Premijer Andrej Plenković predstavlja nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na temelju ovog plana Hrvatska bi trebala dobiti 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava do 2026. godine.

“Vlada je predano radila na pripremama Nacionalnog plana, dokumenta koji će poslužiti za dobivanje 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava u sljedećih nekoliko godina.

Ideja je da sve komponente koje su u njemu sadržane – obrazovanje, javna uprava, pravosuđe, državna imovina, tržište rada, socijalna zaštita, obnova zgrada, znanost, gospodarstvo, zdravstvo… pomognu i reformskom zamahu vlade, javnim i privatnim ulaganjima, da pridonese rastu BDP-a.

Ideja je da minimalno 20 posto sredstava bude usmjereno na digitalnu tranziciju, minimalno 37 posto na zelenu tranziciju. Te investicije su bitne za ekonomiju, naš razvoj.

Želimo da ga u sljedećih mjesec dana ovaj plan vidi i javnost, sredinom travnja ćemo imati i raspravu u Saboru, osluškivat ćemo mišljenja svih sudionika.

Načelno je i obveza da se Plan dovrši do kraja travnja i da nakon toga krene evaluacija EK, a potom bude usvojena na Vijeću.

Kao predujam za korištenje sredstava trebalo bi biti uplaćeno 13 posto sredstava”, objasnio je Plenković.

“U 10 godina dobili smo 12% BDP-a”

Odlučio se vratiti u ljeto prošle godine, kad su se zaključivali pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru EU.

“Hrvatska je tad dobila za idućih 10 godina 24,5 milijardi eura. To je 12 posto BDP-a iz proračuna za 2020. Toliko nitko nije dobio.

Po drugom kriteriju, eura po stanovniku, nakon Grčke smo drugi. Glavni kriterij bio je što smo najmlađa članica EU.

Kad tome pridodamo oko 5,3 milijarde eura iz okvira 2014.-2020., to znači da ćemo u ovom periodu imati na raspolaganju 30 milijardi eura koje će biti uložene u hrvatsko gospodarstvo”, rekao je Plenković.

“To nije helicopter money”

Preduvjet za korištenje ovog novca je provedba reformi.

“Tu postoje najmanje 3 zahtjeva Europske komisije.  Najmanje 37% sredstava mora se usmjeriti na investiciji koje doprinose zelenoj tranziciji, najmanje 20% sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštovati načelo “ne nanosi značajnu štetu”.

To znači da sve reforme ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja, i to je za svaku reformu u planu”, rekao je Plenković.

Pregovori s Europskom komisijom su u tijeku, a održan je cijeli niz konzultacija. Osvrnuo se na ulazak Hrvatske u eurozonu.

“Hrvatska je usvojila strategiju uvođenja eura, sve korake provodimo u rokovima. Sad smo u fazi plana sprečavanja pranja novca, bolje poslovne klime te reforme pravosuđa”, rekao je premijer.

Nacionalna razvojna strategija najšira je podloga za plan oporavka.

“Bez reformi nema investicija. Ovo nije helicopter money. Hrvatski pad BDP-a prošle godine je oko 8,4%, manje od očekivanog.

Strukturirali smo plan u 5 komponenti i jednu inicijativu. Prva komponenta je gospodarstvo, pa pravosuđe, obrazovanje, tržište rada, zdravstvo te obnova zgrada.

Što se tiče raspodjele sredstava 54% će ići na gospodarstvo, 10% na pravosuđe, 15% na obrazovanje i znanost, 4% namijenjeno je tržištu rada, 5% zdravstvu, a 12% obnovi zgrada od potresa”, navodi Plenković.

Naglasio je da je u fokusu plana i energetska obnova zgrada koja će također poslužiti i za obnovu Zagreba, Banovine i drugih krajeva pogođenih potresom.

“U rukometnom smislu idemo u trokorak. Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratna sredstva. Potom idemo na višegodišnji okvir, a za treći korak imamo vremena do 2023. godine za dodatnih 3,6 milijardi eura kako bi iskoristili sva sredstva na raspolaganju”, zaključio je Plenković.

Rasprava u Saboru bit će održana 14. travnja, a plan bi se komisiji trebao poslati do 30. travnja.

Koja je šansa da će milijarde opet propasti?

Zašto se neke stvari nisu dogodile prije iako smo imali na raspolaganju novac iz EU fondova, pitala je premijera naša Jagoda Marić. Što je jamstvo da će se to sad dogoditi, ako se nije dogodilo u posljednje četiri godine, a ni četiri godine prije?

U dokumentu je napisano “samo jednom”, još 2008. godine spominjalo se da ćemo samo jednom nositi dokument u javnu upravu, evo nosimo po četiri puta isti dokument i dalje. Spominjale su se plaće u javnoj upravi, to je bilo i ranije u svim planovima. Gdje je brana zašto se te stvari ne događaju, ne trebaju tu milijarde?

“Mislim da smo puno napredovali od 2008. godine, ne bih to baš tako banalizirao kao vi. Kad se spominju plaće, ja jedino što vidim da rastu plaće i to samo u mandatu ove Vlade.

Važno je da dokument bude odobren i da se krene u investicije”, rekao je Plenković.

Zdravko Marić smatra da je OIB bio značajan i dobar iskorak.

“Jasno je da još uvijek nisu sve evidencije u potpunosti povezane. Rodni list sad možemo jednostavno izvući putem sustava e-građani. Osobno smatram da je to jako dobar sustav, ali jako slabo još uvijek prepoznat među općom populacijom.

Sigurno da ostaju još stvari za povezati, pogotovo sustav zemljišnih knjiga. Međutim, taj element je u konačnici i u samom ovom programu. Jedna od stvari u digitalnoj transformaciji koja je prepoznata odnosi se na Poreznu upravu, a i sustav OIB-a. Sustav fiskalizacije bi proširili, zajedno s drugim stvarima koje bi doprinijele proširenju procedura i olakšavanju rada ne samo Porezne uprave, već građana”.

Kažete da ne banaliziramo, ali neke stvari se povlače već 10 godina, uzvratila je Jagoda Marić. Recimo uredba o polaganju državnih ispita elektroničkim putem. Vlada je to donijela trebalo je stupiti na snagu, odgođeno je. Isto sa sustavom socijalnih naknada. Jeste li analizirali zašto se događa da vlada donese dobar program i onda se ne provede? Koja je šansa da se to sad ne dogodi s ovim milijardama eura?

Josip Aladrović je uvjeren da će se sustav plaća u javnoj upravi sad provesti, a drži da su za provedbu jedinstvenog sustava socijalnih naknada stvoreni svi preduvjeti. Ivan Malenica priznao je da je sustav državnih ispita bio predviđen za ovu godinu, ali da je prolongiran zbog pandemije.

“Većim dijelom smo spremni, dokumentacija je spremna i nadam se da ćemo u najkraćem roku raspisati javnu nabavu za taj sustav”, rekao je Malenica.