Osamdeseta godišnjica pobjede nad fašizmom slavi se 9. svibnja, velik je to jubilej o kojem su u Špici s Krešimirom Macanom razgovarali povjesničar i novinar Dario Špelić, koji niz godina radi emisiju Povijest četvrtkom, te povjesničar s Filozofskog fakulteta Tvrtko Jakovina – s istim zaključkom: problem je politizacija, a ne suočavanje s prošlošću.

Navodeći niz primjera europskih zemalja u kojima je u raznim navratima nakon Drugog svjetskog rata bilo pokušaja ponovnog otvaranja teme pobjede nad fašizmom, odnosno karaktera režima koji su tome prethodili, ali i revizionizma, sve do francuskih i njemačkih desničarskih stranaka danas, oba sugovornika slažu se kako je najgore kad se u povijesne teme uplete – politika.

– Suočavanje s prošlošću velik je zadatak i za društva s većom demokratskom tradicijom od naše. Pogledajmo primjer Njemačke, gdje je nakon dolaska saveznika nakon 1945. godine bilo ispitivanja tko je što radio u nacističkom sustavu, mnogi su prošli kroz takve komisije, čak i neki filozofi ili politički teoretičari nikad više nisu predavali na fakultetima, mnogi su bili izgurani iz javnosti zbog svoje uloge u nacističkom režimu. Te komisije izdavale su doslovno »certifikate« ako bi se ti ljudi pokajali, odnosno izjasnili pred tom komisijom. Neki bi ušli kao nacisti, a izašli čisti od nacizma, opralo ih je doslovno. Društvo je na tome radilo desetljećima, a ipak danas imate AfD koji citiraju riječ po riječ ono što je Goebbels govorio. Oni namjerno guraju granice te slobode, da vide dokle mogu doći. Ali ako je tako u jednoj Njemačkoj, zamislite kako je u Rumunjskoj, ili uostalom Hrvatskoj, kaže Špelić.

– Suočavanje s prošlošću nije laka stvar, iako se višijevskom vođi Philippe Pétainu sudilo – još danas je to izvor spora, ozbiljne skupine smatraju ga nepravedno osuđenim, to je jedna od teza na kojima danas živi desnica i Le Pen. Nedavno je objavljena jedna nova knjiga o tom suđenju, iako izgleda da je sve čisto kao suza, da je Petainova politika bila čista nacionalna izdaja. Ipak se još raspravlja o tome, govori Špelić.

Jakovina, pak, smatra da Hrvatska nije dovoljno učinila da označi mjesta stradanja Židova i drugih u Drugom svjetskom ratu.

Cijeli tekst pročitajte na portalu Pogled.hr.