokracije, koji također u EK-a pokrivate, je li riječ o onome što nazivamo vladavinom prava, i kako u tom kontekstu kotira Hrvatska? Po svim procjenama, pri dnu smo zbog problema korupcije. Čak je i vladajuća stranka dobila presudu zbog svojih starih afera iz ranijih godina.
– Vladavina prava nije unutar mog resora, već se tim područjem bave moja kolegica Vera Jourova i Didier Reynders u sklopu portfelja vrijednosti. U Europskoj komisiji uspostavili smo mehanizam vladavine prava koji služi kao preventivni instrument s ciljem promicanje vladavine prava i sprečavanja nastanka ili pogoršavanja problema. Mehanizam predviđa postupak godišnjeg dijaloga između Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta s državama članicama te nacionalnim parlamentima, civilnim društvom i drugim dionicima o vladavini prava. Temelj tog novog postupka je izvješće o vladavini prava. Kad govorimo o Hrvatskoj, u Komisijskom izvješću za 2020. godinu uočeno je da je u hrvatskom pravosudnom sustavu postignut napredak u smanjenju broja neriješenih predmeta i poboljšanju elektroničke komunikacije na sudovima te da je uspostavljen pravni i politički okvir za promicanje integriteta i sprečavanje korupcije u javnom sektoru. Naravno, dosta je još prostora za napredak. Vidim da je u hrvatskom Saboru prošli tjedan izglasan paket zakona o reorganizaciji pravosuđa što je znak da se ide u dobrom smjeru.

Europska unija se suočava s populističkim politikama u nizu država članica, gdje počinju prevladavati čak i autoritarne vlasti. Kako tumačite taj fenomen jačanja konzervativizma i smanjivanja prava građana? U tom kontekstu, ima li EU, odnosno Europska komisija odgovor na tvrdnje onih, najčešće antivaksera, koji smatraju da su im u pandemiji bitno smanjena njihova ljudska i temeljna prava? Postoji li bojazan od rasta prosvjeda ili nemira, ako se pandemija nastavi? Koliko je ugrožena europska demokracija?
– Svjesni smo da pandemiju koronavirusa prati golema količina lažnih informacija. Diljem svijeta, pa tako i u EU prisutan je rast populizma, no Europska komisija intenzivno radi na borbi protiv dezinformacija. Pristup Europske unije borbi protiv dezinformiranja temelji se na poštovanju temeljnih prava. Pandemija koronavirusa se ne može koristiti kao izgovor za ugrožavanje slobode izražavanja, smanjenje odgovornosti javnih tijela ili neopravdano ograničavanje pristupa informacijama i transparentnosti. Kriza je ukazala na to koliko je važno da i mi političari i vi novinari građanima pružimo pouzdane i provjerene informacije i tako doprinosimo spašavanju života. Komisija pomno prati učinak kriznih mjera koje su poduzele države članice na vrijednosti EU-a te će to i dalje činiti do postupnog ukidanja svih mjera.
Koja je poruka antivakserima?
– Što se tiče cjepiva, ona su jedan od najvećih uspjeha javnog zdravstva i u tom smislu moramo razlikovati činjenice od lažnih informacija.

Demografski izazovi

Vaša je tema i demografija, a u tom kontekstu Hrvatska zaista neslavno stoji. Koje mjere koje Europska unija provodi i donosi, mogu biti izravno primjenjive i u Hrvatskoj, da bi se građani vraćali i naseljavali ruralna područja? Bi li rezultate popisa ocijenili katastrofom, kako se to obično tu u Hrvatskoj gleda?
– Hrvatska nije jedina država članica koja se suočava s demografskim izazovima. Radi se o europskom problemu. To i je razlog zašto je uopće uveden portfelj za demografiju s ovom Europskom komisijom, jer je problem sveprisutan. Europa stari, ruralna se područja prazne, mladi ljudi odlaze, ne samo prema glavnim gradovima ili u druge države članice, već i izvan granica EU-a. Izvješćem o utjecaju demografskih promjena, koje sam objavila u lipnju 2020., ukazala sam na vrlo jasne demografske trendove koji polako, ali potencijalno nepovratno oblikuju budućnost Europske unije. Zato sam već sljedeće godine izašla sa Dugoročnom strategijom za ruralna područja, a ove godine, zajedno s povjerenicom za regionalnu politiku, predstavit ću inicijativukojom ćemo se posebno osvrnuti na problem brain draina, odljeva mozgova, u sklopu Europske godine mladih. Iskreno se nadam da će sve te inicijative doprinijeti pozitivnim lokalnim rješenjima – jer ključ uspjeha i demografskog oporavka je, uz pomoć Unije, ponovno na lokalnoj i regionalnoj razini. Poznato je da je demografija u nadležnosti zemalja članica, no kad je riječ o ovom portfelju na europskoj razini tu se prije svega bavimo stvaranjem ekonomskih i socijalnih uvjeta za bolji i kvalitetniji život mladih obitelji što podrazumijeva pametno trošenje svih EU fondova čime bismo postigli da i mnoga sada zapostavljena područja ponovno postanu atraktivna i prosperitetna kako bismo ne samo promijenili trendove iseljavanja nego i privukli nove građane. I zato ova Komisija stavlja posebni naglasak na ruralna područja koja čine 80 posto europskog teritorija, što vidimo kao ogromni potencijal, a slično je i u Hrvatskoj.

Pametne strategije

Pred cijelom Europskom unijom, a i Hrvatskom, jest zadatak da pametno utroši sredstva iz Mehanizma za oporavak. Smatrate li da naša zemlja ima kadrovskog i administrativnog kapaciteta za to i u kojim sektorima bi se najviše trebalo ulagati? Bi li trebale prevladavati javne ili privatne investicije?
– Sigurna sam da Hrvatska ima i kadrovske i administrativne kapacitete da pametno utroši sredstva i iz Mehanizma za oporavak, a i ona iz fondova EU za razdoblje 2021-2027. godine. S moje pozicije mogu samo naglasiti važnost strateških ulaganja u zelene i digitalne tranzicije, jer one su jamstvo za održivi razvoj. Optimalno je naravno uvijek težiti kombinaciji javnih i privatnih investicija, jer samo tako sredstva koja dolaze iz EU mogu potaknuti značajniju investicijsku i poduzetničku klimu. Hrvatski potencijali su ogromni te sam sigurna da će uz pomoć pametnih strategija ova značajna sredstva EU-a polučiti vrlo vidljive rezultate za bolji život naših građana.
I naravno, pitanje svih pitanja: obnova od potresa. Postoje li bilo kakve garancije o tome da je Unija spremna pričekati Hrvatsku da utroši sredstva iz Fonda solidarnosti, ili ćemo nažalost u tome podbaciti?
– Korištenje financijskih sredstava Unije neizostavno leži na vrlo jasnim pravnim osnovama. Sve je propisano, kako načini trošenja, tako i rokovi za potrošnju. No ponekad je potrebno uzeti u obzir i posebne okolnosti, naravno ukoliko su one bile prisutne, a kad govorimo o potresu, njih je bio čitav niz – počevši od toga da se Hrvatska, nažalost, suočila ne samo s jednim, već s dva razarajuća potresa u vrlo kratkom razdoblju, i to u doba pandemije, a od kojih je jedan bio u glavnom gradu gdje su mnogi objekti pod konzervatorskom zaštitom što također treba uzeti u obzir. Evo, Europska komisija upravo je odobrila produženje roka na još godinu dana. Hrvatske vlasti u stalnom su kontaktu s Europskom komisijom, a potrošnja novca iz Fonda solidarnosti obostrani je cilj.