ZADOVOLJNI I RUSI

Pozadina dogovora Bidena i Merkel: Prava meta je tu ipak bila Kina

Dražen Ciglenečki

Reuters

Reuters

Washington i Berlin usuglasili su se da bi se dobar dio plina iz Rusije, namijenjen Europi, trebao i dalje distribuirati postojećim plinovodom kroz Ukrajinu, od čega ta država ubire znatan novac.



ZAGREB – Nakon što je objavljen sporazum između SAD-a i Njemačke o plinovodu Sjeverni tok 2, što su ga prošli tjedan postigli predsjednik Joe Biden i kancelarka Angela Merkel, zadovoljstvo je prisutno s obiju strana Atlantika, a nezadovoljna nije niti Rusija. Zasada manjak entuzijazma pokazuju samo Ukrajina i Poljska.


Washington i Berlin usuglasili su se da bi se dobar dio plina iz Rusije, namijenjen Europi, trebao i dalje distribuirati postojećim plinovodom kroz Ukrajinu, od čega ta država ubire znatan novac. U slučaju da ruske vlasti energetsko pitanje upotrijebe kao pritisak u eventualnim budućim sukobima, Njemačka će djelovati »na nacionalnoj, ali i na razini Europske unije«, što bi moglo rezultirati i novim sankcijama protiv Moskve, bit je ovog sporazuma.


– Sada možemo u miru dovršiti gradnju plinovoda, izjavio je, kako prenosi Deutsche Welle, Vladimir Džabarov iz gornjeg doma ruskog parlamenta. Ugovor Rusije i Ukrajine o transferu plina istječe 2024., a njegovo produljenje je za Moskvu isključivo komercijalno, a ne i političko pitanje. Sporazumom sa SAD-om se pak Njemačka obvezala da će iskoristiti svoj utjecaj kako bi Rusija i Ukrajina potpisale novi ugovor.


Nepouzdan partner




Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi, smatra da Rusija nije ništa izgubila dogovorom Bidena i Merkel.


– Štoviše, sve dok plin bude važan energent, oni će profitirati od plinovoda Sjeverni tok 2. Treba podsjetiti da je odluka o njegovoj gradnji donesena zbog toga što su i Rusija i EU zaključili da je Ukrajina nepouzdan poslovni partner. Ukrajina nije Rusiji plaćala isporučeni plin, a Rusija je odgovorila zaustavljanjem isporuke. Ukrajina je tada neovlašteno doslovno uzela plin za Europu, koja je tada, istina, politički stala na stranu Ukrajine, ali je shvatila da ta država nije pouzdana.


Dodik nazvao Inzka kretenom jer je donio zakon o negiranju genocida

​Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko praktički je na odlasku donio odluku koja će obilježiti njegov mandat. Promijenio je kazneni zakon na način da je u njega ugradio zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina za one koji niječu genocid i ratni zločin.
– Ovo je civilizacijski iskorak i trijumf, prije svega za buduće generacije. Napokon imamo osnove da kazneno progonimo nekog tko negira genocid. Inzko sada može otići iz ove zemlje kao netko tko će biti upisan u povijest, ocijenio je predsjednik Skupštine Općine Srebrenica Ćamil Duraković.
Inzkov potez pozdravili su i drugi bošnjački političari, kao i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ali je, očekivano, izazvao burno negodovanje Milorada Dodika. Srpski član Predsjedništva BiH nazvao je Inzka kretenom i, kao što obično čini u ovakvim prilikama, zaprijetio secesijom Republike Srpske.
– Genocid u Srebrenici je laž, koja je rezultat neprijateljstva germanskog svijeta prema Srbima. Mislim da nakon svega ovoga Republika Srpska treba odlučno iskazati svoj put ka samostalnosti. Došlo je vrijeme da napravimo državu, u BiH više nemamo što čekati, izjavio je Dodik. To je ponovio i jučer, a u njegovoj je režiji počelo potpisivanje peticije za odbacivanje Inzkove odluke. No čelnici oporbenih stranaka u RS već su najavili da neće sudjelovati u Dodikovu igrokazu. Istovremeno su iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu jučer poručili da ta organizacija odlučno podupire teritorijalni integritet BiH i traži da se poštuju povijesne činjenice poput one da je u Srebrenici počinjen genocid.

Kako Njemačka nije htjela biti talac rusko-ukrajinskih odnosa, a procijenili su da je, što se ovog tiče, Rusija ipak pouzdaniji partner, krenula je izgradnja Sjevernog toka 2, koji će, to je izvjesno, sada biti završen, komentirao je Kovačević.
Sporazum Bidena i Merkel, ocjenjuje, treba promatrati prije svega u kontekstu normalizacije američko-europskih odnosa, narušenih u vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa.


Zamrznuti konflikti


– Amerika je odustala od prijetnje uvođenja dodatnih sankcija Rusiji, kao i europskim kompanijama koje grade taj plinovod. Zauzvrat je dobila pristanak Europske unije da se djelokrug NATO saveza proširi i na Pacifik, gdje je Kina glavni strateški suparnik. Također je i Unija obustavila proces ratifikacije CAI sporazuma o ulaganjima s Kinom. Dakle Amerika je popustila Europi, posebno Njemačkoj, kad je riječ o Sjevernom toku 2, a tako je osigurala njezinu podršku hladnoratovskoj politici prema Kini, naglašava Kovačević.


Rusija je prošli tjedan bila aktivna u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje su bezuspješno pokušali progurati rezoluciju o zatvaranju ureda visokog predstavnika u BiH 31. srpnja 2022. Zapadne sile su se, očekivano, tomu suprotstavile.


– Rusiji odgovara nestabilnost BiH, kao i u odnosima između Srbije i Kosova. Takve situacije nastoje koristiti kao zamrznute konflikte kakvi postoje na području bivšeg SSSR-a, to je način na koji Rusija ostvaruje svoje vanjskopolitičke interese. Na Balkanu to je onemogućavanje širenja euroatlantskih integracija, ali to je promašena politika. Već su zbog toga izgubili utjecaj u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, vjerojatno će tako biti i u Srbiji i Republici Srpskoj. Zapad će, naime, pronaći model rješenja tih problema bez Rusije, pogotovo sada kada SAD i Europa opet djeluju usklađeno, zaključuje Kovačević.