Foto: Vedran Karuza
Na dan 15. kolovoza bilo je oko 2.000 turističkih kreveta manje u objektima u domaćinstvu nego lani na isti datum, dok su istodobno povećani hotelski i kreveti u kampovima za oko 1.600 odnosno oko 5.000, naglasio je ministar turizma Tonči Glavina povezujući to s ciljem države "zaustavljanja bujanja privatnog i nekvalitetnog smještaja".
povezane vijesti
Hrvatsku je u prvih osam mjeseci posjetilo 17,2 milijuna turista, koji su ostvarili 89,8 milijuna noćenja, što je za 2 odnosno za 0,5 posto više nego u isto vrijeme lani, a porasla je i potrošnja turista, prvi su podaci koje su u srijedu na konferenciji za novinare iznijeli ministar turizma i sporta Tonči Glavina i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić.
Naglašavajući da su izneseni podaci o dolascima i noćenjima turista privremeni te da će službeni biti idući tjedan, Glavina i Staničić istaknuli su da su zadovoljni rezultatima koji potvrđuju stabilnu poziciju Hrvatske na turističkim tržištima, koja postaje cjelogodišnja destinacija jer se rast dogodio u predsezoni, dok su srpnju i kolovozu broj turista i noćenja manji nego lani.
Da su cijene bile stabilnije rast bi možda bio i veći
Ministar Glavina ocijenio je da su rezultati mogli možda biti i bolji da su cijene bile stabilnije, ali i da turistička godina još traje i da će posezona po svim najavama biti dobra. Važnim je označio što se prvi puta ove godine rast turizma najviše osjetio u predsezoni, a manje u ljeti, što je i cilj svih strateških dokumenata o održivom i cjelogodišnjem razvoju turizma.
Zahvalio se svim turističkim i djelatnicima iz drugih sektora na trudu do sada ove godine, posebice onima, kako je rekao, koji su “poslušali tržište” u vezi cijena.
Za rezultate turizma i fizičke i financijske kazao je da su do sada ove godine “rekordni”, što je potkrijepio podacima i iz fiskalizacije, prema kojima je u djelatnostima turizma i ugostiteljstva u prvih osam mjeseci izdano 310,4 milijuna ili 3,6 posto više računa nego lani, a da im je vrijednost porasla 9,9 posto, na 5,9 milijardi eura.
Iako je u srpnju i kolovozu, kako su iznijeli, ukupno bilo nešto manje turista u Hrvatskoj nego u istim mjesecima lani, tj. 0,5 posto manje ili njih 9,6 milijuna, koji su ostvarili 1,3 posto manje noćenja ili 60,4 milijuna, ipak je potrošnja bila veća. Vrijednost izdanih 111 milijuna računa u srpnju i kolovozu zajedno, ili 2,8 posto više nego lani, bila je 3 milijarde eura ili 7 posto veća.
Takvim tempom Glavina vjeruje da će se do kraja ove 2025. godine dosegnuti ukupan prihod od stranih turista od 15,5 milijardi eura ili 3,8 posto više nego u 2024., u skaldu sa zadnjom projekcijom HNB-a.
Glavina je istaknuo i nešto veću popunjenost smještajnih kapaciteta (hotela, kampova i objekata u domaćinstvima) ove godine u odnosu na prošlu, kao i da su već primjetni rezultati ovogodišnjih zakonskih izmjena vezanih za strukturu smještaja.
Cilj je zaustaviti ‘bujanje’ privatnog i nekvalitetnog smještaja, pa je tako na dan 15. kolovoza bilo oko 2.000 turističkih kreveta manje u objektima u domaćinstvu nego lani na isti datum, uz istodobno povećanje hotelskih i kreveta u kampovima za oko 1.600 odnosno oko 5.000, naglasio je Glavina. To znači, po njemu, da se sukladno Vladinim programima i strategiji turizmom učinkovito upravlja po načelima održivosti, skrenuvši pažnju i da su plaće u sektoru od 2006. do sada rasle za oko 90 posto te da su sada prosječno oko 1.600 eura.
U 2026. će sve ovisiti o cijenama i stvaranju proizvoda dodane vrijednosti
I ministar i direktor HTZ-a optimistični su za ovu posezonu, ali i iduću 2026. za koju se sektor već aktivno priprema, pri čemu je ministar poručio da će “sve najviše ovisiti o cjenovnoj konkurentnosti koju moramo povećati ako želimo ponoviti rezultate iz 2025.”.
To ne znači da misli, dodao je, da treba snižavati cijene, nego stvarati proizvode i ponudu dodane vrijednosti, za što u Hrvatskoj ima dosta prostora, posebice u segmentu premium turizma i viših kategorija objekata.
Upozorio je da treba dobro paziti da kvaliteta prati cijene zbog promjene potražnje na stranim tržištima, od kojih su neka, poput Njemačke u “strukturnoj krizi”, a i zbog jačih aktivnosti konkurencije.
O Njemačkoj, čiji turisti u Hrvatskoj ostvaruju oko četvrtinu svih noćenja, Staničić je rekao da je u grupi zemalja s kojih su ove godine u Hrvatskoj zabilježeni “blagi minusi”. U toj su grupi još i Mađarska, Češka, Francuska i Nizozemska, i to zbog ekonomske situacije u tim zemljama i jer njihovi građani manje putuju po Europi, a više po vlastitoj i u susjedne zemlje, pri čemu više paze na cijene.
I Hrvatska je ‘osjetila’ taj trend, jer su joj i ove godine domaći turisti na drugom mjestu među svim nacijama po noćenjima, i više su putovali po zemlji nego ikada, a i više je stiglo turista iz Slovenije, BiH i Srbije.
Izdvojio je i pozitivne rezultate s tržišta SAD-a, s kojeg se iduće godine očekuje po najavama više turista jer se pregovara i o više izravnih letova prema Hrvatskoj, kao i dobre rezultate iz Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske.
Naglasio je i da su većina turističkih regija na Jadranu u prvih osam mjeseci ili u plusu ili s rezultatima sličnim lanjskima, što će se bolje vidjeti u službenim rezultatima idućeg tjedna. Najavio je i intenzivnu promociju i kampanje za posezoni i do kraja ove godine za motiviranje dolazaka turista u Hrvatsku na svim tržištima, te i jače na onima s kojih su rezultati ove godine do sada bili nešto slabiji nego lani.
