RIJEKA – Kakvo god bilo poslovno okruženje na globalnom planu, Hrvatska će u ovoj godini biti i u svom specifičnom »filmu« priprema za uvođenje eura. Iako su te pripreme već počele, u ovoj godini maksimalno će se intenzivirati, te pojačavati kako se bude bližio ciljani datum ulaska u eurozonu, a to je najvjerojatnije početak 2023. Već sada u siječnju trebao bi biti potpuno gotov Zakon o euru, kao ključni dokument koji će urediti sva područja konverzije, kredita, depozita, dvojnog iskazivanja cijena, eventualnog zaokruživanja…

Pisanje zakona je u finalnoj fazi, na njemu se radi, kažu nam upućeni »rudari« toliko da se pazi na svaki zarez, na svaku i najmanju sitnicu, kako bi se unaprijed predvidjela i otklonila svaka moguća dvojba ili nedoumica koja bi se mogla pojaviti, a sve s ciljem zaštite potrošača. Veliki je to posao, tekst zakona se finalizira, u javnu raspravu bi trebao u veljači, a očekuje se da će usvojen biti već u travnju.

Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

Poznato je da će se svi krediti i depoziti preračunati u euro, bez ikakvog troška za građane, po tečaju konverzije, najvjerojatnije 7,53 kune za euro, što je tečaj koji je formiran prilikom ulaska Hrvatske u ERM2 tečajni mehanizam. Dvojno iskazivanje cijena, ali i plaća i mirovina, krenut će u kolovozu ove godine, kako bi građani imali vremena naviknuti se na preračunate cijene do trenutka kada će eurom uistinu moći početi i plaćati, što se očekuje da će biti 1.1. 2023. Bruse se i kontrolni mehanizmi, te sankcije za one tvrtke, trgovce koji bi mogli pokušati »loviti u mutnom«…

Zaštita potrošača

Temeljno je načelo cijelog procesa da potrošači, građani, ne smiju biti ni u čemu zakinuti, niti stavljeni u lošiji položaj. Npr., ako otplaćuju kredit s fiksnom stopom, kredit će se preračunati u eure, a kamata ostati ista, no ako otplaćuju kredit s varijabilnom stopom koja u sebi ima nacionalnu referentnu stopu NRS, a koja će se ukinuti jer će se ukinuti i kunski depoziti, tražit će se najsličnija eurska referentna stopa, pri čemu neće smjeti biti viša, već samo jednaka ili niža ovoj ukinutoj. Drugim riječima, za ove bi klijente moglo doći i do blagog pada kamatnih stopa.

Velika promjena čeka poslovni sektor, sva poduzeća, koja moraju prilagoditi IT sustave, računovodstvo, programe, kase, financijske izvještaje, a najviše posla čeka trgovačke lance i banke, jer su to sektori koji su izravno u maloprodaji, formiraju cijene za krajnje korisnike i izravno su odgovorni… U neslužbenom razgovoru s nekim predstavnicima ovog sektora, može se čuti da se na prilagodbi euru već radi, te da su aktivno uključeni od strane nadležnih tijela u edukacije, seminare i slično. Neki, međutim, nisu previše oduševljeni, ni troškovima koje će podnijeti, ni dostupnošću informacija. Iz središnje banke neslužbeno se može čuti da baš i nemaju dojam da se tu nešto okasnilo s pripremama, već upravo suprotno, više im se, kažu nam upućeni, spočitava što svih »tjeraju« u pripreme, a još nije ni sto posto sigurno da ćemo euro uvesti.

Ovo uistinu jest pomalo otežavajuća okolnost što se tiče pripreme cijelog procesa jer se svi moraju pripremati kao da euro sigurno uvodimo 1. siječnja 2023., a zeleno svjetlo još formalno nismo dobili: tek negdje u lipnju može se očekivati konačni odgovor Europske komisije, uvodi li Hrvatska zaista euro iduće godine i je li ispunila sve kriterije.

Pritom je zasad pod upitnikom inflacija, no očekuje se da tu ipak nećemo odstupati od prosjeka eurozone, odnosno da ćemo zadovoljiti i ovaj kriterij. Ako, dakle, konačni odgovor bude pozitivan, tek onda, negdje na ljeto, kreće velika nacionalna informativna kampanja, a već u kolovozu spomenuto dvojno iskazivanje cijena. Dva ili tri mjeseca prije samog uvođenja eura, otprilike u listopadu, kreće podopskrba banaka, Fine i poduzeća, eurima, i to eurokovanicama, koje će kovati Hrvatska kovnica novca (bivši Novčarski zavod), i eurskim novčanicama koje će se, saznajemo, prvo otkupljivati i posuđivati, pa kasnije vraćati…

Etikete pune brojki

Do kraja godine moći će se naravno plaćati samo u kunama, iako će od kolovoza, kako smo spomenuli, cijene biti dvojno iskazane, a da bi od 1. siječnja 2023. krenulo plaćanje u eurima, s tim da će se još dva tjedna, negdje do 15. siječnja 2023. još moći plaćati i kunama. To će razdoblje, ta dva tjedna početkom 2023., biti i najzahtjevnije za poslovni sektor, trgovce, jer će u tom kratkom periodu morati imati dvojne kase, odnosno u kasama će morati imati i kune i eure… Nakon 15. siječnja 2023., plaćanje se nastavlja samo u eurima, a kune, tko ih nije konvertirao na samom prijelazu u Novu godinu (a očekuje se da će većina građana upravo tada to učiniti putem polaganja novca u banku), moći će to učiniti još neko vrijeme…

U razgovoru s nekim trgovcima, koji kažu da su već imali online predavanja na temu eura i slično, saznajemo da se primjerice već raspravljalo i o preciznom sadržaju etiketa na proizvodima u dućanima. Naime, s obzirom na to da trgovine imaju obvezu iskazivanja i, naravno, krajnje cijene za potrošača, ali i npr. i cijene po kilogramu, onda će dvojno trebati iskazati oba ova parametra, što bi uz tečaj konverzije, etiketu moglo pretvoriti u nepregledno štivo na kojem bi se kupac u vrtlogu brojki i valuta mogao još teže snaći…

Stoga će se navodno ići na to da se tečaj konverzije samo istakne na više mjesta u dućanima, a da etiketa ima »samo« cijene, u eurima i kunama, naravno… Od pojedinih trgovaca se može čuti i kako će sve skupa za njih biti značajan trošak, no podnijet će ga svi, pa stoga neće utjecati na konkurentski položaj… Guverner HNB-a Boris Vujčić spomenuo je da je »poslovna zajednica uključena u rad odgovarajućih struktura za prelazak na euro (posebice koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača) te da sudjeluje u definiranju i provedbi potrebnih aktivnosti«. HNB smo stoga pitali koje su to »odgovarajuće strukture«, u kojoj su fazi pripreme, te provode li se sektorski, regionalno, po veličini poduzeća? Slične smo upite poslali i HGK-u i HUP-u… Svi kažu isto: uistinu se radi i priprema, čekaju se zakon i smjernice, odbori rade i pripremaju se, a sva spomenuta tijela su uključena.

Svi uključeni

Ona spuštaju informacije dalje »na teren«, te komuniciraju s poslovnom zajednicom. Sve skupa zasad je jedan »tihi rad«, sve dok zaista ne bude bilo sigurno da euro uvodimo. U HNB-u npr. podsjećaju da je, nakon što je Vlada usvojila Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, još u prosincu 2020. na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura ustrojen Upravljački odbor i šest koordinacijskih odbora.

U radu odbora sudjeluju nadležna ministarstva, HNB, predstavnici udruženja gospodarstvenika (HGK, HUP, HOK, HUB i drugih) te predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave. Svaki odbor u svom području izradio je akcijski plan i zadužen je za provedbu aktivnosti predviđenih tim planom. Pripremama poduzeća za prelazak na euro posebice se bavi Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, za koji je vodeća institucija Ministarstvo gospodarstva.

– Poduzeća će trebati provesti brojne prilagodbe i pripreme za prelazak na novu valutu. Morat će na vrijeme prilagoditi svoje informatičke i računovodstvene sustave kako bi od dana uvođenja eura bili sposobni obrađivati informacije u euru te će se morati uskladiti s obvezom dvojnog iskazivanja cijena. Vezano za potonje, trgovci i pružatelji usluga bit će pozvani pristupiti Etičkom kodeksu i primjenjivati ga. Etički kodeks, za čiju je pripremu također zadužen spomenuti odbor promovirat će ispravno preračunavanje cijena te će se subjekti koji mu pristupe obvezati da neće iskoristiti trenutak uvođenja eura za podizanje cijena, kaže HNB.