ZAGREB – Obavezni sistematski pregledi za sve građane, koje će osigurati i financirati zdravstveni sustav, a ne tek poneki boljestojeći poslodavac, trebali bi uskoro ući u primjenu s ciljem ranog otkrivanja kroničnih bolesti koje uzrokuju visoku smrtnost i opterećuju zdravstveni sustav. Prema riječima ministra zdravstva Vilija Beroša, opći sistematski pregledi bit će prilagođeni dobi i spolu osiguranika, a otkrivat će bolesti poput visokog tlaka, dijabetesa… Provodit će se jednom godišnje, ili jednom u dvije godine, ovisno o dobi, a organizirali bi se tako da se čitav pregled obavi u nekoliko sati.

Ministarstvo zdravstva radi na paketu reformskih mjera koje se odnose na preventivu, a sistematski pregledi, koje danas plaća poslodavac ili građani iz vlastitog džepa, jedna su od važnijih mjera koje se predlažu. Prvi sastanak na tu temu održat će se sutra, a na njega su pozvani i predstavnici Hrvatske liječničke komore (HLK).

– Dobili smo upit ministarstva da predložimo člana radne skupine koja će se time baviti. Sutra je prvi sastanak pa ćemo vidjeti što se priprema. Očekujem konkretne upute o tome kako će se ti pregledi provoditi. Apriori mogu reći da podržavamo sve što će ići u korist pacijenata i bolje zdravstvene zaštite, ali prvo moramo čuti kako će ići provedba, tko će to raditi, kako će se organizirati, koji će to ljudski resursi obavljati, u koje vrijeme, i kako će to biti organizirano i plaćeno, ističe dr. Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a.

Liječnici skeptični

Iako se sistematski pregledi na prvu čine kao izvrstan lakmus-papir za rano otkrivanje niza bolesti u ranoj fazi, što omogućuje promjenu načina života i preveniranje ili usporavanje razvoja bolesti, liječnici nisu posve uvjereni u to.

– Sistematski pregledi za upis u školu ili za neke skupine zaposlenika pri medicini rada su opravdani, ali ne znam koja je svrha da idem pregledavati zdrave ljude, komentira Krolo.

Vikica Krolo. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Ako se želi stati na kraj kroničnim bolestima koje izazivaju debljina, pušenje, nekretanje, prevencija bi, kaže, trebala početi puno prije sistematskih pregleda.

– Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo trebaju puno više poraditi na prevenciji. To je uloga HZJZ-a, da se nešto napravi po pitanju edukacije stanovništva u smislu i debljine, i pušenja, i nekretanja, to je puno važnije nego neki sistematski pregled kojim već kasno reagiramo, smatra dopredsjednica Komore. Zdravstvene akcije, dodaje, treba provesti prije nego dođe do štete, prije nego već nastupi bolest.

– Bila je dobra ideja zabrana pušenja na javnim mjestima, ali nije se provela do kraja. Popustili smo u tim mjerama. Na tome treba poraditi. Već sad imamo dobar preventivni pregled ranog otkrivanja raka pluća, ali opet, ako otkrijete rak pluća čovjeku koji puši 20 godina, zapravo kasnite s pravom prevencijom, upozorava.

Dok osobe koje brinu o svom zdravlju povremeno posjete doktora i provjere barem krvnu sliku, pitanje je što s onima koji nikad ne idu doktoru, i može li se do njih uopće doći uvođenjem obaveznih sistematskih pregleda.

Ljudi nezainteresirani

– Pitanje je može li se doprijeti do takvih ljudi. Ako netko ne ide doktoru, kako ću ga dozvati? Pošaljite mu poštu, on će to ignorirati. Imate odgovor od samo 13 posto pozvanih građana na rano tkrivanje raka debelog crijeva, koji vam dolazi na kućnu adresu, a sve što trebate učiniti je dati tri uzorka stolice i vratiti besplatno poštom. Dakle, poziv mu je došao poštom kući i što je napravio, ništa, spremio sa strane. Nekome tko uopće nije zainteresiran za svoje zdravlje i inače ne odlazi liječniku, teško ćete dokazati da treba doći na sistematski pregled, uvjerena je dr. Krolo. Pribojava se da teret uvjeravanja opet ne bi pao na obiteljske liječnike, kao što je bilo s cijepljenjem: »Samo nemojte da ga ja moram zvati. Možda bi pomogla neka javna akcija, preko medija, to ljudi više vole«, zaključuje liječnica.

Obiteljski liječnici već provode tzv. preventivne panele u kojima bilježe odgovore pacijenata na pitanja koja služe ranom otkrivanju bolesti. Isto tako provode i panele za kronične bolesnike. Ti su paneli uspostavljeni 2013. godine, a liječnici su ih obavezni ispunjavati u svakodnevnom radu s pacijentima da bi zadovoljili kriterije ugovaranja s HZZO-om. Ključno je, međutim, smatra Krolo, da to bude dio sustava, kao što je to slučaj s Nacionalnom programom ranog otkrivanja raka pluća, na primjer.

– Do donošenja tog plana samo smo bilježili pušače, a sada kad u panelu ispunite da vam je pacijent pušač, koliko cigareta i koliko dugo puši, odmah dobijete obavijest da se taj pacijent može uključiti u program i šaljete ga na niskodozni CT ustanovama koje nude taj pregled. To je dobro zamišljeno, tako bi se možda mogli osmisliti i drugi programi za rano otkrivanje, veli dr. Krolo, koja se zalaže za javne programe edukacije. »Jer mogu ja jednog po jednog pacijenta u svojoj ordinaciji, pretiloga ili pušača, savjetovati, ali to je pojedinačno i opet zakašnjelo kad je on već debeo«, zaključuje.