ZAGREB – Da je učinkovita borba protiv korone najbolji način za oporavak gospodarstva potvrdili su najnoviji podaci iz Kine u kojoj su izravna strana ulaganja u prvoj polovini godine skočila čak 34 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Azijski div je u prvih šest mjeseci zabilježio 27,1 posto više stranih investicija nego u istom razdoblju 2019. godine, prije pandemije, tvrdi kinesko ministarstvo trgovine.

Ta vijest stigla je nakon izvješća Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD), prema kojem su izravna strana ulaganja u svijetu prošle godine pala za trećinu, na ukupno 999 milijardi dolara, zbog pandemijskog šoka koji je uzdrmao međunarodne ekonomske tokove. UNCTAD najavljuje postupni oporavak tih investicija, ali predviđa da će do kraja ove godine ipak ostati 25 posto niže nego prije pandemije.

Odredište ulagača

Ulagači najviše zaobilaze zapadne zemlje koje su bile teže pogođene pandemijom. U Sjedinjenim Državama izravne strane investicije lani su pale za 40 posto, dok su se u Europskoj uniji strmoglavile za nezapamćenih 80 posto, prema UNCTAD-u. Istodobno, Kina koja je koronu obuzdala za samo nekoliko mjeseci lani je dobila 6 posto više ulaganja nego prije pandemije. Skočio je i priljev kapitala u Hong Kong, Singapur i Indiju, koji su prošle godine također postali meka svjetskih investitora.

Kina je lani ubrala 149 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja, što je potvrdilo da je beskompromisna borba za očuvanje zdravlja stanovništva najbolji način i za stjecanje povjerenja investitora. Time se Kina približila SAD-u koji je već desetljećima najveće svjetsko odredište ulagača, uz primljenih 156 milijardi dolara u 2020. godini. Međutim, ako se Kini pribroji Hong Kong – grad nad kojim Peking ima sve veću kontrolu, a lani je primio 119 milijardi dolara – na teritorij azijskog diva slilo se više od četvrtine svih stranih izravnih investicija u svijetu.

Zanimljivo je da su strana ulaganja u Kinu nastavila rasti i u prvoj polovini ove godine, dosegnuvši rekordnu 91 milijardu dolara, neovisno o tome što Washington vodi trgovinski rat protiv te zemlje. Bruxelles također uvodi sve veća ograničenja u trgovinskim i investicijskim tokovima s azijskim divom. Na taj način SAD i EU žele vlastite investitore potaknuti na povratak kući i ojačati domaću industrijsku bazu. To potiče razdvajanje zapadnog i kineskog gospodarstva, koje se sve više okreće azijskim susjedima, uključujući Rusiju.

Taj trend potvrđuje i svježa pekinška statistika, prema kojoj je najviše ulaganja u prvoj polovini godine, više od 50 posto, Kina dobila iz zemalja jugoistočne Azije. Međutim, izravna ulaganja u azijsku zemlju za 10 posto su povećale i kompanije iz EU-a, unatoč tome što su na domaćem terenu srezale prekogranične investicije. To pokazuje da se europska poduzeća ne žele odreći obećavajućeg kineskog tržišta s 1,44 milijarde stanovnika.

Znakoviti sastav

Agencije nisu prenijele podatke o tome koliko je Kina dobila investicija iz SAD-a. Međutim, prema svježim podacima ministarstva trgovine u Pekingu, robna razmjena Kine sa SAD-om u prvoj polovini godine skočila je za nevjerojatnih 46 posto. Američki izvoz u Kinu rastao je brže od uvoza iz azijske zemlje, nakon što je Peking udvostručio narudžbe hrane iz SAD-a. Trgovina dvaju geopolitičkih suparnika očito cvjeta, unatoč napetostima u njihovim odnosima.

Znakovit je i sastav izravnih stranih ulaganja u Kinu u prvoj polovini godine. Najveći dio otišao je u kineski uslužni sektor, oko 75 milijardi dolara. Međutim, najbrže rastu strana ulaganja u kinesku industriju visokih tehnologija, po stopi od oko 40 posto. Ne treba smetnuti s uma da će Peking u svoju industriju najviše uložiti sam. Tijekom pet godina planira investirati 1,4 milijarde dolara u preobrazbu gospodarstva nakon korone, pri čemu će glavninu novca uložiti u vrhunske tehnologije – proizvodnju čipova, čiste energije, u razvoj umjetne inteligencije i mreža pete generacije (5G), u kojima Kina već ima djelomičnu prednost pred ostatkom svijeta. Suzbijanje korone dalo je Pekingu dodatnu startnu prednost.

Međutim, od proljeća se naglo oporavlja i gospodarstvo SAD-a, uz očekivani rast od 6 do 7 posto do kraja ove godine. Dok je Kina izašla iz recesije još potkraj prošle godine, a ove godine očekuje rast od 6 do 8 posto, SAD bi se na pretpandemijsku gospodarsku razinu trebao vratiti do kraja 2021. Iako su kaotične mjere protiv pandemije u SAD-u izazvale velike ljudske žrtve i ekonomske štete, zaostatak za Kinom Washington nastoji nadoknaditi ubrzanim cijepljenjem stanovništva i golemim državnim subvencijama gospodarstvu. EU zaostaje za SAD-om i u procjepljivanju, i u financijskim poticajima gospodarstvu, pa promatrači u ovom trenutku vjeruju da će Europa iz recesije izaći godinu dana nakon SAD-a, a dvije godine nakon Kine.