U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održava se sjednica Vlade na kojoj se donosi godišnji Nacionalni plan reformi, kao i Program konvergencije RH za razdoblje od 2023. do 2025. godine.

O rastu plaća

Premijer Andrej Plenković u uvodnom govorio osvrnuo se na uspješan završetak pregovora sa sindikatima o plaćama.

“Potvrdili smo naše napore za povećanje plaća i dizanje ekonomskog standarda. Jučerašnji dogovor nije iznimka, to je konzistentna politika naše Vlade.

Kad gledamo u različitim sektorima, u našem mandatu plaće su rasle između 25 i 40 posto”, poručio je premijer.

Plenković je rekao da je neto plaća u Hrvatskoj od početka prvog mandata njegove Vlade, od 2016. godine, porasla za 32 posto, odnosno s 5642 na 7352 kune, i da je riječ o konzistentnoj politici.

Dodao je da se povećava iznos za sistematske preglede, a dogovoreno je povećanje troška za prijevoz s jedne na 1,35 kuna po kilometru, kao i kolektivni mehanizam u slučaju povećanja cijene goriva.

Plaće zaposlenima u javnim i državnim službama povećavaju za 4 posto do 1. svibnja,  a novi pregovori uslijedit će početkom jeseni.

O izborima u Francuskoj i Sloveniji

Plenković se osvrnuo na izbore u Francuskoj i Sloveniji. Ocijenio je da je za naše strateško partnerstvo dobro što je u Francuskoj ponovno izabran Emmanuel Macron.

“Što se tiče Slovenije, čestitam Golobu! Očekujemo nastavak unaprjeđivanja odnosa naših naroda i da ćemo imati suradnju”, rekao je.

Planovi i programi

Ocijenio je da je ovo vrlo važna sjednica Vlade.

“Usvajamo Nacionalni program reformi za ovu godinu te Program konvergencije RH za razdoblje od 2023. do 2025. godine. Reći ću samo da smo pripremili Plan na tragu lanjskog dokumenta i bazira se upravo na Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Danas ćemo donijeti konačan prijedlog zakona. Kada Sabor izglasa ovaj zakon vjerujem da idemo prema kraju što se tiče uvođenja eura”, rekao je Plenković.

Podsjetio je da su prošli tjedan obilježene ”tamne stranice povijesti” vezano uz obilježavanje proboja logoraša iz Jasenovca. Zahvalio je potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću na učinjenom nakon što je iznio podatke o dosadašnjem tijeku procesa obnove.

O rastu BDP-a i inflaciji

Ministar Zdravko Marić podsjetio da je Hrvatska lani imala rast BDP-a od 10,2%, što je bio drugi najveći rast u EU. No, dodaje, ova je godina počela energetskom krizom i ratnim zbivanjima, što su, kaže, negativni rizici.

Trenutna projekcija rasta BDP-a za ovu godinu iznosi 3%, rekao je Marić.

“Glavni pokretači rasta u ovoj i idućoj godini bit će investicije javnog i privatnog sektora te izvoz roba i usluga”, kaže Marić.

Procjene inflacije iznose 7,8% za ovu godinu, dok bi u idućoj trebala biti nešto iznad 3%.

Vlada u Programa konvergencije za razdoblje od 2023. – 2025. godine, za ovu godinu očekuje realni rast BDP-a od tri posto, smanjenje proračunskog manjka na 1,6 posto BDP-a te javnog duga na 76,2 posto BDP-a, a stopu inflacije projicira na 7,8 posto.

U 2022. godini Vlada očekuje realni rast BDP-a od tri posto, koji će pratiti rast od 4,4 posto u 2023., potom od 2,7 posto u 2024. te od 2,5 posto u 2025. godini.

Očekuje se postupno smanjivanje proračunskog manjka i to s 2,8 posto BDP-a u 2022. na 1,6 posto u 2023. i 2024. te 1,2 posto BDP-a u 2025. godini.

Javni dug bi prema projekcijama iz programa konvergencije trebao pasti sa 79,8 BDP-a u 2021. na 76,2 posto u 2022., te na 71,7 posto u 2023., potom na 68,9 posto u 2024. te na 66,9 posto u 2025. godini.

Inflaciju Vlada procjenjuje na 7,8 posto, da bi u idućim godinama stopa inflacije bila osjetno niža (u 2023. 3,7 posto, i u 2024. 2,5 posto).

Zakon o uvođenju eura upućen u drugo saborsko čitanje

Vlada je sa sjednice u srijedu u Sabor uputila Konačni prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Osnovna načela uvođenja eura su zaštita potrošača, zabrana neopravdanog povećanja cijena, neprekidnost pravnih instrumenata, učinkovitost i ekonomičnost te načelo transparentnosti i informiranosti, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Ključne odrednice zakona uključuju primjenu obveze dvojnog iskazivanja cijena što je ujedno ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.

Tijekom razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, koje bi trebalo početi 5. rujna 2022. i trajati 12 mjeseci od dana uvođenja eura, poslovni subjekti bit će obvezni cijenu iskazivati u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije.

Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima.

Utvrđena su pravila za zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura. To će biti moguće u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura.

Građani će bez naknade moći zamijeniti gotov novac kune u euro.

Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se obavljati u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to trajno za novčanice, a kovanice do isteka tri godine od dana uvođenja eura.

Od dana uvođenja eura započinje i razdoblje dvojnog optjecaja od 14 dana u kojem će se kuna i euro moći koristiti kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Zakon će stupiti na snagu prvog dana nakon što bude objavljena odluka Vijeća EU o usvajanju eura u Hrvatskoj (očekivano početkom srpnja), osim dijela odredbi koje će stupiti na snagu danom uvođenja eura.

Bez obzira na kasnije stupanje na snagu, zakon će biti objavljen u Narodnim novinama kako bi se svi mogli na vrijeme pripremiti.

Financiranje javnih potreba u kulturi uređuje se jednim zakonom

Kako bi se unaprijedilo, pojednostavilo i učinkovitije uredilo cijelo područje financiranja javnih potreba u kulturi, Vlada je u srijedu sa sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi kojim se spaja tri zakona.

U njemu se, naime, spaja Zakon o kulturnim vijećima, Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi i Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi – sve zakoni koji su doneseni u razdoblju od dvadeset i više godina i bilo ih je nužno, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, prilagoditi suvremenim potrebama.

“Stvorit će se jedan sustav koji će unaprijediti, pojednostaviti, a mislimo i učinkovitije urediti cijelo područje financiranja”, ocijenila je.

Na zakonu se radilo intenzivno prije pandemije koronavirusa, dodala je, ali se s obzirom na to da je sektor kulture bio jedan od najpogođenijih u pandemiji, zastalo s njegovim donošenjem dok ne prođe neposredna kriza.

Novim se zakonom uređuje obuhvat i definicija javnih potreba u kulturi, usklađuje se postupak dodjele sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi i postupak donošenja odluka o financiranju na razini države i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS), a uređuju i druge mogućnosti financiranja javnih potreba u kulturi.

“Omogućit će se i višegodišnje financiranje, što je jako važno za sektor kulture i za neku sigurnost, stabilnost, mogućnost planiranja”, istaknula je ministrica.

Novim se zakonom uređuje i postupak dodjele nekretnina u vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

“S ubrzanim razvojem komercijalnih aktivnosti, posebno trgovine i turizma, posebno iz središta gradova sve se češće istiskuju prostri u kojima se može obavljati kulturna djelatnost, pa zakonom stvaramo novi okvir kojim će i država i JLS moći dodijeliti prostore za potrebe kulture pod nekim povoljnijim režimima”, rekla je Obuljen Koržinek.

Predloženim se zakonom jasnije uređuje i rad kulturnih vijeća, posebno definiranje pitanja sukoba interesa na koje su, kako je naglasila ministrica, svi osjetljivi.

Uređuje se i obveza izuzimanja članova vijeća iz raspravljanja i odlučivanja, kao i sankcioniranje u slučaju nepridržavanja navedenih odredbi.

“Smatramo da će predloženi zakon zaista bolje urediti sve aspekte financiranja i obavljanja javnih potreba u kulturi”, ocijenila je Obuljen Koržinek.