Danas se u Zagrebu održava sjednica Vlade, javlja Televizija N1.

Na dnevnom redu je, među ostalim, Prijedlog o pokretanju pregovora o izmjenama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i imenovanju pregovaračkoga odbora Vlade RH, te Prijedlog o pokretanju pregovora o sklapanju novog Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovanju Vladinog pregovaračkoga odbora.

Na Vladi je i Prijedlog Smjernica politike državnih potpora za razdoblje 2024. – 2026., odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti te dopuna Odluke o prihvaćanju nagodbe između Republike Hrvatske i društva HŽ Cargo d.o.o., u svrhu restrukturiranja.

U uvodnom obraćanju premijer Andrej Plenković govorio je o jačanju međunarodnog položaja Hrvatske. “S obzirom na to da smo na početku godine, osvrnut ću se na nekoliko novih zakona koji su stupili na snagu – devet zakona u paketu poreznih izmjena, temeljem kojeg će svima rasti plaće”, rekao je. “Povećali smo minimalnu plaću na 840 eura bruto, ovo je ozbiljno povećanje. Stupa na snagu Zakon o inkluzivnom dodatku koji objedinjuje i povećava naknade. Povećava se i nacionalna naknada za starije i bit će 150 eura. Ulazimo u fazu kad Zakon o trgovini dolazi u punu primjenu, reguliranje rada nedjeljom, prelazimo na režim na samo 16 radnih nedjelja u cijeloj godini”, dodao je.

“Za održivost mirovinskog sustava promijenili smo četiri zakona. Povećavaju se invalidnine za hrvatske vojne invalide”, rekao je Plenković.

Istaknuo je povećane iznose za dječje doplatke, kao i izmjene zakona koje omogućavaju do 2027. prelazak svih osnovnih škola na jutarnju smjenu. “Stupio je na snagu i Zakon o upravljanju nekretninama da bi se bolje upravljalo državnom imovinom. Stvoren je novi zakonski okvir za plaće u državnoj i javnoj službi, riječ je o povijesnoj reformi”, rekao je i dodao da će se nastaviti stvarati preduvjeti za rast plaća i mirovina.

“Što se tiče ostalih tema, osudio bih intenzivne zračne napade na Ukrajinu i kršenje humanitarnog prava od strane Rusije. Napadi na civilnu infrastrukturu osnažuju našu potporu Ukrajini. Na obljetnicu potresa posjetili smo Petrinju, bili smo u Glini i Sisku”, istaknuo je Plenković te govorio o napretku obnove.

Govoreći o turizmu istaknuo je da je ove godine u Hrvatskoj ostvareno više od 20,6 milijuna dolazaka, 108 milijuna noćenja i odnosu na prošlu godinu radi se o rastu. Prihodi su također porasli u odnosu na prošlu godinu.

Državne potpore

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2024. do 2026. godine.

Smjernice je, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, izradilo Ministarstvo financija, a kako je naveo resorni ministar Marko Primorac, one predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedoga državnih potpora iz svoje nadležnosti.

Smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora, čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoženije, naveo je ministar, ističu se potpore “horizontalne prirode”, što je i u skladu s praksom Europske unije.

To su potpore koje se odnose na istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganje. “Kada govorimo o ulaganjima, posebno one potpore koje su u obliku regionalnih potpora”, dodao je Primorac.

Kako stoji u obrazloženju odluke, smjernice se odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, a ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu.

Također, navodi se, sukladno smjernicama davatelji državnih potpora trebaju osobito oprezno postupati pri odlučivanju o davanju državnih potpora koje, po svojoj prirodi, imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje. To su sektorske državne potpore, za koje iznos i učestalost dodjele u razdoblju 2024. – 2026. treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, napominje se.

Uspjeh turizma

U djelatnostima smještaja, pripremanja i usluživanja hrane i pića te putničkih agencija i organizatora putovanja u 2023. je fisaklizirano računa u vrijednosti od 6,05 milijardi eura i izdano 410 milijun računa, što je šest posto više nego u 2022., podaci su izneseni na sjednici Vlade u četvrtak.

Iznoseći te i druge podatke o ostvarenim rezultatima turizma i ugostiteljstva u 2023., premijer Andrej Plenković čestitao je cijelom turističkom sektoru, Ministarstvu turizma i sporta (MINTS) i svima koji su se trudili da “taj aspekt gospodarstva još jednom bude dobar i značajan” u godini kada je “Hrvatska među top 20 destinacija u svijetu”.

Naglasio je i fizičke rezultate turizma za 2023. s više od 20,6 milijuna dolazaka turista i 108 milijuna noćenja, što je za devet odnosno tri posto više nego u 2022., kao i samo za protekli prosinac u kojemu je Hrvatsku posjetilo 17 posto više turista, ostvarivši 10 posto više noćenja nego u prosincu 2022. Tome je pridonijela i Nova godina, za koju je u Hrvatskoj bilo 90 tisuća turista ili 12 posto više nego na isti datum godinu prije.

Posebno važnim ocijenio je i podatke Hrvatske narodne banke za treće tromjesečje 2023. u kojemu je ostvareno 9,12 milijardi eura prihoda od stranih turista, što je 7,7 posto ili 653,3 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2022.

Iz MINTS-a su iznijeli i podatke za devet mjeseci 2023. u kojima su prihodi od stranih turista iznosili gotovo 13 milijardi eura, što je porast od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., odnosno taj je prihod bio viši za 331 milijun eura.