Ukrajinski vojnici u Buči, kraj Kijeva / Reuters
Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.
povezane vijesti
Ruska invazija na Ukrajinu nastavlja se i 38. dan.
Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.
Peskov: Mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije bi se trebali nastaviti
23:05 Pregovori Rusije s “neprijateljskom” Ukrajinom nisu bili lagani, no najvažnije jest da se nastavljaju, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u subotu, a prenijela ruska novinska agencija RIA.
“Ukrajina je veoma teška zemlja, veoma teška za nas. U svom trenutnom stanju ona je neprijateljski nastrojena prema nama”, rekao je Peskov za bjelorusku televiziju, prenijela je RIA.
Peskov je rekao da je Moskva započela invaziju kako bi “spasila” dvije istočne regije koje su preuzeli proruski separatisti 2014. i dodao da vjeruje da će ruski jezik biti vraćen na svoje zasluženo mjesto u Ukrajini.
Rusija i Ukrajina održale su nekoliko rundi pregovora, uživo u Turskoj i videovezom.
“Najvažnija stvar jest da se pregovori nastave, bilo u Istanbulu ili negdje drugdje”, rekao je Peskov i dodao da pregovori “nisu lagani”.
Rusija bi htjela nastaviti pregovore u susjednoj Bjelorusiji, no Kijev se protivi toj ideji, kazao je Peskov.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je ruska “posebna operacija” u Ukrajini bila potrebna “kako bi se zaštitili ljudi” koji su bili žrtve nasilja i genocida, misleći pritom na govornike ruskog jezika.
Ukrajina odbacuje optužbe za genocid kao izmišljotine.
Rusija krivi Crveni križ za nedolazak konvoja do Mariupolja
22:24 Rusko ministarstvo obrane okrivilo je Međunarodni crveni križ za kašnjenje zbog čega humanitarni konvoji nisu mogli stići do opkoljenog Mariupolja ni u petak ni subotu, prenose ruska novinska agencija Interfax.
Konvoji su krenuli vrlo kasno i nisu mogli stići do Mariupolja na vrijeme, navodi Interfax citirajući visokog dužnosnika ministarstva obrane, a prenosi Reuters.
Konvoj Crvenog križa zaputio se u petak prema Mariupolju no kako nije mogao nastaviti vratio se i najavio novi pokušaj za subotu.
General pukovnik Mihail Mizincev, direktor Ruskog nacionalnog centra za obranu, rekao je da se Međunarodni odbor Crvenog križa pokazao nesposobnim da pripremi evakuaciju civila.
Zbog Crvenog križa konvoji su krenuli vrlo kasno i 1. i 2. travnja i nisu mogli na vrijeme stići u Mariupolj, kaže Moskva.
Djelatnici Crvenog križa neplanirano su zaustavljali konvoj na putu, a neka vozila pokvarila su se pa su se morala vratiti, kaže Mizincev.
Crveni križ nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Tisuće stanovnika uspjele izaći u subotu – ukrajinska vlada
Ukrajinska vlada objavila je u subotu da su tisuće ljudi uspjele izaći iz gradova u kojima se ratuje.
Ukupno je 765 civila napustilo Mariupolj vlastitim vozilima, objavila je zamjenica premijera Irina Vereščuk na Telegramu.
Gotovo 500 ljudi uspjelo je izaći iz grada Berdjanska, rekla je nadalje i dodala da je svima bilo odredište Zaporižja.
Deset autobusa krenulo je iz Berdjanska, a evakuacija će se nastaviti u nedjelju, rekla je Vereščuk, kako prenosi njemačka agencija dpa.
Stanovnici su uspjeli izbjeći u subotu i iz gradova Severodoneck te Lisičansk u regiji Lugansk, rekla je Vereščuk i dodala “Nastavljamo raditi”.
Ukrajinski vojnici preuzeli kontrolu nad cijelom regijom Kijeva
20:59 Ukrajinski vojnici preuzeli su kontrolu nad cjelokupnim područjem Kijeva, rekla je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Malijar u subotu.
“Cijela regija Kijeva oslobođena je od okupatora”, napisala je na Facebooku, kako prenosi Reuters.
“Irpin, Buča, Gostomel i cijela regija Kijeva oslobođeni su”, napisala je.
Svi ti gradovi razoreni su sukobima koji su počeli 24. veljače ruskom invazijom.
Ukrajinci su u ponedjeljak objavili da su uspjeli vratiti pod svoj nadzor Irpin koji je bio u rukama Rusa od kraja veljače.
Novinari agencije France presse u subotu su ušli u Buču, grad koji je gotovo mjesec dana bio nedostupan za medije.
Ruske snage provode “brzo povlačenje” iz područja Kijeva na sjeveru Ukrajine usredotočujući se sada na istok i jug Ukrajine.
Ranije u subotu savjetnik ukrajinskog predsjednika Olekij Arestovič rekao je da su ukrajinske snage ponovo zauzele više od 30 gradova i naselja u Kijevskoj oblasti.
On je upozorio da će doći do intenzivnijih sukoba u drugom regijama.
“Nemamo iluzije – i dalje predstoje teške borbe za jug, za Mariupolj, za istok Ukrajine”, rekao je Arestovič, kako prenosi BBC.
Ukrajinski guverner: Tisuće se vratile iz inozemstva u Ukrajinu
20:30 Tisuće Ukrajinaca vratile su se iz inozemstva u domovinu unatoč ratu, napisao je guverner Lavovske oblasti Maksim Kozicki na Facebooku u subotu.
Devetnaest tisuća ljudi prešlo je granicu u posljednja 24 sata i to samo na području Lavova na zapadu Ukrajine, napisao je Kozicki.
To znači da je u zemlju ušlo više Ukrajinaca od 14.000, koji su je napustili u posljednja 24 sata.
Više od pola milijuna ljudi vratilo se u zemlju otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače, dodao je Kozicki.
Više od 1,3 milijuna Ukrajinaca napustilo je područje Lavova.
Otprilike 4 milijuna ljudi sveukupno izbjeglo je u inozemstvo od početka ruske invazije, prema podacima Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice.
Nisu svi Ukrajinci napustili svoju domovinu pa su mnogi od njih raseljeni unutar zemlje tražeći zaštitu u pokrajinama Ukrajine u kojima se ne odvijaju borbe.
Kozicki je napisao da je 276.000 ljudi pobjeglo u područje oko Lavova.
Ukupno je 4217 ljudi evakuirano u subotu iz područja u Ukrajini koja se nalazi na bojišnici, rekla je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk na ukrajinskoj televiziji, prenosi Reuters.
(Hina) xbem yrt
Najmanje 20 trupla u Buči, gradu blizu Kijeva koji je oslobodila ukrajinska vojska
18:59 Tijela najmanje dvadesetorice muškaraca u civilnoj odjeći ležala su u subotu u gradu Buči sjeverozapadno od Kijeva koji su ukrajinski vojnici vratili pod svoj nadzor, javljaju novinari agencije AFP.
Jedan od muškaraca imao je vezane ruke, a tijela su bila porazbacana na području od više stotina metara.
Nije poznat uzrok smrti, no jedno mrtvo tijelo imalo je veliku ranu na glavi.
Zadnjih dana ruske snage povukle su se s više lokaliteta u blizini ukrajinske prijestolnice nakon neuspješnih pokušaja da je osvoje.
Ukrajina je objavila da je Buča “oslobođena” no grad je potpuno uništen sukobima, stambene zgrade izrešetane su, a ulice pune olupina vozila, javljaju novinari AFP-a.
Šesnaest od dvadesetak trupala pronađenih u jednoj ulici Buče pobacana su na pločniku ili uz njega. Tri tijela su ležala na kolniku, a jedno u dvorištu.
Ukrajinska putovnica ležala je uz jedno tijelo koje je imalo vezane ruke na leđima.
Svi su muškarci bili u zimskim kaputima, tenisicama ili čizmama, a pored nekih od njih ležali su bicikli.
Po voštanom izgledu kože novinari AFP-a zaključili su da mrtva tijela leže ondje nekoliko dana.
Arestovič: Černihiv pokušavaju pretvoriti u drugi Mariupolj
17:56 Ruska vojska usredotočila je svoje napade na ukrajinske istočne pokrajine a zračnim napadima izloženi su gradovi Mariupolj, Harkiv i Černihiv, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič na ukrajinskoj televiziji u subotu.
Pogođena su stambena područja i postrojenja vojne industrije, dodao je.
Tvrdnje nisu mogle biti nezavisno potvrđene. Rusija poriče da je gađala civilne mete.
“Neprijatelj” pokušava pretvoriti Černihiv u drugi Mariupolj, rekao je Arestovič.
Lučki grad Mariupolj je u proteklih nekoliko tjedana razrušen. Međutim, do Černihiva je još uvijek moguće doći kopnenim putem.
“Stanovnici mogu napustiti grad”, rekao je Arestovič i dodao da očekuje nastavak teških borbi na istoku Ukrajine.
Ruski vojnici su potisnuti do državnih granica na sjeveru i sjeveroistoku, poručio je Arestovič.
Ukrajinske snage su ponovno preuzele kontrolu nad više od 30 sela u okolici Kijeva.
Rusija je u utorak, nakon pregovora s Ukrajinom, pristala značajno smanjiti svoje vojne operacije u blizini Kijeva i Černihiva.
Dmitro Živicki, guverner Sumske oblasti na sjeveroistoku Ukrajine, na kanalu komunikacijske platforme Telegram napisao je da ruski vojnici prevoze vojnu opremu u Rusiju.
Zelenskij: ruske snage ostavljaju minirana područja
17:51 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je ruske vojnike da namjerno miniraju područja na sjeveru Ukrajine dok se povlače ili ih potiskuju ukrajinske snage.
Ukrajina kaže da su njezine snage ponovno preuzele kontrolu nad više od 30 gradova i sela u kijevskoj regiji otkako je Rusija ovog tjedna objavila da će smanjiti svoje operacije oko glavnog grada kako bi se usredotočila na osvajanje istoka.
“Na sjeveru naše zemlje osvajači odlaze. To je sporo, ali primjetno. Na nekim mjestima ih izbacuju borbama. Drugdje sami napuštaju položaje”, rekao je Zelenskij u video obraćanju objavljenom u subotu.
“Miniraju cijeli ovaj teritorij. Minirane su kuće, minirana je oprema, čak i trupla”.
Rusko ministarstvo obrane nije odgovorilo na zahtjev za komentarom tih tvrdnji.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti navode.
U subotu je služba za hitne slučajeve poručila ljudima u novooslobođenim zonama kijevske regije da budu na oprezu, rekavši da je više od 1500 eksploziva pronađeno u jednom danu tijekom pretrage sela Dmitrivke, zapadno od glavnog grada.
Zelenskij je rekao da su u tijeku napori na uklanjanju mina i osiguranju područja, ali je savjetovao stanovnicima koji su pobjegli da se za sada klone tih područja.
“Još uvijek je nemoguće vratiti se normalnom životu kakav je bio”, rekao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin akciju koju je pokrenuo 24. veljače naziva “posebnom vojnom operacijom s ciljem demilitarizacije i denacifikacije” Ukrajine.
Ukrajina i njezini saveznici to nazivaju neutemeljenim izgovorom za agresivni rat.
Od invazije, više od 10 milijuna ljudi napustilo je svoje domove.
Poljski premijer: Treba uvesti “prave sankcije” Rusiji
15:57 Poljski premijer pozvao je u subotu na strože sankcije Europske unije Rusiji jer donesene mjere protiv Moskve ne smatra ni približno dovoljnima.
Premijer Mateusz Morawiecki susreo se u subotu s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom u prihvatnom centru blizu Varšave, namijenjenom izbjeglicama koje bježe od rata u Ukrajini.
Konzervativni nacionalistički političar primijetio je da se tečaj ruskog rublja vratio na razinu prije napada na Ukrajinu, što je pokazatelj da Moskva izmiče sankcijama.
“To znači da sve ekonomske mjere – mikroekonomske, makroekonomske, financijske, proračunske i monetarne – nisu funkcionirale na način na koji bi neki političari to željeli”, rekao je Morawiecki.
Morawiecki je rekao da su dužnosnici u nekim zemljama EU-a čak govorili o tome kako bi se odnosi s Rusijom mogli vratiti na razinu prije rata.
Morawiecki je rekao da “neće biti povratka u normalnost” sve dok je suverenitet Ukrajine ugrožen i pozvao na uvođenje “pravih sankcija” Rusiji, a Metsola je pozvala da EU osigura više novca za prihvat ukrajinskih izbjeglica.
Poljska je trenutačno dom najviše izbjeglica iz Ukrajine u Europskoj uniji – više od 2,4 milijuna.
U Rusiji mirni prosvjedi protiv rata
15:44 Više od 170 ljudi uhićeno je u subotu u Rusiji zbog prosvjeda protiv ruske ofenzive u Ukrajini, priopćila je nevladina organizacija OVD-Info, specijalizirana za praćenje uhićenja u zemlji.
“Više od 178 ljudi je uhićeno u 15 ruskih gradova”, stoji u priopćenju nevladine organizacije.
U subotu je tijekom mirnih prosvjeda protiv ruske ofenzive na Ukrajinu u moskovskome parku Zarjadje blizu Kremlja uhićeno više od 20 ljudi, a uhićenja su provedena i tijekom sličnog skupa održanog u Sankt Peterburgu, piše AFP.
U Moskvi je mirni prosvjed sjedenjem zakazan jutros u parku Zarjadje, blizu Kremlja. Nedugo nakon što su se prosvjednici okupili, policija je počela s uhićenjem svih koji su sjedili na klupama u parku.
“Ne ratu u Ukrajini!”, izvikivala je mlada žena koju je odvela policija.
Novinar AFP-a kaže da je oko parka i nedaleko od Kremlja bilo raspoređeno više od 30 policijskih kombija.
Prosvjede protiv rata u Ukrajini za subotu su putem društvenih mreža najavili aktivisti, protivnici ruske ofenzive na Ukrajinu iz tridesetak ruskih gradova, od Vladivostoka do Sočija.
Organizatori su u priopćenju istaknuli da mirnim prosvjedima žele izraziti nezadovoljstvo zbog “kolapsa ruskog gospodarstva” te da prosvjeduju “protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina” i da se zalažu za oslobađanje iz zatvora njegova protivnika Alekseja Navaljnog.
“Rusija zaslužuje mir, demokraciju i prosperitet”, napisali su.
U Sankt Peterburgu se u središtu grada na mjestu na kojemu je predviđen mirni prosvjed okupilo oko 40 ljudi, ali novinarka AFP-a nije sa sigurnošću mogla kazati je li riječ o prosvjednicima.
Bez obzira na to uhićeno je 25 ljudi, rekla je.
“Došla sam ovdje i samo ću stajati. Tako ću, na neki način izraziti svoje nezadovoljstvo zbog svega onoga što se događa”, rekla je 50-godišnja Galjina Sedova AFP-u, dodavši da se “boji aktivnih demonstracija”.
Kršeći zabranu organiziranja demonstracija, koju su donijele ruske vlasti, pacifisti se s vremena na vrijeme okupljaju u raznim dijelovima Rusije da bi osudili vojnu intervenciju u Ukrajini.
Lokalne su vlasti u okupiranome ukrajinskom gradu Enerhodaru izvijestile da su ruske snage nasilno rastjerale proukrajinski skup u subotu, uhitivši neke njegove sudionike.
Stanovnici su se okupili u središtu grada na jugu zemlje da bi međusobno razgovarali i da bi otpjevali ukrajinsku himnu, no ubrzo su stigli ruski vojnici te su ih dio odvezli u policijskim kombijima, objavila je lokalna uprava u online objavi.
“Okupatori rastjeruju prosvjednike eksplozijama”, stoji u odvojenoj objavi na Telegramu, gdje se dijeli snimka trga na koji pada više šok granata.
Ukrajinci na granici uhitili svog generala tajne službe
15:43 General bojnik ukrajinske tajne službe SBU uhićen je u petak na graničnom prijelazu, preko kojeg je htio pobjeći u Mađarsku. Graničare je pokušao prevariti pokazujući krivotvorene dokumente.
Prijevara je razotkrivena, a general bojnik uhićen, javio je ukrajinski Državni istražni ured u Kijevu. Više o tome OVDJE.
Ukrajinci na granici uhitili svog generala tajne službe, htio je pobjeći u Mađarsku
Poginuo fotoreporter Maksim Levin
15:10 Maksim Levin, fotoreporter i snimatelj koji je radio za ukrajinski portal LB.ua i dugogodišnji suradnik Reutersa, ubijen je dok je izvještavao o ruskoj invaziji Ukrajine.
Prema Reutersu, njegovo tijelo pronađeno je 1. travnja u selu sjeverno od glavnog grada Ukrajine Kijeva, objavio je u subotu ukrajinski portal LB.ua na kojem je radio.
Levin, rođen 1981., bio je redatelj dokumentarnih filmova koji je pridonio Reutersovom izvještavanju o Ukrajini od 2013. godine.
Radio je u selu Huta Mezhyhirska. U tom području bilo je jakog granatiranja.
Ured glavnog tužitelja u Ukrajini priopćio je da su Levina “ubili pripadnici ruskih oružanih snaga s dva hica iz malokalibarskog oružja”. Reuters je rekao da se to ne može neovisno provjeriti.
Iza sebe ostavlja suprugu i četvero djece.
John Pullman, Reutersov globalni urednik za vizuale, rekao je: “Duboko smo tužni zbog smrti Maksima Levina, dugogodišnjeg suradnika Reutersa, u Ukrajini.”
“Maks je Reutersu od 2013. dostavljao uvjerljive fotografije i video iz Ukrajine. Njegova smrt je veliki gubitak za svijet novinarstva. Naše misli su s njegovom obitelji u ovom teškom trenutku”, rekao je Pullman.
Rusi brutalno razbili prosvjed Ukrajinaca u okupiranom Enerhodaru
15:01 Lokalne vlasti u okupiranom ukrajinskom gradu Enerhodar priopćile su da su ruske snage nasilno rastjerale prosvjedni skup stanovnika u subotu i uhitile neke sudionike.
Stanovnici su se okupili u središtu grada na jugu zemlje kako bi razgovarali i otpjevali ukrajinsku himnu, kada su stigli ruski vojnici i neke strpali u kombije, objavila je lokalna uprava u online objavi. Više o tome OVDJE.
Rusi brutalno razbili prosvjed Ukrajinaca u okupiranom Enerhodaru, stižu snimke
⚡️ Enerhodar right now. Video published by Enerhoatom telegram channel pic.twitter.com/trIfuwbpI6
— RedDwarf 🔶 🇬🇧🇪🇺🇺🇦🇩🇪 #GTTO #RejoinEU (@lee_b65) April 2, 2022
Carla Del Ponte ima novu metu
14:34 Bivša tužiteljica za ratne zločine Carla Del Ponte pozvala je Međunarodni kazneni sud u Den Haagu da izda nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, prenosi AFP. Više o tome OVDJE.
Carla Del Ponte ima novu metu: Putin je ratni zločinac, izdajte nalog za uhićenje
Ruske snage brzo se povlače, evo što im je cilj
14:21 Ruske snage “brzo se povlače” iz sjevernih ukrajinskih regija Kijev i Černihiv, a cilj im je “učvrstiti se na istoku i jugu” zemlje, rekao je u subotu savjetnik ukrajinskog predsjedništva Mihajlo Podoljak.
“Nakon brzog povlačenja Rusa iz regija Kijev i Černihiv i uzimajući u obzir sva kretanja okupacijskih snaga, sasvim je jasno da je Rusija odabrala drukčiju prioritetnu taktiku”, napisao je na Telegramu.
Riječ je o “povlačenju prema istoku i jugu, očuvanju kontrole nad golemim dijelovima okupiranih područja (ne samo u područjima Donecka i Luhanska) i stvaranju moćnog uporišta ondje.
Cilj Moskve je učvrstiti se na istoku i jugu i oštro diktirati svoje uvjete”, smatra Podoljak.
“Želimo li deblokirati istočni dio i Herson (južna regija) i odbiti Ruse što dalje, to ne možemo bez teškog naoružanja”, istaknuo je.
Guverner regije Černihiv Vjačeslav Čaus kazao je da Herson, grad koji su Rusi u posljednjih nekoliko tjedana razorili, tijekom noći nije pretrpio nove udare.
Istaknuo je da se Rusi “povlače iz černihivske regije”.
Stanovnici oslobođenog Irpina Putinovim “denacifikatorima”: “Fašisti!”
14:12 U Ukrajinskoj prouofenzivi sjeverozapadno od Kijeva oslobođen je grad Irpin, koji je prerpio užasne razine razaranja. Operacija evakuacije spašenih civila iz uništenog grada i dalje se nastavlja.
Posljednji preživjeli u ruševinama Irpina imaju samo jednu riječ kojom opisuju Ruse koji su se povukli nakon jedne od ključnih bitaka rata u Ukrajini.
“Fašisti!”, bjesni 58-godišnji Bogdan dok on i njegovi prijatelji šetaju psa kroz napušteno središte grada koji je prvi put u mjesec dana bez granatiranja. Više o tome OVDJE.
Papa prvi put implicitno kritizirao Putina
13:18 Papa Franjo u subotu je rekao da “moćnik” raspiruje sukobe iz nacionalističkih interesa čime je prvi put implicitno kritizirao ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog invazije na Ukrajinu.
“Sa istoka Europe, iz zemlje izlaska sunca, proširile su se tamne sjene rata. Mislili smo da su invazije drugih zemalja, divlje ulične borbe i atomske prijetnje mračna sjećanja na daleku prošlost”, rekao je papa Franjo u obraćanju malteškim dužnosnicima nakon dolaska u dvodnevni posjet toj mediteranskoj zemlji.
“Međutim, ledeni vjetrovi rata, koji sa sobom donose samo smrt, uništenje i mržnju, snažno su zahvatili živote mnogih ljudi i utjecali na sve nas”, rekao je.
“Ponovno neki moćnik, nažalost zarobljen u anakronističkim tvrdnjama o nacionalističkim interesima, provocira i raspiruje sukobe, dok obični ljudi osjećaju potrebu za izgradnjom budućnosti koja će biti zajednička ili je uopće neće biti”, dodao je.
Papa je već oštro osudio “neopravdanu agresiju” i osudio “zvjerstva” u ratu.
No izravno je spomenuo Rusiju samo u molitvama, primjerice tijekom posebnog globalnog događaja za mir 25. ožujka.
“Sada u noći rata koji je pao na čovječanstvo, ne dopustimo da izblijedi san o miru!”, rekao je u subotu.
Ranije je Franjo rekao da razmišlja o putovanju u ukrajinski glavni grad Kijev.
Novinar ga je na putovanju od Rima do Malte pitao razmatra li poziv ukrajinskih političara i vjerskih vođa.
“Da, to je na stolu”, rekao je, ali nije otkrio detalje.
Papu Franju u Kijev su pozvali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, nadbiskup ukrajinske Katoličke crkve bizantskog obreda Svjatoslav Ševčuk i ukrajinski veleposlanik u Vatikanu Andrij Juraš.
Telefonski je razgovarao sa Zelenskijem i Ševčukom.
Rusija proglasila nove “strane agente” u medijima
12:45 Rusija je jednog istaknutog novinara, video blogera i šest drugih osoba iz medijskog sektora proglasila “stranim agentima”, posljednjim u nizu takvih poteza za koje kritičari kažu da su osmišljeni da uguše bilo kakvo neslaganje s politikom Kremlja.
Na proširenom popisu, koji je ministarstvo pravosuđa objavilo kasno u petak, nalazi se Elizabeta Osetinskaja, bivša glavna urednica nekoliko ruskih poslovnih novina koje su pisale o komercijalnim interesima ljudi bliskih predsjedniku Vladimiru Putinu.
Termin “strani agent” nosi negativne konotacije iz sovjetskog doba i podvrgava one koji su tako označeni strogim zahtjevima izvještavanja o financijama. Također ih obvezuje da uz svaku objavu navedu da su “strani agent”.
Na popisu je također Marija Borzunova, novinarka neovisne televizije TV Dožd, koja je također proglašena “stranim agentom”. Ta je televizija suspendirala emitiranje nakon što su vlasti u ožujku blokirale pristup njenim mrežnim stranicama.
Jevgenij Ponasenkov, pisac i videobloger, poznat po kritici vlade na društvenim medijima također je proglašen “stranim agentom”.
Šef Roskosmosa prijeti prekidom suradnje na ISS-u
12:10 Šef ruske svemirske agencije rekao je u subotu da će obnova normalnih odnosa između partnera na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) i drugim zajedničkim svemirskim projektima biti moguća kad Zapad ukine sankcije Moskvi.
Čelnik Roskosmosa Dmitrij Rogozin objavio je na društvenim mrežama da je cilj sankcija “ubiti rusko gospodarstvo i gurnuti naš narod u očaj i glad, baciti našu zemlju na koljena”.
Dodao je da “u tome neće uspjeti, ali su namjere jasne”.
“Zato vjerujem da je obnova normalnih odnosa između partnera na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) i drugim projektima moguća samo uz potpuno i bezuvjetno ukidanje ilegalnih sankcija”, rekao je Rogozin.
Rogozin je dodao da će se prijedlozi Roskosmosa o prekidu suradnje na ISS-u sa svemirskim agencijama Sjedinjenih Država, Kanade, Europske unije i Japana uskoro dostaviti ruskim vlastima.
Ranije je već rekao da bi sankcije mogle “uništiti” američko-rusko partnerstvo na ISS-u.
Papa razmišlja o putovanju u Kijev
11:30 Papa Franjo, koji je u subotu doputovao u dvodnevni posjet Malti, rekao je da razmišlja o putovanju u ukrajinski glavni grad Kijev.
Na pitanje novinara u zrakoplovu kojim je letio iz Rima na Maltu razmišlja li o pozivu ukrajinskih političkih i vjerskih vlasti u posjet Ukrajini, Franjo je odgovorio: “Da, poziv je na stolu.” Papa Franjo nije rekao drugih pojedinosti o mogućem posjetu.
Posjet Malti je 36. putovanje pape Franje u inozemstvo.
U fokusu njegova posjeta toj katoličkoj zemlji bit će, između ostalog, položaj migranata i izbjeglica. Njegov posjet dolazi u napetom geopolitičkom trenutku s tisućama migranata koji prelaze Mediteran i milijunima ratnih izbjeglica iz Ukrajine.
Franjo je trebao otputovati na Maltu u svibnju 2020., no tada je izbijanje pandemije koronavirusa poremetilo njegove planove.
Papa se tijekom svog putovanja također želi katamaranom odvesti na malteški otok Gozo kako bi posjetio tamošnje nacionalno svetište i pomolio se u poznatoj spilji svetog Pavla.
U blizini glavnog grada Vallette planirana je misa s tisućama vjernika.
Analiza posljedica europsko-ruskog plinskog rata
10:32 I Europa i Rusija bile bi na teškom gubitku ako Rusija ispuni prijetnju prekida isporuke plina zemljama koje smatra “neprijateljskim”, osim ako ne plate u rubljima, piše Reuters. Više o tome OVDJE.
Ruski projektili gađaju ukrajinske gradove
10:25 Ruske rakete pogodile su dva grada u središnjoj Ukrajini rano u subotu, oštetivši infrastrukturu i stambene zgrade, rekao je čelnik poltavske regije.
“Poltava. Projektil je pogodio jedan od infrastrukturnih objekata tijekom noći”, napisao je Dmitrij Lunin u online objavi. “Kremenčuk. Mnogo napada na grad ujutro.”
Lunin je kasnije rekao da su najmanje četiri projektila pogodile dva infrastrukturna objekta u Poltavi, dok su, prema preliminarnim informacijama, tri neprijateljska zrakoplova napala industrijska postrojenja u Kremenčuku.
Grad Poltava je glavni grad regije Poltava, istočno od Kijeva, a Kremenčuk je jedan od većih gradova na tom području.
Nema trenutačnih informacija o mogućim žrtvama, rekao je Lunin. Reuters nije mogao odmah provjeriti izvješće.
Rusija poriče da cilja civile u ratu koji je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo 24. veljače, nazivajući najveći napad na neku europsku državu od Drugog svjetskog rata “posebnom vojnom operacijom”.
U regiji Dnjepar na jugozapadu Ukrajine projektili su pogodili infrastrukturni objekt, ranivši dvije osobe i nanijevši značajnu štetu, rekao je čelnik regije Valentin Rezničenko u online objavi. U gradu Krivij Rihu granatirana je benzinska postaja, što je izazvalo požar, dodao je.
Rusi pri povlačenju pred Kijevom miniraju sve za sobom
9:56 Volodimir Zelenskij upozorio je da ruske snage koje se povlače stvaraju “potpunu katastrofu” minirajući kuće i trupla poginulih ljudi prije odlaska, dok se nastavljaju raketni napadi na ukrajinske gradove. Više o tome OVDJE.
Rusi pri povlačenju pred Kijevom miniraju sve za sobom: “Čak i leševe ubijenih”
Konvoj Crvenog križa ponovo prema Mariupolju
9:10 Konvoj Crvenog križa koji kreće prema Mariupolju pokušat će u subotu ponovno evakuirati civile iz opkoljenog ukrajinskog grada, dok se ruske snage vjerojatno pregrupiraju za nove napade na jugoistoku zemlje.
Mariupolj, opkoljen od ranih dana ruske invazije, glavna je meta Moskve u Donbasu. Deseci tisuća tamo su zarobljeni s oskudnim pristupom hrani i vodi.
Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) poslao je u petak tim koji je vodio konvoj s oko 54 ukrajinska autobusa i drugim privatnim vozilima iz grada, ali su se oni vratili, poručivši da uvjeti onemogućuju nastavak izvlačenja civila.
“U subotu će ponovno pokušati olakšati siguran prolaz civila”, stoji u priopćenju ICRC-a. Prethodni pokušaj evakuacije Crvenog križa početkom ožujka nije uspio jer je utvrđeno da ruta nije sigurna.
Rusija i Ukrajina dogovorile su uspostavu humanitarnih koridora tijekom rata kako bi olakšale evakuaciju tisuća civila.
ICRC kaže kako su njegovu operaciju u Mariupolju odobrile obje strane, ali se još uvijek razrađuju glavni detalji, poput točnog vremena i odredišta konvoja u Ukrajini.
U ranojutarnjem videoobraćanju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio je da su se ruske trupe pomaknule prema regiji Donbasa i sjeveroistoku u smjeru Harkiva, drugog po veličini ukrajinskog grada, gdje su prethodni ruski udari teško oštetili urbana područja.
“Nadam se da još uvijek može biti rješenja za situaciju u Mariupolju”, rekao je Zelenskij.
“Cijeli svijet mora reagirati na ovu humanitarnu katastrofu”, dodao je.
SAD naručuje još 300 milijuna dolara vrijedno oružje za Ukrajinu
9:00 Američko ministarstvo obrane će Ukrajini dati još 300 milijuna dolara vrijedno oružje, priopćio je Pentagon u petak.
Novi obrambeni paket pomoći uključivat će razne dronove, raketne sustave, oklopna vozila, streljivo, sustave za sigurnu komunikaciju, strojnice, medicinske potrepštine i slično.
Američka vlada već je obećala 1,65 milijardi dolara vrijednu pomoć Ukrajini otkad ju je Rusija napala krajem veljače. Od početka prošle godine američka pomoć iznosila je ukupno 2,3 milijardi dolara.
Nova pošiljka oružja ne bi došla u skoro vrijeme jer se najava ne odnosi na oružje i sustave koji su već u posjedu američkih vlasti, nego o narudžbi kod proizvođača.
„Ova najava predstavlja početak procesa ugovaranja kako bi se ukrajinskim oružanim snagama omogućile nove sposobnosti“, priopćio je Pentagon.
Ukrajinci: I dalje kontroliramo svoj zračni prostor
8:50 Ukrajinska vojska i dalje kontrolira svoj zračni prostor, rekao je zapovjednik zračnih snaga Mikola Oleščuk u petak.
„Neprijatelj nikad nije niti trenutno kontrolira ukrajinsko nebo”, priopćio je Oleščuk na Facebooku.
Ruska vojska pokušala je eliminirati ukrajinske zračne snage nakon početka invazije 24. veljače, no nije uspjela u tome, stoji u njegovoj objavi.
Oleščuk je kazao kako Rusi sve manje napadaju zrakoplovima, a sve više s raketama s udaljenosti, prenosi agencija dpa.
Od zapadnih saveznika zatražio je dodatno naoružanje za Ukrajinu, uključujući borbene zrakoplove i proturaketne sustave.
Šef BASF-a: Zabrana ruskog plina dovela bi Njemačku do krize bez presedana
8:40 Čelnik njemačkog kemijskog giganta BASF-a upozorio je da najvećem europskom gospodarstvu prijeti kriza bez presedana ako u potpunosti prekine trgovinu s Rusijom ili zabrani uvoz ruskog plina i nafte.
„To bi moglo dovesti njemačko gospodarstvo do najgore krize od kraja Drugog svjetskog rata”, rekao je Martin Brudermüller za nedjeljno izdanje Frankfurter Allgemeine Zeitunga koje je prije objave vidjela agencija dpa.
Brudermüller predviđa da mnoge manje i tvrtke srednje veličine ne bi preživjele tu krizu.
Šef BASF-a odbacuje europske pozive za bojkotom ruskih energenata.
„Želimo li otvorenih očiju uništiti našu cijelu ekonomiju? Sve što smo gradili tijekom desetljeća? Mislim da bi takav eksperiment bio neodgovoran”, rekao je, dodajući da mali broj ljudi u Njemačkoj shvaća koliko bi teške bile posljedice takvih odluka.
Potpuni moratorij na kupovinu ruskog prirodnog plina bio bi moguć samo „kroz četiri do pet godina”, upozorio je Brudermüller, kazavši kako se alternativni izvori energije poput LNG plina iz SAD-a ne mogu uspostaviti preko noći.
Čelnik njemačke korporacije rekao je i kako vlasti neće financijski uspjeti ublažiti posljedice nestašica plina jer to jednostavno neće moći priuštiti: „Opseg o kojemu pričamo je puno veći nego onaj iz pandemije koronavirusa”.
Naglasio je i kako smanjenje proizvodnje u BASF-u neće utjecati samo na 40 tisuća zaposlenika te tvrtke, nego na cijeli svijet.
„Stvaramo proizvode koji su na počecima opskrbnih lanaca”, rekao je.
„Na kraju dana o nama ovisi sve od prehrambenih proizvoda do lijekova”.
Ukrajina i Rusija razmijenile zatvorenike
8:30 Ukrajina i Rusija u petak su razmijenile zatvorenike, objavio je ukrajinski dužnosnik Kirilo Timošenko.
On je objavio kako je oslobođeno 86 ukrajinskih vojnika, no nije otkrio koliko je pušteno Rusa.
U internetskoj objavi Timošenko je naveo kako je ova razmjena bila rezultat mirovnih pregovora koji su u tijeku, prenosi Reuters.
Kremlj želi “prosvijetliti” Depardieua
8:00 Kremlj je ponudio da “razjasni” situaciju Gerardu Depardieuu, nakon što je francuski glumac kritizirao ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog invazije na Ukrajinu.
“Najvjerojatnije Depardieu ne razumije potpuno što se događa”, rekao je u petak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi novinska agencija Interfax.
“Ako treba, spremni smo mu sve reći i razjasniti stvari kako bi bolje razumio”, dodao je.
Depardieu, koji godinama posjeduje rusku putovnicu i Putina je nazvao svojim prijateljem, optužio je u četvrtak predsjednika Rusije za “lude, neprihvatljive propuste” koji su naposlijetku doveli do rata.
Taj 73-godišnjak također je najavio da će sav prihod od tri koncerta početkom travnja donirati ukrajinskim žrtvama rata.
Depardieu je uz to rekao da ruski narod ne može biti odgovoran za Putinove postupke.
