ZAGREB – Gospodarstvo u Europi posljednjih mjeseci cvate, ponajviše zbog otvaranja uslužnog sektora i rasta potrošnje građana. Međutim, nezapamćene nestašice sirovina i materijala poremetile su industrijsku proizvodnju, što otežava oporavak cijeloga gospodarstva.

To su potvrdili najnoviji podaci Eurostata prema kojima je industrijska proizvodnja Europske unije u svibnju skočila 21,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a u Hrvatskoj 15,9 posto. Međutim, u odnosu na travanj industrijska proizvodnja EU-a smanjila se za 0,9 posto, a u Hrvatskoj za 2,1 posto – što potvrđuje posrtanje te gospodarske grane.

Iako su knjige narudžbi u industrijskim poduzećima prepune, one ne mogu zadovoljiti nagli skok potražnje nakon ublažavanja mjera protiv korone. Razlog je slaba ponuda – velika nestašica čipova, čelika, drvne građe, plastike, bakra i ostalih materijala. Najteže je pogođena europska proizvodnja vozila koja je u svibnju pala 7,8 posto u odnosu na travanj. Zbog nestašice čipova morala je slati radnike na prisilni odmor.

Njemačka automobilska industrija najavila je da će ove godine proizvesti 3,6 milijuna vozila, ili 10 posto manje od planiranog. Analitičari Raiffeisen banke vjeruju da će nestašice usporiti rast gospodarstva u drugom kvartalu.

– Prekid u globalnim lancima opskrbe uzrokovan porastom potražnje, dok se gospodarstva ponovno otvaraju, objašnjava navedeni pad proizvodnje, te se i u lipnju može očekivati ometanje proizvodnih aktivnosti uslijed uskih grla u ponudi. To podrazumijeva da industrija neće pridonijeti rastu gospodarstva u drugom kvartalu u eurozoni, procjenjuje RBA.

Ipak, njemačka je vlada izvijestila da se najveće gospodarstvo u Europi »oporavlja punom parom«, dodavši da su izgledi za industriju i dalje pozitivni, unatoč problemima u opskrbi repromaterijalima. Ekonomisti su optimistični zato što se diljem Europe otvorio uslužni sektor, koji čini najveći dio gospodarstva, a koji bi trebao povući njegov oporavak osobito u drugom dijelu godine – ako ne bude novih nevolja s koronom.