Kriza

Nove napetosti u Ukrajini: Granatiran vrtić, Rusi gomilaju snage, Biden tvrdi da je napad moguć

Portal Novi list, Reuters, Hina

Foto Reuters

Foto Reuters

S posebnim cinizmom, ruske okupacijske snage granatirale su selo Stanytsa Lugansk u regiji Lugansk, tvrdi ukrajinska vojska



Pobunjenici koje podupire Rusija i ukrajinske snage u četvrtak se međusobno optužuju za kršenje prekida vatre u istočnoj Ukrajini, time ponovo podižući napetosti. Podsjetimo, zapoadne zemlje upozorile su na mogućnost ruske invazije, koja bi se mogla dogoditi “svakog dana”, dok se ruski dužnosnici tome izruguju.


NOVO! 15:59 Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je ruski napad na Ukrajinu “moguć u narednih nekoliko dana” te da “sve ukazuje na to”.


“Rizik od napada je vrlo visok jer nisu povukli svoje snage. Baš naprotiv, nagomilali su još vojske. Uz to, imamo razloga vjerovati da su uključeni u operaciju lažnog napada koja bi im dala izgovor da napadnu. Sve ukazuje na to da su spremni za napad na Ukrajinu”, rekao je Biden.




Ipak, Biden kaže da je diplomatsko rješenje još uvijek moguće.


Na pitanje planira li razgovarati s Putinom Biden je odgovorio niječno.


NOVO! 15:22 BBC prenosi vijest ruske novinske agencije RIA da je Rusija izbacila zamjenika američkog ambasadora Barta Gormana u Moskvi.


Razlozi nisu poznati.


NOVO! 14:40: NATO je zabrinut da bi Rusija mogla pokušati inscenirati izgovor za invaziju na Ukrajinu, rekao je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg komentirajući izvješće o granatiranju duž crte razdvajanja u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbasu.


“Zabrinuti smo da Rusija pokušava inscenirati izgovor za oružani napad na Ukrajinu, još uvijek nije jasno, nema sigurnosti u pogledu ruskih namjera”, rekao je Stoltenberg novinarima nakon dvodnevnog sastanka ministara obrane NATO-a u sjedištu saveza u Bruxellesu.


Predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da Rusija ne želi rat u Europi.


NATO je u četvrtak priopćio kako još ne vidi povlačenje ruskih vojnika u blizini ukrajinske granice, dva dana nakon što je Moskva objavila da će ondje smanjiti svoju prisutnost, pobuđujući nadu u popuštanje u napetoj situaciji.


“Postoje znakovi iz Moskve da bi se diplomacija mogla nastaviti, ali do sada nismo vidjeli nikakav znak povlačenja ili deeskalacije”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na razgovorima ministara obrane u Bruxellesu.


Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da je gotovo 60 posto ruskih kopnenih snaga sada koncentrirano u blizini ukrajinskih granica, 150.000 ili više u stvarnim brojkama.


Rusija ondje gomila vojnike i opremu već nekoliko mjeseci, što izaziva strah Kijeva i drugih zapadnih prijestolnica da bi mogli biti na djelu planovi za invaziju.


Wallaceovi komentari uslijedili su nakon što je visoki dužnosnik Bijele kuće rekao da, unatoč suprotnim tvrdnjama Moskve, ona i dalje šalje vojnike na granicu – možda čak 7.000 vojnika posljednjih dana.


Čelnici EU-a o krizi će raspravljati na marginama summita u Bruxellesu u četvrtak.


Rusija niječe da planira invaziju na Ukrajinu, ali je rekla da bi mogla poduzeti nespecificiranu “vojno-tehničku” akciju ako joj se ne ispuni niz njezinih zahtjeva, uključujući obećanje da Ukrajina nikada neće biti primljena u NATO.


Zapad je odbio glavne ruske zahtjeve, ali je predložio pregovore o kontroli naoružanja i drugim pitanjima. SAD i Europa zaprijetili su sankcijama Moskvi ako napadne Ukrajinu.


Zapadne zemlje više su puta optužile Rusiju da u području koje drže pobunjenici planira ili potaknuti incident ili ga izazvati kako bi opravdala napad. Moskva pak optužuje Kijev da planira eskalaciju kako bi pokušao silom osloboditi teritorij.


Moskva, koja je okupila više od 100.000 vojnika u blizini Ukrajine, poriče da planira invaziju na svog susjeda i izjavila je ovog tjedna da povlači dio vojnika.


Zapad osporava da je došlo do značajnog povlačenja, a Sjedinjene Države su rekle da još uvijek pristižu tisuće vojnika.


Eskalacija ili ne?


Nije bilo moguće odmah utvrditi predstavljaju li izvješća o granatiranju duž crte bojišnice eskalaciju, javlja Reuters, ili se, pak, uklapaju u obrazac kršenja primirja koji je bio rutina tijekom sukoba koji je ušao u osmu godinu.


Zapadne zemlje su u više navrata optuživale Rusiju da planira iskoristiti incidente u područjima pod kontrolom pobunjenika kako bi opravdala napad, dok je Moskva, sa svoje strane, optužila Kijev da planira eskalaciju kako bi pokušao silom zauzeti teritorij.



Dok Rusi tvrde da se povlače, visoki dužnosnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je da se posljednjih dana na granicu pristiglo još do 7.000 vojnika, uključujući neke koji su stigli u srijedu.


Rusko ministarstvo obrane objavilo je video, koji, po njima, prikazuje više jedinica koje odlaze s pograničnog područja.


Rusko gomilanje


Maxar Technologies, privatna američka tvrtka koja prati događanja duž granice, rekla je da satelitske snimke pokazuju da je Rusija povukla dio vojne opreme iz područja uz ukrajinsku granicu, ali je zato stigla druga vojna mehanizacija.


U Bjelorusiji, u kojoj Rusija održava velike vojne vježbe, Maxar je ukazao na novi vojni pontonski most preko rijeke Pripjat manje od šest kilometara od granice s Ukrajinom te na veliku terensku bolnicu na prostoru za obuku.



Na aerodromu u Bjelorusiji raspoređena je nova postrojba od gotovo 20 jurišnih helikoptera, ali su otišle značajne postrojbe kopnenih snaga koje su nedavno ondje bile raspoređene, naveo je Maxar.


Vojnici i oklopna oprema još uvijek su raspoređeni na drugim mjestima. Nema većine opreme i smještajnih objekata koji su se nalazili u blizini Rechitse na jugoistoku Bjelorusije, navode, dodajući da je viđen vojni konvoj kako ide prema zapadu.


Granatirali vrtić


Reutersov fotograf u gradu Kadiivka u ukrajinskoj regiji Luhansk koju drže pobunjenici čuo je zvuk neke topničke vatre iz smjera linije dodira, ali nije mogao utvrditi detalje incidenta.


Separatisti su optužili vladine snage da su četiri puta otvorile vatru na njihovu teritoriju u posljednja 24 sata. Kijev je pobunjenike optužio za ispaljivanje granata, uključujući i one koje su pogodile dječji vrtić, što je izazvalo šok kod dva civila.



Diplomatski izvor rekao je da je dugogodišnja promatračka misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju zabilježila više incidenata granatiranja duž linije kontakta u ranim jutarnjim satima u četvrtak.


Otkad je prekid vatre iz 2015. doveo do kraja velikih borbi u separatističkom sukobu, OESS je obično izvještavao o desecima kršenja primirja svaki dan, sa značajnim granatiranjem ili sukobima nekoliko puta mjesečno.


Separatisti optužuju, vlada vidi “poseban cinizam”


Samoproglašena Narodna Republika Lugansk, jedna od dvije pobunjeničke regije, priopćila je da su ukrajinske snage upotrijebile minobacače, bacače granata i mitraljez u četiri odvojena incidenta u četvrtak.


“Oružane snage Ukrajine grubo su prekršile režim prekida vatre, koristeći teško naoružanje, koje bi, prema sporazumima iz Minska, trebalo biti povučeno”, navode separatisti u priopćenju.


Osvrćući se na pobunjenike, ukrajinska vojska je rekla: “S posebnim cinizmom, ruske okupacijske snage granatirale su selo Stanytsa Lugansk u regiji Lugansk.



Kao rezultat upotrebe teškog topničkog oružja od strane terorista, granate su pogodile zgradu dječjeg vrtića. Prema prema preliminarnim podacima, dva civila su u stanju škola od granatiranja.”


Rusija poriče planiranje invazije na Ukrajinu, ali kaže da bi mogla poduzeti neodređenu “vojno-tehničku” akciju osim ako se ne ispuni niz zahtjeva, uključujući obećanje da nikada neće primiti Kijev u NATO savez.


Zapad je odbio glavne ruske zahtjeve, ali je predložio razgovore o kontroli naoružanja i drugim pitanjima. Sjedinjene Države i Europa zaprijetile su sankcijama ako Rusija izvrši invaziju, što je Moskva uglavnom odbila.


Oglasio se Kremlj


O situaciji se oglasio i Kremlj. Glasnogovornik Dimitrij Peskov kazao je jutros da je došlo do eskalacije situacije u Donbasu spomenuvši ogromni borbeni potencijal ukrajinskih snaga.


Dodao je da Putin još nije odgovorio na zahtjev ruske Dume koja ga je u utorak pozvala da prizna neovisnost separatističkih regija u Ukrajini, Donjecka i Luganska.