MOSKVA – Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da zapad igra “opasnu, krvavu i prljavu” geopolitičku igru, ali je istaknuo da će SAD i njegovi saveznici na kraju morati razgovarati s Rusijom.

“Tzv. zapad je cijeli svijet stavio na kocku u ovoj igri, a ta je igra opasna, krvava i rekao bih prljava”, rekao je Putin. “Izreka kaže: kako siješ tako češ i žeti”, dodao je na konferenciji Valdai Discussion Cluba u Moskvi.

“Uvijek sam vjerovao i još uvijek vjerujem u zdrav razum i uvjeren sam da će, prije ili kasnije, novi centri multipolarnog svijeta i zapad morati kao ravnopravni partneri razgovarati o zajedničkoj budućnosti. Što prije to bolje”, naglasio je Putin.

Dodao je da je zapad, zaslijepljen kolonijalizmom, pomogao izbijanju rata u Ukrajini i da pokušava izazvati krize oko Tajvana da bi osigurao globalnu dominaciju.

Citirajući predavanje ruskog disidenta Aleksandera Solženjicina na Harvardu 1978., Putin je rekao da je zapad otvoreno rasistički i da s visoka gleda na ostatak svijeta.

“Ta njihova uvjerenost u vlastitu nepogrešivost je opasno stanje”, rekao je Putin dodajući da Rusija nikada neće prihvatiti da joj zapad govori što treba činiti. “Za razliku od zapada, mi ne zavirujemo u tuđe dvorište”.

Pa ipak, Rusija se ne smatra neprijateljem zapada, rekao je Putin pred stručnjacima iz 44 zemlje.

MOSKVA, 27. listopada 2022. (Hina/Reuters) – Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da se svijet suočava s najopasnijim desetljećem od Drugog svjetskog rata, jer zapadne elite svim silama pokušavaju spriječiti neizbježno raspadanje globalne dominacije Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika.

U tiradi protiv Washingtona i američkih partnera, koje je optužio za izbijanje rata u Ukrajini, Putin je rekao da zapad igra “opasnu, krvavu i prljavu” geopolitičku igru koja sije kaos po svijetu.

No, na kraju će zapad morati razgovarati s Rusijom i drugim silama o budućnosti svijeta, smatra on.

“Povijesno razdoblje dominacije zapada u međunarodnim odnosima bliži se kraju”, rekao je Putin. “Na povijesnom smo raskrižju: pred nama je vjerojatno najopasnije, nepredvidivo i istovremeno najvažnije desetljeće od Drugog svjetskog rata”, dodao je na konferenciji Valdai Discussion Club.

No, istaknuo je da Rusija ne smatra zapad neprijateljem Rusije, unatoč trenutnoj fazi sukobljavanja.

Upitan o mogućnosti izbijanja nuklearnog rata, Putin je rekao da će opasnost od upotrebe atomskog oružja postojati sve dok to naoružanje postoji.

Zapadna samouvjerenost i multipolarni svijet

Citirajući predavanje ruskog disidenta Aleksandera Solženjicina na Harvardu 1978., Putin je rekao da je zapad otvoreno rasistički i da s visoka gleda na ostatak svijeta.

“Ta njihova uvjerenost u vlastitu nepogrešivost je opasno stanje”, rekao je Putin dodajući da Rusija nikada neće prihvatiti da joj zapad govori što treba činiti. “Za razliku od zapada, mi ne zavirujemo u tuđe dvorište”.

“Tzv. zapad je cijeli svijet stavio na kocku u ovoj igri, a ta je igra opasna, krvava i rekao bih prljava”, rekao je Putin. “Izreka kaže: kako siješ tako ćeš i žeti”, dodao je na konferenciji na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz 44 zemlje.

“Uvijek sam vjerovao i još vjerujem u zdrav razum i uvjeren sam da će, prije ili kasnije, novi centri multipolarnog svijeta i zapad morati kao ravnopravni partneri razgovarati o zajedničkoj budućnosti. Što prije to bolje”, naglasio je Putin.

Sukob u Ukrajini nazvao je borbom između zapada i Rusije za sudbinu druge najveće istočnoslavenske države. To je dijelom “građanski rat”, jer su Rusi i Ukrajinci jedan narod, rekao je Putin. Kijev oštro odbacuje obje ideje.

Prilagodba ruskog gospodarstva 

Putin je rekao da neprestano razmišlja o ruskim gubicima u Ukrajini. No, samo Rusija može jamčiti teritorijalni integritet Ukrajine, naglasio je.

Odbacio je kao ludost tvrdnje da bi Rusija bila ta koja je eksplozijama oštetila plinovode ispod Baltičkog mora Sjeverni tok 1 i 2.

Rusija nema potrebe za nacionalizacijom kako bi kompenzirala štetu od ekonomskih sankcija kojima je zapad kažnjava zbog rata u Ukrajini, ustvrdio je nadalje ruski predsjednik.

Odlazak zapadnih kompanija iz Rusije nazvao je “darom” lokalnim ulagačima i poslovnom sektoru jer su se prilagodili novoj situaciji.

Nazvao je “ludošću” tvrdnje zapadnih zemalja da je Rusija stoji iza nuklearnih eksplozija kojima su oštećeni plinovodi ispod Baltičkog mora.

Danska policija utvrdila je da su snažne podvodne eksplozije izazvale istjecanje plina na cjevovodima Sjeverni tok 1 i 2, što bi moglo trajno ugroziti njihovu funkcionalnost.

Putin je i ranije optuživao zapad da je činom sabotaže prekinuo dotok plina, a europski lideri takve tvrdnje odbacuju i krive Rusiju.

Putin je u četvrtak rekao da jedan plinovod ispod Baltičkog mora funkcionira, ali ga Europa ne želi koristiti.

Rusija je bila najveći dobavljač pline za Europu koju je rat u Ukrajinu nagnao da potraži alternativne izvore.

Putin je u četvrtak rekao da je plin najbolji izvor energiji u prijelaznoj fazi.

Prijelaz na ugljičnu neutralnost nije protiv ruskih interesa, ustvrdio je.

Nuklearno oružje – čeka se odgovor SAD-a  

Nuklearna doktrina ruski vojnih snaga je obrambena, rekao je Putin i odbacio tvrdnje da Rusija kani upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini.

Rusija je spremna ponovno početi razgovore sa Sjedinjenim Državama o kontroli nuklearnog oružja, ali nije dobila odgovor Washingtona na svoje prijedlog za razgovor o “strateškoj stabilnosti”.

U govoru je Putin kazao da postoje u njegovoj zemlji građani koji su prozapadno orijentirani, no ustvrdio je da suglasje postoji kad je riječ o suočavanju s vanjskim neprijateljem.

Uz svoj narod je i Ruska pravoslavna crkva, tako je bilo prije i tako je danas.

Xi je prijatelj, Erdogan također 

Kineski predsjednik Xi Jinping je “blizak prijatelj”, rekao je Putin i ocijenio da su odnosi s Kinom na “dosad najvišoj razini”.

Riječi hvale imao je i za svog turskog kolegu po dužnosti Recepa Tayyipa Erdogana kojega je nazvao “snažnim vođom” koji uvijek brani “turske interese”.

Erdogan nije uvijek “lagani partner” za pregovore, no Turska je uvijek bila “pouzdana” i spremna postići sporazume, rekao je.

Erdogan je odigrao ključnu ulogu u pregovorima Kijeva i Moske od početka sukoba jer je uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu žita iz crnomorskih luka te je pomogao u pregovorima o razmjeni ratnih zarobljenika. To su jedini uspješni dogovori od početka ruske agresije krajem veljače.