PORAŽAVAJUĆI PODATAK

Ovo je dokaz užasnog siromaštva u Hrvatskoj: Više od pola milijuna ljudi živi u kućanstvima u kojima nitko ne radi

Hina

Foto Marko Gracin prosi

Foto Marko Gracin prosi

Iznesen je i podatak da svatko od nas godišnje baci 75 kilograma hrane, a upozoreno je da više od 40.000 djece ovisi o različitim oblicima socijalne pomoći.



ZAGREB – U povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva u ponedjeljak je udruga MoSt iz Splita predstavila publikaciju “Siromaštvo – mrlja na savjesti čovječanstva – Prikaz okvira i mogućnosti suzbijanja siromaštva u RH” autorice Đordane Barbarić te autora fotografije Lea Lendića.


Istaknuto je kako je publikacija zapis o vremenu u kojem živimo, glasno progovara o značajnom globalnom društvenom problemu i ima za cilj usmjeriti svjetla reflektora na problematiku siromaštva i socijalne isključenosti, te ukazati na sve resurse i mogućnosti pružanja pomoći i podrške koji postoje u Hrvatskoj.


Osnovna poruka publikacije je da “infrastruktura” za borbu protiv siromaštva u Hrvatskoj postoji, ali da nedostaje povezanosti.




“Povezivanje, umrežavanje, suradnja, solidarnost i djelotvorne politike suzbijanja siromaštva postaju imperativ”, istaknula je autorica publikacije Đordana Barbarić iz udruge MoSt.


Problem je, kaže i što su u Hrvatskoj procesi jako spori – reforme nam traju desetljećima.


“Nitko u Hrvatskoj ne smije ostati gladan, biti bez krova nad glavom i bez podrške. Niti jedno dijete, pojedinac ili obitelji ne bi smjeli živjeti bez struje, vode, toplog obroka…”, poručila je Barbarić.


Svoju tvrdnju obrazložila je činjenicom da u Hrvatskoj imamo Zakon o socijalnoj skrbi, strategije, planove, protokole, novčana sredstva. Imamo 555 jedinica lokalne samouprave/428 općina i 127 gradova i 21 jedinica regionalne samouprave koje imaju odjele socijalne skrbi, programe, mjere, financije i zakonske obveze. U Hrvatskoj je i 80 centara za socijalnu skrb, 38 podružnica i velik broj zaposlenih stručnjaka.


Također, ističe Barbarić, Hrvatski Caritas ima veliku i značajnu mrežu socijalnih usluga u 17 nadbiskupija i biskupija te 1500 župnih zajednica koje provode karitativne djelatnosti, a Hrvatski Crveni križ ima 131 županijsko, gradsko i općinsko društvo Crvenog križa.


Hrvatska mreža za beskućnike ima 15 aktivnih organizacija, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga ima 18 članica i još toliko izvan Mreže, a Mreža hrane više od 10 članica. Postoje i deseci građanskih inicijativa i organizacija civilnog društva u području suzbijanja siromaštva.


Na predstavljanju publikacije izneseni su podaci da u Hrvatskoj 23,3 posto osoba živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Također, 43 posto građana živi u obiteljima koje teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem. Više od pola milijuna ljudi u Hrvatskoj živi u kućanstvima u kojima nijedna osoba ne radi, 51,7 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak, a 48,6 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće. Hrvatska je prema trošku osnovnih režija šesta država u svijetu.


Iznesen je i podatak da svatko od nas godišnje baci 75 kilograma hrane, a upozoreno je da više od 40.000 djece ovisi o različitim oblicima socijalne pomoći.


Na predstavljanju je Olja Družić Ljubotina sa zagrebačkog Pravnog fakulteta – Studija socijalnog rada istaknula kako je pokrenuta inicijativa da svako dijete u osnovnoj školi imalo pravo na besplatni obrok.


Autorica publikacije Đordana Barbarić je voditeljica Centra znanja za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva u udruzi MoSt. Riječ je o udruzi koja više od 20 godina radi na suzbijanju siromaštva i beskućništva, a radi i s obiteljima u riziku i mladima s problemima u ponašanju. Iskustvo njihova rada i uvida u problematiku sadržani su u publikaciji.


Autor fotografija je splitski fotograf Leo Lendić koji djeluje pod umjetničkim imenom Leonardo Della Vega. Izabrane fotografije u publikaciji su iz ciklusa “Voljeni grad”, pod naslovom “Drugo lice ljubavi”.