Električar, stolar, krojač i šivač, mesar i vodoinstalater, kao i profesije u sferi zelene i digitalne tranzicije, poslovi su budućnosti prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK) provedenom u 560 srednjih i velikih tvrtki te među 370 građana.

Dok radnici prilikom odabira poslodavca vode računa o tome hoće li na radnom mjestu imati prilike za edukaciju, tek svaki drugi poslodavac predvidio je budžet za edukaciju svojih radnika.

U cjeloživotnom obrazovanju, s druge strane, Hrvatska je na samom europskom dnu, što znači da se najveći dio radnika na radnom mjestu »uljuljka« i nema interesa za daljnje obrazovanje.

Povratne informacije

U svim se područjima, od turizma i građevinarstva do poljoprivrede, rapidno osjeća nedostatak radne snage. Poslodavcima je prema istraživanju najteže pronaći zaposlenike sa srednjom stručnom spremom (41 posto), a gotovo jednako zahtjevno je naći zaposlenike s visokom stručnom spremom (28 posto), kao i niskokvalificirane (25 posto). U HGK-u kao jedno od rješenja krize radne snage vide kontinuiranu edukaciju i stjecanje mikrokvalifikacija.

– Povratne informacije zaposlenika i poslodavaca koje smo prikupili istraživanjem pokazuju kako je svijest o važnosti edukacije u obje skupine na visokoj razini, no još uvijek nedostaju konkretne akcije.

Zato pozivamo ministarstva da obrazovnim ustanovama daju aktualne informacije kako kroz mjeru vaučera mogu iskoristiti EU sredstva da i zaposlene i nezaposlene osobe dodatno educiraju, podignu znanja i tako ih učine konkurentnim na tržištu rada, poručuje Petar Mišević, voditelj Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost HGK-a.

Veća je mogućnost doći do radne snage na taj način, dodaje Mišević, nego je uvoziti.

– Puno je dulji proces uvođenja radne snage iz azijskih zemalja, nego pomoći našim nezaposlenim građanima koji su u poteškoćama u pronalasku radnog mjesta, a odavno su izašli iz obrazovnog sustava, da se prilagode promjenama, ističe.

Kroz izdavanje vaučera može se napraviti veliki iskorak i rješavati problem radne snage i tržišta rada, smatraju u HGK-u. Istraživanja koja su proveli pokazala su da se u najvećem dijelu radi o potrebama za spomenutim strukama. Strukovne škole, koje danas imaju premalo učenika, morale bi, kaže Mišević, više aktualizirati benefite koje donosi upis u deficitarna zanimanja.

– I poslodavci se putem stipendija moraju više uključiti u motiviranje učenika, već od osnovne škole dati do znanja da su zanimanja koja nude strukovne škole aktualna, dobro plaćena i da je u njima faktički malo fizičkog rada. Nije to više naporan posao, tehnologija i informatizacija, kao i digitalizacija poslovnih procesa, svako zanimanje čine atraktivnim, ističe Mišević.

Završetak obrazovanja

Jedan od takvih primjera je tvrtka »Končar« gdje budući radnici dolaze na praksu, upoznaju se s poslovanjem i ostanu raditi po završetku obrazovanja.

– Jedna smo od rijetkih tvrtki koje to rade na specifičan način. Mladi se kod nas kroz mentoring uvode u posao, onda se stručno osposobljavaju, iskazuju svoje interese za stručnim ili menadžerskim dijelom, a onda ih šaljemo van na edukacije, na specijalne projekte, gdje dobiju specifična znanja, kaže Damir Sertić, direktor Sektora za ljudske potencijale u »Končaru«.

Određeni fakulteti, pa i stručne škole, pokazali su želju za povezivanjem s gospodarstvom i sukreiranjem programa koji će pružiti znanja potrebna za uspješan početak rada u tvrtki.

Ta znanja su, objašnjava, više vezana za praksu, od toga da ljude treba naučiti kako upravljati projektom, do toga kako prezentirati sebe i ono što radiš. »To se vani radi godinama, a kod nas nije zaživjelo. No, vide se pomaci«, veli Sertić.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u bazu pružatelja usluga obrazovanja za dodjelu vaučera trenutno je upisano 115 obrazovnih ustanova koje nude ukupno 611 programa, od toga 398 za stjecanje digitalnih vještina te 213 za stjecanje zelenih vještina.

Riječ je o 73 različita obrazovna programa. Od uspostave sustava vaučera zaprimljeno je ukupno 12.816 zahtjeva, a odobreno ih je 10.385. Većina korisnika vaučera je u statusu tražitelja zaposlenja (73 posto), a najtraženiji su vaučeri za obrazovanje kojim se stječu digitalne vještine (89 posto).

– Do 2030. godine u sustav obrazovanja ući će nešto manje od pola milijuna mladih, i na nama je velika odgovornost da ih usmjerimo na upis u školu nakon koje će moći naći posao, ističe Ivana Šimek, rukovoditeljica Odjela za rad s poslodavcima HZZ-a.

– Imamo poslove u zelenoj digitalnoj transformaciji vezane uz obrazovanje, zdravstvo, pravne, informatičke, telekomunikacijske i specifične tehničke sektore.

Moramo razmišljati tako da svaki posao u sebi ima domenu zelenog i digitalnog. Treba osvijestiti sve, nezaposlene i zaposlene, da je ulaganje u sebe investicija koja je najveća, najtrajnija i najisplativija, jer postajemo konkurentniji, poručuje.

Tek 5 posto odraslih uključeno u cjeloživotno obrazovanje

U cjeloživotno obrazovanje uključeno je samo pet posto odraslih u Hrvatskoj.

– Kad jednom steknemo obrazovanje, nevoljko se priključujemo dalje. Kroz vaučere, potpore za usavršavanje, obrazovanje koje je nekad bilo namijenjeno samo nezaposlenima, sada otvaramo prema svima, ističe Ivana Šimek, rukovoditeljica Odjela za rad s poslodavcima HZZ-a.

Njihova je poruka – ulažite u sebe da biste mogli odgovoriti na brze tehnološke promjene na tržištu. Oni koji znaju da im proizvodnost mora napredovati da bi bili konkurentni na tržištu, mogu svoje zaposlene kroz potporu za usavršavanje dodatno ojačati kako bi bili kvalitetniji i uspješniji, zaključuje Šimek.