Astronomski iznosi prljavog novca godinama su prolazili kroz najveće svjetske bankarske institucije, otkrila je istraga Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) koji osuđuje manjkavosti kontrole tog sektora.

“Zarade krvavih ratova protiv droge, pronevjerene imovine zemalja u razvoju i ukradene teško stečene ušteđevine u okviru Ponzijeve piramide mogle su ući i izaći iz tih financijskih institucija, unatoč upozorenjima djelatnika banaka”, navodi se u istrazi koju je vodilo 108 međunarodnih medija iz 88 zemalja.

Istraga se temelji na tisućama izvješća o sumnjivim djelatnostima koje su službama financijske policije Američkog ministarstva financija, FinCen, uputile banke iz cijelog svijeta.

Ti dokumenti se odnose na 2.000 milijarda dolara transakcija, koje su cirkulirale između 1999. i 2017. godine.

Istraga ukazuje na pet velikih banaka: JPMorgan Chase, HSBC, Standard Chartered, Deutsche Bank i Bank of New York Mellon, optuženih da su nastavile prebacivati sredstva osumnjičenih kriminalaca, i to i nakon što su protiv njih pokrenuti procesi ili nakon što su osuđeni zbog financijskih prekršaja.

Plod korupcije i kriminala

Nečiji brat umire na gorućem brodu, nečiji sin umre od droga: u mnogim slučajevima rodbina umrlih nije ni svjesna da je gubitak najmilijih povezan s ilegalnim protokom novca koji je nastao kao plod korupcije i kriminala.

Transfer prljavog novca na prvi pogled ne djeluje kao ozbiljna prijetnja po obične građane. No posljedice su ogromne: trgovci drogom, krijumčari i prevaranti svoj novac skrivaju od vlasti, diktatori i korumpirani industrijalci svoj nezakonito stečeni imutak povećavaju, a s njima i svoj utjecaj. Sve to uz pomoć bankarske branše, piše Deutsche Welle.

Godine 2019. medijskoj kući BuzzFeed News su dostavljeni tajni financijski podatci. BuzzFeed je informacije podijelio s ICIJ-em, međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara. U posljednjih 16 mjeseci 400 novinara iz 88 zemalja je vrednovalo podatke koji su “procurili”, ispitivalo žrtve i istražitelje, tražilo u arhivima i borilo se za uvid u službene podatke.

Njihove reportaže su objavljene danas i daju uvid u komplicirane putove kroz koje je cijelim svijetom prolazilo dva bilijuna dolara.

Podaci koji su procurili medijima potječu iz Ministarstva financija SAD-a. Radi se o tzv. SAR-ovima, izvještajima o sumnjivim transakcijama koje same banke dostavljaju ministarstvu. BuzzFeed i ostali medijski partneri, među kojima je i novinarka DW-a Pelin Ünker, su na uvid dobili podatke koji su dolazili Središnjoj istražnoj financijskoj upravi (FinCEN).

SAR sadrže detaljne tehničke podatke koji pripadaju među najdetaljnije izvore koji su ikada iz američkog ministarstva financija procurili u ruke drugih. I na svjetlo dana iznose sumnjive transakcije velikih banaka između ostalih i Deutsche Bank, HSBC, JPMorgan Chase i Barclays.

Koja je uloga banaka?

“Nisu samo kriminalci ti koji peru novac. Banke ovdje igraju vrlo važnu ulogu jer daju na raspolaganje sustav koji taj novac prebacuje na sigurno mjesto”, kaže Graham Barrow, stručnjak za otkrivanje slučajeva pranja novca.

“Na kraju svi plaćamo cijenu za pranje novca jer taj novac je povezan s porezima i doprinosima koje svi plaćamo društvu”, kaže ovaj stručnjak koji je nekada radio za Deutsche Bank i HSBC.

SAR ne odaju automatski nelegalne radnje nego samo daju uvid u rad onih koji su pri bankama zaduženi za prijavljivanje sumnjivih transakcija, npr. kod mušterija koje su već dolazile u sukob sa zakonom ili posjeduju “rizični profil”. FinCEN od svih banaka koje djeluju u SAD-u traži ove protokole, a i samo neprijavljivanje sumnjivih transakcija je kažnjivo.

Takvih prijava, dakle SAR-a je samo prošle godine bilo preko dva milijuna, a u razdoblju od 2011. do 2017. preko 12 milijuna. Istraživanje ICIJ-a je dakle pokazalo da su banke obavile transakcija u vrijednosti od dva bilijuna dolara za koje su same kasnije zaključile da su sumnjive.

No prijavljeno je tek nakon što su naplaćene pristojbe za transakcije. Najveći postotak SAR-ova je prijavila mala grupa najvećih banaka koje djeluju u SAD-u među kojima je i Deutsche Bank.

Ljuti zbog curenja informacija

FinCEN je odbio odgovoriti na neka konkretna pitanja vezana uz curenje podataka. Jimmy Kirby, šef pravnog odsjeka FinCEN-a je BuzzFeed News upozorio na to da curenje podataka iz SAR-ova u javnost može počiniteljima pomoći u uklanjanju dokaznog materijala i time onemogućiti uspješno okončanje istrage.

Osim toga, kako se dalje navodi, curenje podataka bi moglo “ugroziti fizičko i psihičko zdravlje” svjedoka i žrtava. Kirby je upozorio i na to da bi ovakvo curenje podataka u javnost moglo u budućnost banke “obeshrabriti” kada je u pitanju suradnja s vlastima.

Među najpoznatija imena koja se pojavljuju u financijskim izvješćima je ime Paula Manaforta, bivšeg menadžera predizborne kampanja Donalda Trumpa. On je u ožujku 2019. već osuđen na više od sedam godina zatvora zbog utaje poreza.

Banka JPMorgan je priznala da je još do rujna 2017. transferirala novac između Manaforta i njegovih fiktivnih tvrtki. Znači mnogo nakon što se saznalo za njegove sumnjive veze s proruskim političarima u Ukrajini i sumnju u pranje novca.

Velike ribe iz politike i biznisa

No stvari nisu uvijek tako jasne kao u slučaju Manaforta. Bivši nigerijski potpredsjednik Atiku Abubakar je još prije nekoliko godina osumnjičen da je preko 100 milijuna dolara iz fonda za razvoj naftne industrije prebacio na privatni račun.

To mu je dokazano tek kada je njegova supruga kasnije preko Habib Banke pokušala za milijun dolara kupiti stan u Dubaiju. Abubakar sve poriče i nikada nije osuđen.

Ili slučaj Reze Zarraba, iranskog trgovca zlatom čije transakcije su isplivale na svjetlo dana zbog povrede međunarodnih sankcija protiv Irana. No Standard Chartered Bank je FinCENU dostavila SAR-ove vezane uz slučaj Zarrab tek tri mjeseca nakon što je ovaj uhićen.

Ovi dokumenti pokazuju da je trgovac zlatom u sedam godina preko raznih lažnih tvrtki i preko banaka u SAD-u transferirao preko 133 milijuna dolara.

Ovi slučajevi pokazuju da je protok ilegalnog novca moguć uz pomoć banaka koje djeluju globalno, a isto tako su novinari istraživačkog tima FinCEN došli do spoznaje da se na banke ne vrši dovoljan pritisak kako bi tom protoku novca stale na kraj.

Sam BuzzFeed ne govori otkuda točno dolaze podaci koji su poslužili za ovo istraživanje. Poznato je da pojedini dokumenti potječu iz istraživanje posebnog povjerenstva američkog Kongresa vezanog uz pokušaje ruskog miješanja u predsjedničke izbore u SAD-u 2016.

Jedna djelatnica FinCEN-a je početkom godine osumnjičena zbog nedozvoljenog slanja SAR-ova medijima. Marc Agnifilo, odvjetnik optužene je rekao da je njegova klijentica imala “najbolje namjere”.

“Ona je smatrala da se državni uredi ne odnose na odgovarajući način prema pojedinim optužbama.” Ona se zato obratila medijima da o ovim slučajevima obavijeste američku javnost, piše Deutsche Welle.