Foto Vedran Karuza
Riječ je o osobnoj invalidnini, doplatku za pomoć i njegu, uvećanom doplatku za djecu i naknadi za nezaposlene
povezane vijesti
- U Krku male iznajmljivače educiraju o pristupu osobama s invaliditetom
- U izborna povjerenstva imenovano 7. 631 osoba, za njihove naknade osigurano je 3, 1 milijun eura
- ‘Moja Ana je moj pokretač’: Miljenko Mišljenović je već četiri desetljeća na čelu Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Rijeka
S prvim danom nove godine na snagu stupa više zakona u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja i rada, javlja HRT.
Socijalna skrb i mirovinski sustav
U socijalnom sektoru od 1. siječnja na snagu stupa dugoočekivani Zakon o inkluzivnom dodatku kojim se objedinjuju četiri naknade – osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknada za nezaposlene.
Iznosit će od 138 do 720 eura na mjesec, ovisno o kategoriji i razini potpore, a korisnici prava ostvarit će znatno veći novčani iznos, koji će biti od 50 do 100 posto veći u odnosu prema zbroju pojedinačnih naknada koje su do sada mogli ostvariti.
Na snagu stupaju i izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojima se podiže iznos naknade na 150 eura, smanjuje se uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj s 20 na 10 godina, prihodovni cenzus po članu kućanstva podiže se na 300 eura te se omogućuje isplata putem pošte.
Uz to, od 1. siječnja dolazi i “mini” mirovinska reforma, to jest izmjene četiri zakona o drugome mirovinskom stupu radi jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa i povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima.
Izmjenama se, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto i fleksibilizira izbor kategorije obveznoga mirovinskog fonda. Propisuje se i obveza ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s jamstvom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo.
Od Nove godine potpuno se ukidaju i sva smanjenja mirovina od 10 posto koja su uvele prijašnje vlade.
Zdravstvo
Od Nove godine bit će skuplje participacije u zdravstvu za sve pacijente bez dopunskoga zdravstvenog osiguranja, kao rezultat izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje stupaju na snagu s 1. siječnja 2024.
Za pacijente bez dopunskog osiguranja participacija za dan bolničkog liječenja povećava se s 13,29 na 17,70 eura, za specijalističku dijagnostiku sa 6,62 na 8,83 eura, a posjet obiteljskom liječniku ili recept u ljekarni ostaju na sadašnjih 1,32 eura. Maksimalan iznos participacije za bolničko liječenje bit će 580 eura. Polica dopunskog osiguranja HZZO-a ostaje ista, 9,29 eura na mjesec, dok su privatni osiguravatelji najavili porast cijena svojih polica.
Povećava se i cenzus za stjecanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a. Od 1. siječnja to će pravo imati osiguranici kojima ukupan prihod u protekloj kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji nije veći od 379,49 eura na mjesec, a za samca 475,12 eura. U 2023. ti su cenzusi iznosili 331,81 eura po članu obitelji i 415,42 eura za samce.
Od 1. siječnja stupa na snagu i odredba izmijenjenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojoj županije osnivačka prava nad općim bolnicama, bez naknade, prenose na državu. S prijenosom osnivačkih prava opće bolnice postaju obveznici zajedničke javne nabave istovrsnih roba i usluga kojima se koriste u obavljanju zdravstvene djelatnosti, a počinje i proces reorganizacije bolničkog sustava.
Branitelji
S prvim danom nove godine na snagu stupaju zakonske izmjene koje će braniteljima donijeti veće mirovine i naknade, te im omogućiti duži ostanak u svijetu rada.
Izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji povećava se osnovica za određivanje osobne invalidnine i drugih braniteljskih prava. Određivat će je Vlada svake godine, a ona ne može biti manja od one u proteklom razdoblju. Dosad su se osobna invalidnina i druga braniteljska prava određivali u postotku od proračunske osnovice čiji se iznos nije mijenjao od 2001. a sa njim ni prava hrvatskih vojnih invalida.
Kako bi se braniteljima omogućilo što duže zadržavanje u svijetu rada, branitelji koji primaju iznos najniže mirovine i oni s invalidskom mirovinom moći će raditi do pola radnog vremena uz puni iznos mirovine. Do pola radnog vremena, uz primanje pune obiteljske mirovine, moći će raditi i članovi braniteljskih obitelji koji primaju obiteljsku mirovinu, najčešće supruge. Do sada nije bilo te mogućnosti, a u slučaju zapošljavanja mirovina se obustavljala.
Udovice umrlih hrvatskih branitelja moći će ostvariti obiteljsku mirovinu kad napune 50 godina bez obzira na to koliko su godina imale u trenutku njegove smrti. Zakonskim izmjenama stvara se pravna osnova za osnivanje braniteljskih centara kao ustanove za pružanje dugotrajnog smještaja branitelja koji se o sebi ne mogu brinuti.
Također, mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje se na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti. Za umrle pripadnike HVO-a koji su u trenutku smrti imali hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj moći će se ostvariti pravo na troškove ukopa.
Obrazovanje
Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju koje s prvim danima nove godine stupaju na snagu, nastavnici u školama moći će raditi do 67. godine, izostanci će se moći opravdavati putem e-Dnevnika, a otvorena je i mogućnost online upisa u prve razrede.
Svaka škola koja za to ima kadrovske i prostorne kapacitete može tražiti provođenje eksperimentalnih programa. Također, ravnatelji će zaposlenika protiv kojeg je podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta biti dužni privremeno suspendirati.
Izmjenama Zakona omogućena je organizacija nastave na daljinu, što dosad nije bilo moguće, a učenici s većim motoričkim teškoćama ili kroničnim bolestima moći će polaziti nastavu na daljinu uz odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Škole koje već sada za to imaju uvjete morat će provoditi jednosmjensku nastavu.
U vezi sa školstvom bitan je i novi Zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi kojim se uvodi ocjenjivanje javnih službenika, dakle i zaposlenika škola te fakulteta. Bolje ocijenjeni dobivat će veću plaću, a oni ocijenjeni najlošijom ocjenom dobivaju otkaz.
Rad
Na prvi dan nove godine na snazi će biti i novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama, koji će dovesti do njihova znatnijeg rasta i porasta minimalne plaće na 677 eura neto. Najveće povećanje dobit će zaposlenici s najnižim plaćama, a prve plaće po novom zakonu trebale bi biti one za ožujak.
Cilj zakona jest standardizirati plaće 240 tisuća zaposlenih u javnom sektoru koje se financiraju iz državnog proračuna na održiv način.
Vlada uređenje plaća u državnoj i javnoj službi ističe kao najveći reformski pothvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina.
Novi zakon zamjenjuje više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću te mijenja sadašnji sustav s 2500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka.
Novina je i uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada, koji može iznositi i do 30 posto, a oni s najboljim rezultatima moći će ostvariti i godišnji bonus.
Kod ocjenjivanja službenika, najviše pet posto ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika moći će tijekom jedne kalendarske godine dobiti ocjenu “izvrstan” a “naročito uspješan” najviše 15 posto. Ocjenjivanje će provoditi vodeći kadar.
