“Ostat ću sve dok ne završim svoj mandat. On se odnosi na program 5+2 i ja mislim da to još nismo ispunili”, kazao je Schmidt u intervjuu za javni servis BHT 1 dodajući kako je iznenađen da se o njegovu odlasku iz BiH uopće govori u sadašnjem trenutku.

Schmidt koji je na sadašnjoj dužnosti od 2021. godine time je podsjetio na pretpostavke za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) definirane još 2008. godine.

Tada je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC)  utvrdio pet ciljeva i dva uvjeta. Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti, potpuna provedba konačne odluke za Brčko, fiskalna održivost i vladavina prava su definirani kao ciljevi dok su dva uvjeta potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom koji je i ispunjen a drugi opisan kao “pozitivna procjena stanja u BiH” koju treba utvrditi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) i već godina se čini nedostižnim.

Schmidt je kazao kako se nada da će sve te zadaće biti obavljene što je prije moguće no pretpostavlja kako će za to ipak trebati godine.

Dodao je kako uz to i ne vidi previše ljudi koji bi bili zainteresirani za posao visokog predstavnika pa on ostaje sve dok razvitak i stabilnost BiH ne budu nepovratni.

Zanijekao je postojanje bilo kakvih pritisaka čiji bi cilj bio njegova ostavka a ta nagađanja pojavila su se nakon promjene odnosa SAD prema BiH.

Čelnik HDZ BiH Dragan Čović također je u nekoliko navrata kazao kako bi bilo vrijeme da visoki predstavnik ode iz BiH a Schmidt je na to u utorak kazao kako je to “politički stav” ali onoga tko ga izriče ne oslobađa odgovornosti da i sam doprinese ne bi li se stanje u zemlji promijenilo.

“Osim (članice predsjedništva BiH) Željke Cvijanović moju ostavku nitko nije tražio”, kazao je Schmidt izražavajući nadu kako će on ipak biti posljednji visoki predstavnik u BiH.

Sve one koji ga ne žele na toj dužnosti pozvao je da stoga prionu na posao i osiguraju što brže dosezanje programa 5+2.

Schmidt je kazao kako svoje široke ovlasti ipak ne planira koristiti da bi se riješila neka važna otvorena pitanja jer je to zadaća za domaće političare.

To se odnosi i na očekivane izmjene izbornog zakona nužne da bi se osiguralo legitimno predstavljanje interesa konstitutivnih naroda.

“Upravo je to posao kojega treba obaviti parlament. Ja ću razmisliti što mi možemo učiniti ali pitanje izbornog zakona ima veze i sa ustavom jer odluke Europskog suda za ljudska prava također moraju biti provedene pa svi trebaju sjesti i razgovarati o tome… Dakle, ja ne mogu mijenjati ustav BiH. To nije moj posao”, kazao je Schmidt.

Ocijenio je kako je 2025. bila godina propuštenih prilika u kojoj se moglo i moralo uraditi znatno više.

“Vijeće ministara također je moglo učiniti više”, kazao je Schmidt potvrdivši kako je nezadovoljan jer tijekom godine dana nije imenovan novi ministar sigurnosti nakon što je bivši smijenjen zbog korupcije.