Optužno vijeće Županijskog suda donijelo je odluku kojom se odbija zahtjev obrane Gabrijele Žalac da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje SMS poruke koje je bivša ministrica razmjenjivala s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, ali i druge dokaze iz afere trošenja europskog novca, javlja HRT.

Optužno vijeće odbilo je dokazne prijedloge obrane zaizdvajanjem nezakonitih dokaza, dakle – prihvatilo je sve argumente EPO-a koje su izneseni, izvijestila je tužiteljica Ureda europskog javnog tužiteljstva (EPPO) Sani Ljubičić. Za očekivati je, dodala je – da će obrana Gabrijele Žalac podnijeti žalbu Viskokom kaznenom sudu.

Za što se terete Žalac i ostali

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podignuo je potkraj prosinca 2022. optužnicu protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislava Petrica te poduzetnika Marka Jukića i Mladena Šimunca, osumnjičenih da su oštetili EU i RH za više od 1,3 milijuna eura.

EPPO je Žalac optužio za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, dok su Jukić i Šimunac optuženi za zloporabu položaja i ovlasti, a njihove tvrtke Ampelos i Micro project za poticanje na to kazneno djelo.

EPPO sumnja da je tijekom 2017. i 2018. Žalac pokrenula postupak javne nabave informacijskog sustava u kojem je htjela osigurati povlašteni položaj suoptuženicima i njihovim tvrtkama. Optužena je i da je povećala procijenjenu vrijednost nabave te odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva, a samo su tvrtke povezane s ministričinim pouzdanicima pozvane da dostave ponude.

Iz slučaja Žalac pokrenuti novi postupci

EPPO naglašava da je odlukom bivše ministrice cijena nabave nerealno određena na 1,73 milijuna eura iako bi realna cijena tog sustava iznosila otprilike 360.000 eura. Prema tvrdnjama EPPO-a, 1,73 milijuna eura s PDV-om uplaćeni su na račun tvrtke trećeokrivljenog, nakon čega je dio novca prebačen na račune drugo i trećeokrivljenog, kao i na račune njihovih tvrtki, te je zatim dio uplaćenog novca podignut u gotovini.

Proračun EU-a pritom je oštećen za najmanje milijun eura, dok je hrvatskom proračunu pričinjena šteta od gotovo 300.000 eura. Šimunac je, prema optužnici, nezakonito zaradio 2,1 milijun kuna, Jukić malo više od dva milijuna kuna, dok su njihove tvrtke ostvarile nezakonitu zaradu od 3.508.628 kuna i 2.650.000 kuna.