Potres na Baniji, ali još i više epidemija korone doveli su do toga da se odgodi popis stanovništva koji je trebao početi u travnju ove godine. Sudeći po najavama, popis se pomiče za samo nekoliko mjeseci, odnosno do ljeta kada se očekuje da bi zbog toplijeg vremena i boravka na otvorenom epidemiološka situacija trebala biti puno povoljnija.

Ovaj će predah dobro doći svima. Izbjeći će se popisivanje tijekom kampanje za lokalne izbore koji će se održati u svibnju, čime će se izbjeći žestoki politički sukobi. Naime, rezultati popisa utjecat će i na ishod u nekim jedinicama lokalne samouprave, a sam popis gotovo bi sigurno bio i predmet same kampanje.

Koliko je ova tema politički osjetljiva pokazuje i to da je oko nje bilo čak i ozbiljnih razmimoilaženja u inače jako dobrim odnosima HDZ-a i SDSS-a.

Tehnički zahtjevno

Usto, odlaganjem popisa nacija će biti za nekoliko mjeseci pošteđene velikog šoka. Naime, uopće nije nemoguće da bi rezultati popisa mogli pokazati da u Republici Hrvatskoj danas živi manje od četiri milijuna ljudi. Takva je uostalom i procjena brojnih demografa.

Na posljednjem popisu stanovništva 2011. Hrvatska je imala je 4,284 milijuna stanovnika. Posljednje procjene DZS-a pokazivale su da je Hrvatska 2019. imala 4,067 milijuna ljudi, ali budući da se iseljavaju ubrzano moguće je da konačna brojka bude ispod četiri milijuna.

Ovogodišnji popis stanovništva trebao je biti i prvi elektronički, jer bi se građani i samopopisivali putem sustava e-Građani. Tako je bilo planirano da se u prvoj fazi popisa od 1. do 10. travnja građani mogu sami popisati putem sustava e-Građani, u kojem je lani bilo registrirano njih oko 750 tisuća.

No to ne znači da svi koriste taj sustav pa su iz DZS-a smatrali da će svaki postotak iznad 20 posto samopopisanih biti uspjeh. Nakon prve, elektroničke faze popisa, slijedi faza provjere i popisivanje stanovnika na terenu.

Naime, provjera samopopisanih građana putem sustava e-Građani nužna je jer se za stanovnike Hrvatske mogu prijaviti i oni koji su u drugim zemljama pa, ako se ne provjere njihove adrese i pogreške ne ponište u sustavu, onda bi se opet dobili fiktivni stanovnici.

U drugoj fazi popisa stanovništva, koja je trebala započeti od 16. travnja i trajati do 7. svibnja 2021. popisivači su trebali potpisivati one koji se nisu popisali online. Naravno, ovo je tehnički aspekt popisa dok je onaj politički puno brutalniji.

Politički »zapaljivo«

Koliko je to osjetljivo pitanje pokazuje i to da je zbog popisa došlo do velikih političkih trzavica na svim stranama. Glasovanje o odluci da se krene u popis stanovništva koje je održano u veljači prošle godine nije prošlo nimalo lako kada su u pitanju odnosi u vladajućoj koaliciji.

Naime, zastupnici nacionalnih manjina nisu željeli glasovati za tu odluku ako se u njoj ne predvidi da praktički pripadnici nacionalnih manjina popisuju sami sebe. Zbog toga je glasovanje bilo odgođeno za tjedna dana.

Koliko je ova tema zapaljiva pokazuje i tadašnja saborska rasprava koja je bila čak i brutalnija nego kada su u pitanju polemike na relaciji pripadnika hrvatske desnice i zastupnika SDSS-a, posebno predsjednika te stranke Milorada Pupovca.

Na kraju je troje zastupnika ove stranke napustilo sabornicu. Sve je krenulo kod očitovanja o amandmanima koje je na zakon o opisu stanovništva podnio Klub manjina. Amandmane je prvo odbio Vladin predstavnik, pa zastupnici, a onda je Vladimir Bilek zatražio stanku kako bi se Klub dogovorio o načinu glasovanja o samom zakonu.

Temperaturu je dodatno podigao zastupnik Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović (Hrast) izjavom da će biti zanimljivo pratiti kako će »hrvatsko-srpska trgovačka koalicija« riješiti nastali problem, te hoće li udovoljiti Miloradu Pupovcu (SDSS) i njegovoj »ekipici«.

– Možda bi najbolje bilo da se popisivanje radi u Srbiji, pa da Pupovac nema troškova prijevoza ljudi, rekao je Zekanović ustvrdivši kako »prijeti velika opasnost da će, zahvaljujući ovom zakonu i spomenutoj koaliciji, sutra u Vukovaru možda biti nešto više Srba nego ih stvarno ima«.

Na ovaj njegov istup reagirao je i sam Pupovac.

– Hrvoje Srboljub Zekanović pokazao je zbog čega Klub manjina smatra da su ova dva amndamana trebala biti prihvaćena. Zbog riječi koje je uputio smatramo da ne postoje pretpostavke da se može nastaviti raditi u Saboru, rekao je Pupovac nakon čega je troje zastupnika SDSS-a napustilo sabornicu.

Na kraju su ipak odbijeni amandmani Kluba manjina kojima se tražilo da se građanima u popisu omogući izjašnjavanje o više materinskih jezika i amandman koji se tiče imenovanja popisivača iz redova manjina.

Na kraju je bio pronađen kompromis na relaciji HDZ i osmero zastupnika nacionalnih manjina. Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić rekao je da tada da će se u vezi sa Zakonom o popisu stanovništva voditi računa da popis na područjima gdje su koncentrirane nacionalne manjine rade popisivači koji dolaze iz redova nacionalnih manjina.

Bačić je nakon sastanka vladajuće koalicije rekao kako će članovi Kluba nacionalnih manjina nazočiti glasovanju u Saboru o prijedlogu Zakona o popisu stanovništva, a još će definirati svoj stav o tome hoće li i kako glasovati.

– Utvrdili smo da je vladajuća većina stabilna i da će predstavnici nacionalnih manjina, odnosno Klub nacionalnih manjina nazočiti glasovanju i da ćemo zakon donijeti sa uputstvima koja će utvrditi Državni zavod za statistiku tijekom ožujka.

Zavod će voditi računa da na područjima gdje su koncentrirani pripadnici nacionalnih manjina popisivači dolaze iz redova nacionalnih mmanjina, rekao je Bačić.

Pojasnio je kako je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković zadužena da tijekom ožujka pripremi sve potrebne upute, koje bi trebale biti na tragu onoga što je već bilo propisano 2014. godine.

– To znači da popisivači na područjima gdje su nacionalne manjine trebaju zadovoljiti uvjete, kao što su srednja stručna sprema, informatička obučenost i završen tečaj za popisivača.

Predsjednici županijskih povjerenstava vodit će računa da pripadnike nacionalnih manjina popisuju popisivači koji dolaze iz njihovih redova, ističe Bačić.

Tragedija zbog popisa

Rezultati popisa nisu samo puka statistika. U Vukovaru na primjer oni su doveli čak i do situacija građanskog neposluha i sukoba građana i policije. A to je na kraju dovelo do jednog smrtnog slučaja kada je poginuo hrvatski branitelj Darko Pajčić koji je želio skinuti dvojezičnu ploču.

Njega je s ljestava na koje se popeo pokušao skinuti policajac Saša Sabadoš. U naguravanju je Pajčić pao i doživio teške ozljede zbog kojih je kasnije i umro. Sabadoš je kasnije, u prvom stupnju osuđen, na uvjetnu kaznu zatvora.

Do sukoba je došlo zbog toga jer je po popisu stanovništva iz 2011. udio pripadnika srpske nacionalne manjine veći je od jedne trećine, što samim tim daje pravo toj nacionalnoj manjini na dvojezičnost.

A to, među ostalim, predviđa pravo na ravnopravnu uporabu i svojeg jezika i pisma.

Međutim, jedan dio politike, u tom trenutku i HDZ kojem je na čelu tada bio Tomislav Karamarko, zajedno s braniteljskih udrugama smatrali su da je popis iz 2011. nije bio točan, odnosno da je realan udio srpske nacionalne manjine u Vukovaru manji od jedne trećine, te da shodno tome ne bi smjeli imati pravo na dvojezičnost.

S druge strane lijevo liberalna Vlada Zorana Milanovića nije mogla nego poštovati Ustavni zakon o pravima manjina koji nalaže da nacionalna manjina koja u nekoj jedinici lokalne samouprave ima udio u stanovništvu veći od jedne trećina ima pravo na ravnopavnu uporabu jezika i pisma.

Nepovjerenje u državu

Zbog toga je na ove najave tada reagirao načelnik Vukovara Iva Penava. On je tada još uvijek bio član HDZ-a, ali je već i u tom razdoblju odskakao od službene stranačke politike.

On je tako još krajem 2018. protiv izravne volje vodstva stranke organizirao prosvjed u Vukovaru protiv sporosti i neučinkovitosti nadležnih državnih tijela u istraživanju ratnih zločina koje su počinili JNA i srpska paravojska tijekom opsade i okupacije Vukovara.

Odmah po izbijanju u javnost polemika između HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera, Penava je sazvao konferenciju za novinare na kojoj je ponovno iskazao sumnje u točnost popisa iz 2011., te izrazio bojazan da bi se isto moglo dogoditi i 2021.

– Zahtjev predstavnika nacionalnih manjina predstavlja iskaz nepovjerenja u državni sustav kojeg su dio. Ako je to tako, i ako na svoju sramotu ne vjerujemo vlastitim institucijama da su sposobne obaviti popis stanovništva, onda smo to na svoju sramotu trebali prepustiti strancima da naprave to za nas.

Ovakva razmišljanje predstavlja izravno miješanje politike u struku. A to je moguće jedino ako točan popis nije nije cilj. Nego su cilj politički dogovori, rekao je tada Penava.

On je stoga bio pozvao da se u cijeli proces uključe i DORH, Ustavni sud, ali i Središnja obavještajna agencija (SOA) kako bi se izbjegle netočnosti koje su se, po njegovom mišljenju dogodile 2011. godine.

Među njima je naveo da, po njegovim podacima, u Vukovaru postoji više stotina osoba koje su fiktivno prijavljene u tom gradu domu stvarnosti žive u Srbiji, te u Bosni i Hercegovini.

Dodao je da u Vukovaru među školskom djecom ima njih oko 20 posto srpske nacionalnosti, te da je na primjer 2016. na popisu bilo 420 djece, a upisalo ih se samo 240.