PRILIKA ZA SAMOODRŽIVOST

Stanari u zgradama moći će na krovu imati solarne elektrane za vlastite potrebe, ali moći će struju i – prodavati

Marinko Glavan

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Novi zakon nudi ugradnju solarnih elektrana na krovove višestambenih zgrada koje bi stanarima omogućile proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju, kao i za isporuku u električnu mrežu.



ZAGREB – Novi Zakon o tržištu električne energije, izglasan u Saboru početkom mjeseca, donosi niz novosti za potrošače električne energije, poput mogućnosti odabira opskrbljivača iz bilo koje zemlje Europske unije, kao i obavezu da se potrošačima besplatno ustupe alati kojima će moći uspoređivati cijene električne energije na tržištu, ali dugoročno možda i važnije – omogućava potrošačima da postanu i proizvođači struje za vlastite potrebe, kao i za isporuku u električnu mrežu ili da se udruže u takozvane energetske zajednice koje će proizvoditi ili skladištiti električnu energiju.


Prema riječima Ive Milatića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, na konferenciji »Dani sunca« održanoj na Hvaru, novi je zakon usklađen s direktivama Europske unije o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije, s ciljem da potrošač bude u središtu aktivnosti, s mogućnošću da proizvede čim više električne energije kako bi smanjio troškove potrošnje energije koji će u budućnosti biti značajni. Milatić je također naglasio važnost skladištenja energije u budućnosti, kao jednu od djelatnosti kojima će se također moći baviti pojedini potrošači ili njihove zajednice.


Spajanje troškova


Ono što donosi novi zakon je, primjerice, mogućnost ugradnje solarnih elektrana na krovove višestambenih zgrada, što dosad nije bio slučaj, koje bi omogućile stanarima proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju, kao i za isporuku u električnu mrežu. Još jedna novost je mogućnost spajanja troškova više objekata pa tako, primjerice, osoba koja u vlasništvu ima stan u gradu, gdje iz bilo kojeg razloga nije moguća ugradnja fotonaponskih ćelija na krov, ali ima i drugi objekt, poput vikendice, moći će ugraditi panele za proizvodnju električne energije na taj drugi objekt iz kojih će isporučivati struju u mrežu i time ostvariti naknadu.


Isplativa investicija



Prva zajednička solarna elektrana u susjednoj Sloveniji izgrađena je još prije dvije godine, na krovu višestambene zgrade u Jesenicama. Riječ je o elektrani ukupne maksimalne snage 36,7 kilovata, ugrađenoj na krovu zgrade s 23 stambene jedinice. Vrijednost investicije bila je 36,4 tisuće eura, a očekivani povrat je u roku od sedam godina, uz godišnju uštedu od 4,5 tisuća eura i smanjenje emisije CO2 za 18 tona.

U praksi, prema riječima Darka Jardasa, direktora Regionalne energetske agencije Kvarner i člana Vijeća za energetsku tranziciju predsjednika Zorana Milanovića, za primjenu ovakvih rješenja najvjerojatnije će trebati pričekati donošenje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije koji će to detaljnije regulirati.


– Novim Zakonom o tržištu električne energije otvorena je mogućnost da će opskrbljivač biti dužan preuzeti proizvedenu energiju iz, primjerice, višestambene zgrade. Ovu će temu potpuno regulirati novi Zakon o obnovljivim izvorima energije koji bi trebao uskoro ući u saborsku proceduru, kaže Jardas koji je sudjelovao u izradi smjernica za poticanje ugradnje integriranih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika, od kojih je dio integriran u novi zakon.


Problem na otocima


Novi zakon u prvom stavku članka 25 predviđa da »Svaki krajnji kupac ili skupina krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju mogu sudjelovati na svim tržištima električne energije kao aktivni kupci u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije«, a nadalje definira energetsku zajednicu na način da »Skupinu krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju iz stavka 1. ovoga članka čine obračunska mjerna mjesta krajnjih kupaca u istoj zgradi s više stanova i/ili poslovnih prostora na čiju instalaciju je priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije preko obračunskog mjernog mjesta pojedinog krajnjeg kupca, obračunskog mjernog mjesta zajedničke potrošnje ili preko posebnog obračunskog mjernog mjesta za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije.«


Dok će osnivanje energetske zajednice u gradovima i u višestambenim objektima izgledno i prema odredbama novog Zakona o tržištu električne energije, Ugo Toić, pokretač projekta energetske zadruge na Cresu koja putem Otočne razvojne agencije(OTRA) priprema izgradnju zajedničke sunčane elektrane, kaže da će na otocima to biti otežano.


– Nakon uvida u prvi Nacrt prijedloga zakona o tržištu električne energije pojavila se dvojba vezana za zadruge, registrirati ih kao neprofitna udruženja ili kao profitne organizacije. Naime, Zakon određuje da članovi energetske zajednice moraju imati mjesto stanovanja u istoj jedinici lokalne samouprave. Zakon stoga uvjetuje da se na području cresko-lošinjskog otočja osnuju barem dvije pravne osobe, jedna na području Grada Cresa, a druga na području Grada Malog Lošinja.


Dodatna je restrikcija da svi članovi energetske zajednice moraju biti priključeni na istu transformatorsku stanicu. Vjerojatno to nije problem na području velikih gradova, ali na području Grada Cresa postoji više od 40 trafostanica te je nezamislivo da će se oko svake osnovati jedna pravna osoba koja će okupiti građane ili poslovne subjekte, kaže Toić, čija zadruga okuplja tridesetak osnivača, a osnovna joj je aktivnost usmjerena na izgradnju sunčane elektrane na tlu, snage 0,5 megavata (MW) i nekoliko manjih sunčanih elektrana na krovovima čiju će gradnju financirati sami članovi zadruga.
– Pretpostavka je da će uspješna provedba investicijskih projekata ojačati zajedništvo zadrugara i povećati svijest cjelokupne lokalne zajednice o potrebi aktivnog sudjelovanja u inicijativama energetske tranzicije. Naime, za uspješnu tranziciju otočja potrebno je da svako domaćinstvo i poslovni subjekt provede vlastitu tranziciju kojem će pridonijeti tranziciji zajednice, kaže Toić, zaključujući kako bi donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije, prema sadašnjem prijedlogu, moglo pružiti bolje uvjete udruživanja na cresko-lošinjskom otočju te da je izglednije osnivanje zajednica obnovljive energije po tom zakonu, nego energetskih zajednica prema Zakonu o tržištu energije.