Nakon što je u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora u nedjelju uvečer uvjerljivo s 58,54 prema 41,46 posto porazio svoju suparnicu Marine Le Pen pred francuskim novim starim predsjednikom Emanuelom Macronom sada je je još jedan veliki izazov.

Neki politički analitičari nazivaju ga svojevrsnim trećim krugom, a radi se o parlamentarnim izborima koji će se održati 12. i 19. lipnja.

Naime, da bi proveo sve što je obećao tijekom predsjedničke kampanje Macron mora imati i većinu u francuskoj Nacionalnoj skupštini koja bi onda izglasala Vladu i premijera po njegovoj volji.

Prije pet godina to mu je uspjelo, od 577 zastupnika Macronova stranka LREM zajedno sa svojim partnerima ima čak 308 ruku u Nacionalnoj skupštini.

Dogodilo se to 2017. na valu njegove velike i neočekivane pobjede na tadašnjim predsjedničkim izborima. Medutim, poznavatelji prilika u francuskoj politici smatraju da će mu ovaj puta biti puno teže postići sličan uspjeh.

Šansa za popravak

Toga je očito svjestan i sam Macron koji je u pobjedničkom govoru istaknuo da će se u novom mandatu boriti protiv dubokih podjela u francuskom društvu, priznavši da su mnogi glasali za njega samo da bi zaustavili Marine Le Pen.

– Puno njih u ovoj državi glasalo je za mene ne zato što podržavaju moje ideje nego kako bi zaustavili krajnju desnicu. Želim im zahvaliti i znam da im dugujem u nadolazećim godinama.

Morat ćemo biti dobronamjerni i puni poštovanja jer je naša zemlja prožeta s toliko sumnji, toliko podjela, rekao je Macron.

Tradicionalno, francuski birači obično zaista glasaju na isti način na predsjedničkim i parlamentarnim izborima.

Zbog toga je i početkom dvijetisućitih uvedeno pravilo da se parlamentarni izbori održavaju praktički odmah nakon predsjedničkih kako bi se omogućilo novoizabranom šefu države da na valu svoje pobjede sebi osigura i parlamentarnu većinu.

Odnosno da se izbjegne kohabitacija koja je znala dovesti do brojnih problema u francuskom političkom životu.

Međutim, oni koji su izgubili predsjedničke izbore u parlamentarnim vide veliku priliku za popravak. U prvom redu tome se nada krajnji ljevičar Jean-Luc Melenchon kojem je drugi krug pobjegao za samo 1,2 posto glasova.

On je veliki protivnik reformi koje je najavio Macron i nada se da bi ih mogao onemogućiti ako njegova stranka LFI osvoji dovoljan broj zastupnika u Nacionalnoj skupštini.

Borba za premijera

– Poraz Le Pen i pobjeda Macrona jako je dobra vijest za jedinstvo našeg naroda. Ali nemam nekih lijepih riječi ni za Macrona.

Dvoje finalista u nedjelju su imali podršku tek jedva više od trećine registriranih birača. Nemojte odustati.

Treći krug počinje već večeras, 12. i 19. lipnja još je moguć drugi svijet ako odaberete većinu zastupnika iz novog narodnog pokreta koji mora nastaviti rasti, rekao je Mélenchon koji je pozvao birače da ga u lipnju izaberu za premijera.

Da to nije nemoguće, smatra i direktor njegove kampanje Manuel Bompard.

– Mélenchon i dalje može biti premijer koji bi onda zamrznuo cijene, podigao minimalnu plaću i uspostavio Šestu republiku, rekao je Bompard.

Bez ambicija na parlamentarnim izborima nije ni Le Pen ni njena stranka Nacionalno okupljanje (NR).

Naravno, u cijeloj priči ne treba ipak nikako zanemariti dvije velike tradicionalne stranke.

Iako su kandidatkinje Socijalističke stranke i Republikanaca – gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo i predsjednica regije Ile-de-France Valerie Pecresse – na predsjedničkim izborima doživjele pravi debakl zajedno osvojivši manje od šest posto glasova, to nije realan pokazatelj snage ovih dviju stranaka.

To se vidjelo i na prošlogodišnjim regionalnim izborima kada su Socijalisti i Republikanci osvojili vlast u svim regijama, dok je Macronov LREM tek uspio prijeći prag u ponekoj od njih.

Le Pen: Udružit ćemo snage

Govoreći ubrzo nakon objave rezultata u nedjelju, Le Pen je pozvala svoje pristaše da se okrenu »velikoj bitki koja je pred nama«.

– Večeras pokrećemo veliku bitku parlamentarnih izbora. Vodit ću je zajedno sa svima onima koji su imali hrabrosti suprotstaviti se Emmanuelu Macronu u drugom krugu.

Nacionalni skup će nastojati okupiti one koji žele udružiti snage protiv Emmanuela Macrona, odakle god došli, kako bi posvuda postavili i podržali naše kandidate, rekla je Le Pen.

Sada je jasno da će NR na izbore izaći zajedno s drugim predsjedničkim kandidatom krajnje desnice Éricom Zemmourom koji je osvojio sedam posto glasova u prvom krugu.

– Ne može biti izborne pobjede bez saveza cijele desnice. Naša koalicija nije opcija, ona je i nužnost i dužnost, rekao je Zemmour.

Tvrda desnica obično loše prolazi na parlamentarnim izborima jer se glavne stranke teže ujedinjuju kako bi blokirale ulazak u Nacionalnu skupštinu.

Tako je 2017. NR osvojio samo osam mandata iako je Le Pen te godine na predsjedničkim izborima dobila čak 33 posto glasova.