ZAGREB – Kandidate na izbornim listama HDZ-a odredit će, na prijedlog Predsjedništva, stranačko Nacionalno vijeće. Tako to definira Statut HDZ-a, ali jasno je da će glavnu ulogu u tom procesu imati predsjednik stranke Andrej Plenković, koji je i sam neki dan izjavio da će »imati utjecaj na to kako će liste izgledati«.

Ali, Plenković će ipak trebati voditi računa o mišljenju županijskih organizacija HDZ-a o tome tko je zaslužio biti na izbornim listama.

Petak je bio rok za njih da vodstvu HDZ-a dostave prijedloge svojih kandidata, a iz Županijskog odbora Zagrebačke županije Plenkoviću je stigla poruka da ovaj puta ne žele da na listi za parlamentarne izbore bude njegov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Većina županijskih odbora odlučila je poslati u Središnjicu popise s puno više imena nego što će na listi imati kandidata, ali HDZ Zagrebačke županije postupio je drukčije.

Predložili su 14 ljudi, točno koliko ih je iz te organizacije, koja participira u ukupno četiri jedinice, bilo na listama 2016., a među njima se, osim Bošnjakovića, nije našao niti HDZ-ov veteran, nekadašnji ministar financija, Ivan Šuker.

Ali, zato je među odabrane upao Davor Ivo Stier, za kojeg se već tjednima nagađa da bi kao jedini iz »Opcije za promjene« poražene na unutastranačkim izborima mogao ponovno biti kandidat za Sabor.

Uz njega, HDZ Zagrebačke županije predložio je i, primjerice, potpredsjednika Vlade Davora Božinovića te predsjednika i tajnika Županijskog odbora, Dražena Barišića i Matu Čička. Obojica potonjih i sada su zastupnici, Barišić je i gradonačelnik Velike Gorice, a Čičak načelnik općine Rugvica.

Maksimalan trud

Plenković, naravno, može zanameriti stav HDZ-a Zagrebačke županije i na listu staviti i Bošnjakovića i Šukera, ali za premijera je svejedno prilično neugodna situacija kada mjesec i pol dana prije izbora netko u stranci osporava člana njegove Vlade.

Jer, ovo se može tumačiti jedino na način da je HDZ Zagrebačke županije iskazao nepovjerenje Plenkovićevom ministru. Čičak nam je u telefonskom razgovoru rekao da ne može govoriti o stranačkim stvarima, a Bošnjaković se nije javljao na naše pozive i sms poruke.

Ministar pravosuđa svakako spada u politički umjerene dužnosnike HDZ-a, kakav je sigurno i Plenković. U Sabor je Bošnjaković prvi puta ušao 2003. godine, a resor pravosuđa vodio je i u Vladi Jadranke Kosor.

Jedno je vrijeme bio i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Zagrebačke županije. Na izborima 2015. Bošnjaković je bio prvi na listi HDZ-a u šestoj jedinici, a sada ga, eto, njegovi ne bi više htjeli u parlamentu.

Šuker ima još dulji zastupnički staž, biran je u Sabor uzastopno 2000., 2003., 2007., 2011., 2015. i 2016. Ministar finacija bio je u Sanaderovoj vladi.

– Mogu samo reći da sam kao zastupnik uvijek ulagao maksimalan trud, a ostalo ne bih komentirao, kazao nam je jučer Šuker.

Statistički podaci o aktivnosti zastupnika upravo raspuštenog devetog saziva Sabora daju mu za pravo. Premda mandat nije konzumirao od početka nego od 19. lipnja 2017., kada je zamijenio upravo Bošnjakovića nakon što je on postao ministar, Šuker je drugi najaktivniji HDZ-ov zastupnik.

Za riječ se javio 727 puta, od čega su 89 bili govori uime Kluba HDZ-a. Među zastupnicima HDZ-a, više je od Šukera riječ uzimao samo predsjednik Kluba Branko Bačić.

S druge strane, predsjednik HDZ-a Zagrebačke županije Barišić imao je u ove četiri godine svega tri istupa.

No, to što je, također Velikogoričan, Šuker izostavljen s popisa predloženih kandidata manje čudi nego ista sudbina Bošnjakovića. Naime, Šuker i Barišić godinama se sukobljavaju unutar HDZ-a.

Nemala šansa

Što se, pak, Stiera tiče, prijedlog da on bude na listi ne predstavlja iznenađenje, a šanse da Plenković to prihvati nisu male i to iz tri razloga.

Stier se u unutarstranačkim izborima snažno zalagao za političke promjene u HDZ-u, ali, za razliku od, recimo, Mire Kovača, nije napadao Plenkovića na osobnoj razini.

Nadalje, Plenković bi uvrštanjem Stiera na listu pokazao širinu i da je spreman angažirati i one koji su izgubili u izborima u stranci, ako smatra da je to u interesu HDZ-a.

A u okolnostima kada se HDZ na izborima s blokom Miroslava Škore i Mostom mora boriti za naklonost desnog biračkog tijela, neupitno konzervativan Stier bio bi od pomoći Plenkoviću.

Uostalom, njih su dvojica u ljeto 2016. zajedno krenuli u osvajanje HDZ-a, a zatim u pobjedu na parlamentarnim izborima. Stier je u to vrijeme bio Plenkovićev najbliži suradnik.

Kasnije su se razišli zato što je Plenković odlučio koalirati s HNS-om, ali narodnjaka vjerojatno neće biti u idućem sazivu Sabora, pa predsjednik HDZ-a neće moći surađivati s njima sve i ako bi to opet želio.