Preustroj

Pobuna specijalaca iz Rijeke, Splita i Osijeka: Zašto gasite sve postrojbe osim u Zagrebu?

Portal Novi list

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Dok dodatno namjeravaju jačati zagrebački ATJ Lučko, u ostalim policijskim upravama namjeravaju pripadnike interventne i specijalne policije spojiti u jednu postrojbu



Slobodna Dalmacija u posjedu je dokumenta temeljem kojeg MUP planira spojiti specijalnu i interventnu policiju. Dok dodatno namjeravaju jačati zagrebački ATJ Lučko, u ostalim policijskim upravama namjeravaju pripadnike interventne i specijalne policije spojiti u jednu postrojbu.


Analizu je za MUP napravilo Povjerenstvo za unapređenje rada i razvoja specijalne i interventne policije, pod vodstvom Alena Klabota, zapovjednika Zapovjedništva specijalne policije. Klabot je dugo godina bio zapovjetnik ATJ-a Lučka, a prije dvije godine, na proslavi 28. obljetnice osnutka postrojbe, od ministra Davora Božinovića na dar je dobio pištolj.


Jača ATJ Lučko


U Klabotovoj analizi, piše Slobodna, posebno se naglašava da treba preustrojiti i ojačati ATJ Lučko za “posebne zadaće i situacije najvišeg rizika na državnoj razini uz spajanje Zrakoplovne jedinice i Ronilačkog centra u sustav ATJ-a te izdvajanje te jedinice direktno pod ingerenciju Glavnog ravnatelja policije”.




Preustroj specijalne policije rađen je i 2008. godine, kada su spojene specijalna jedinica “Alfe” i ATJ Lučko, a osnovni razlog spajanja bio je to što je u njima bilo malo djelatnika pa se nije moglo djelovati 24 sata na operativnoj razini, a niti provoditi kvalitetnu obuku.


Spajanjem dviju jedinica koje su imale svaka po 60 ljudi nastala je postrojba s 113 ljudi koja, po mišljenju Klabota, i dalje nije optimalna, no bolja je od onoga što je bilo.



Budući da takav preustroj nije napravljen u drugim jedinicama specijalne policije u Rijeci, Splitu i Osijeku, Povjerenstvo smatra da je to ključni problem zbog kojeg se i one trebaju preustrojiti, na način da se po pojedinim upravama pripadnici interventne i specijalne policije spoje u jednu postrojbu.


Napravljena analiza pokazuje i da “statistički nema puno situacija visokog rizika te je praksa dovela do ustrojavanja EPZ-a (ekipe za posebne zadaće) unutar interventnih jedinica koje su preuzele ulogu specijalne policije, koja je time izgubila svoju svrhu”.


Prijedlog koji je izazvao nezadovoljstvo


Navodi se i da su nedostaci u ove tri gore navedene postrojbe i to što je odnos rukovoditelja i djelatnika 34 naprama 66 posto te da je neuređen sustav praćenja i fluktuacije kadrova.


Ističe se i da SJP Rijeka, Osijek i Split zajedno imaju ukupno 58 djelatnika te da se s tim brojem ljudi ne može operativno djelovati 24 sata, posebice kad se uzmu u obzir godišnji odmori, bolovanja i sl., zbog čega broj ljudi u operativi drastično pada.


Predlaže se da se sve postrojbe specijalne i interventne policije spoje u jedinstveno zajedničko zapovjedništvo te da se jedinice u Splitu, Rijeci i Osijeku integriraju s postojećim interventnim jedinicama u tim upravama.


Naravno, ovakav prijedlog izazvao je nezadovoljstvo u Splitu, Osijeku i Rijeci, a mnogi djelatnici s kojima je Slobodna razgovarala proteklih mjeseci smatraju da je ovakav prijedlog preustroja prilika “povlaštenim osobama za ispunjenje osobnih ambicija”.



– Koliko rukovodećih radnih mjesta od najniže do najviše razine ima u ATJ Lučko i interventnoj jedinici policije Zagreb, a koliko je famoznim tajnim preustrojem predviđeno za možebitne združene snage specijalne i interventne policije i Osijeku, Splitu i Rijeci?


Je li istina da preustroj sa ministrom policije osobno dogovaraju zapovjednik specijalne policije Klabot i zapovjednik ATJ-a Lučko Mate Bilobrk?


Ovim spajanjem Zagreb dobiva dvije vrhunski opremljene jedinice (ATJ i EPZ) dok svi drugi gradovi dobivaju brzopleta rješenja koja se neće moći nositi s izazovima policijskog posla, smatraju sugovornici Slobodne iz specijalne policije, koji se pitaju koliko je “sredstava od fondova EU-a koji su dodijeljeni specijalnoj policiji raspoređeno ATJ-u, a koliko ostalim jedinicama?”.


Život pod stalnim pritiskom


U MUP-u i Ravnateljstvu policije na ova se pitanja ne oglašavaju.


– Dok pripadnici drugih jedinica govore o poboljšanju osnovnih uvjeta, jer recimo ekipa u Osijeku je smještena u podrumu, u isto vrijeme pripadnici ATJ-a govore o bazenima, jacuzzijima i slično.


Od kada je Klabot postao zapovjednik, djelatnici SJP-a Split, Osijek i Rijeka žive pod stalnim pritiskom ukidanja, tzv. spajanja. U slučaju da se usudimo postaviti ikakvo pitanje, prijeti nam se mijenjanjem radnog vremena, ukidanjem terena i slično.


Evo npr. kad momci iz Splita idu na teren povodom nezakonitih migracija, posuđuju vozila od drugih ustrojstvenih cjelina. Pitamo ministra i ravnatelja policije koliko su upoznati s ljubavnim avanturama djelatnika ATJ-a Lučko?



Npr. zbog čega je u Korenici vlasnik jednog ugostiteljskog objekta počinio obiteljsko nasilje, a da ne govorim da je zbog ljubavnih avantura naših kolega oštećeno više službenih vozila. Pitamo se i zašto je, po prijedlogu nove uredbe, za ATJ Lučko ukinuta ispomoć u osiguranju državne granice? – ogorčeni su sugovornici Slobodne iz drugih jedinica.


Dodaju da je u zaključcima radne skupine zanemareno sve ono što je bitno:  zadaće, broj pregovaračkih, ronilačkih i drugih intervencija, u čemu su druge postrojbe daleko ispred ATJ-a, a jedino što su izvukli, ističu, je da nema dovoljno ljudi i da se obuka ne može provoditi kvalitetno.


U jednom od rijetkih javnih istupa, početkom godine, Klabot je novinarima tvrdio da sustav spajanja nosi poboljšanje, bolju funkcionalnost, ali i racionalnost sustava te je dodao kako misli da je uzrok otpora, kao i činjenice da je sve izišlo vani na takav način, “racionalizacija zapovjednog kadra”, piše Slobodna Dalmacija.