Krajem siječnja u španjolskoj Valenciji održan je prvi sastanak partnera europskog projekta Life Pinna Care – Očuvanje i obnova plemenite periske (Pinna nobilis), jednog od najambicioznijih pokušaja spašavanja ove strogo zaštićene sredozemne vrste. Među partnerima je i Aquarium Pula, koji je već godinama uključen u nacionalni program zaštite plemenite periske.

Projekt Life Pinna Care nadovezuje se na raniji projekt Life Pinna, ali s bitno ambicioznijim ciljevima. Dok je prethodna faza bila usmjerena na praćenje stanja preostalih jedinki u prirodi, takozvano in situ istraživanje, novi projekt stavlja naglasak na aktivnu skrb, očuvanje i pokušaj obnove populacije, istaknut će direktorica Aquariuma Pula Milena Mičić.

Projekt okuplja partnere iz Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i Hrvatske. Uz Aquarium Pula, iz Hrvatske sudjeluje i Sveučilište u Zadru, Odjel za akvakulturu, čiji stručnjaci rade na razvoju metoda uzgoja i očuvanja preostalih jedinki u kontroliranim uvjetima.

MASOVNI POMOR

Plemenita periska, najveći školjkaš Sredozemnog mora, posljednjih je godina gotovo nestala iz svog prirodnog staništa. Masovni pomor započeo je 2016. godine kod Balearskih otoka, a prvi su ga zabilježili španjolski znanstvenici. Bolest se potom velikom brzinom proširila čitavim Sredozemljem, uzrokujući kolaps populacije u brojnim državama.

Glavni uzrok pomora je parazit Haplosporidium pinnae, koji napada probavni sustav periske.

– Parazit se aktivira pri temperaturama iznad 13,5 stupnjeva Celzija. Kada temperatura poraste, počinje se intenzivno razmnožavati u probavnom traktu. Periska tada ne može probavljati hranu, praktički gladuje i na kraju ugiba, objašnjava Mičić.

Jedan od ključnih izazova je pronalazak preživjelih periski koje pokazuju otpornost na uzročnika bolesti. Takve jedinke predstavljaju temelj buduće obnove populacije. Znanstvenici istodobno razvijaju protokole za njihovu zaštitu, uzgoj u ex situ uvjetima te potencijalno vraćanje u more kada se za to stvore sigurni uvjeti.

Plemenita periska endem je Mediterana i najveći je školjkaš u ovom moru. Može narasti i više od metra, a prosječna veličina joj je između 60 i 70 centimetara. Izuzetno je važna za ekosustav jer filtrira do 100 litara mora na sat, pročišćavajući vodu od fitoplanktona, zooplanktona i organske tvari. Na njezinoj ljušturi i u unutrašnjosti živi pedesetak različitih organizama, zbog čega se smatra ključnom vrstom za morska staništa, osobito livade posidonije. Periska je u Hrvatskoj zaštićena još od 1990-ih godina prošlog stoljeća, ponajprije zbog prekomjernog sakupljanja i sidrenja, no tada nitko nije mogao predvidjeti katastrofu razmjera kakva je uslijedila pojavom parazita.

Aquarium Pula u nacionalni projekt očuvanja uključen je od 2019. godine, a od 2020. sudjeluje u koordiniranom programu s ukupno 23 partnera. U kontroliranim uvjetima pokušavaju održati periske na životu i potaknuti njihovo razmnožavanje.

– Najveći izazov je bakterijska kontaminacija tijekom razvoja ličinki. Uspjeli smo dobiti ličinke stare osam dana, dok su kolege u Italiji došli do 12 dana. No problem je što ličinke tjednima ostaju u vodenom stupcu i izuzetno su osjetljive, kaže Mičić.

Dodaje kako je hrana, prvenstveno fitoplankton, nemoguće potpuno sterilizirati, a svaka bakterija može ugroziti razvoj. Stoga razvijaju poboljšani – dualni sustav uzgoja – u kojem se ličinke svakodnevno premještaju iz jednog sustava u drugi kako bi se smanjila kontaminacija. U planu je i nabava inverznog mikroskopa koji će omogućiti praćenje razvoja od same zigote.

– Shvatili smo da je svaki korak presudan, od kvalitete hrane do mikrobiološke čistoće sustava. To je dugotrajan i zahtjevan proces, ali napredujemo, ističe direktorica.

TRAČAK NADE

Kako bi se smanjio rizik, uvodi se tzv. dualni sustav uzgoja, inspiriran japanskim modelom. Ličinke se svakodnevno premještaju iz jednog spremnika u drugi, dok se prvi čisti i sterilizira.

– Shvatili smo da je svaki korak presudan, od kvalitete fitoplanktona do praćenja razvoja zigote. Nabavljamo inverzni mikroskop kako bismo mogli pratiti razvoj od samog početka. Ne postoji detalj koji možemo zanemariti. U rad je uključen i stručnjak s iskustvom rada u laboratorijima za humanu reprodukciju, a molekularne analize provodi dr. Željko Pavlinec, naglašava Mičić.

– Ne možemo žrtvovati jedinku za analizu. Koristimo neinvazivne metode, poput analize pseudofecesa, kako bismo utvrdili prisutnost parazita, objašnjava direktorica Mičić.

– Kada me pitate postoje li otporne periske mogu reći kako u Aquariumu Pula trenutačno žive tri odrasle jedinke iz Venecijanske lagune te više juvenilnih primjeraka iz Istre. Posebnu pozornost privlači jedinka nazvana Morana. Morana je bila u bazenu s pozitivnim jedinkama i opstala je. Analize su pokazale prisutnost parazita, ali ona i dalje živi. Je li riječ o otpornosti ili specifičnom imunološkom odgovoru, još ne znamo. No takve jedinke daju nam nadu, kaže Mičić.

– Kod većine jedinki haplosporidium je potvrđen, no Morana je opstala unatoč izloženosti. Takve jedinke za nas su iznimno važne jer mogu predstavljati temelj buduće otpornije populacije, kaže Mičić.

Zanimljivo je da u Mediteranu postoje tek četiri lagune u kojima još žive jedinke negativne na parazita, među njima i jedna u Francuskoj gdje se periske i dalje razmnožavaju. Upravo bi te populacije mogle biti ključne za obnovu vrste.

Cilj projekta nije samo održati preostale jedinke u akvarijskim uvjetima, već razviti metode koje će omogućiti stvaranje zdrave, održive populacije i njezin povratak u prirodu.

– Ne možemo je prepustiti slučaju. Periska je simbol Mediterana i važan dio našeg mora. Ako joj možemo pomoći znanjem, istraživanjem i suradnjom na europskoj razini, to smo dužni učiniti, zaključuje Milena Mičić.

PLEMENITO UTOČIŠTE

U sklopu napora za očuvanje plemenite periske, u Aquariumu Pula od 2019. godine djeluje posebno utočište za ovu strogo zaštićenu i kritično ugroženu vrstu. Nedavno je postav preseljen u novu prostoriju simboličnog naziva Plemenito utočište, gdje se danas nalaze preostale jedinke koje stručnjaci brižno prate i njeguju.

O detaljima skrbi govori stručna suradnica Aquariuma Pula Ela Pahor.

– Ovaj postav je donedavno bio smješten na prvom katu, no sada je uređen u zasebnoj sobi kako bismo osigurali što bolje uvjete i mir za jedinke, pojašnjava Pahor.

U utočištu se trenutačno nalaze mlade, juvenilne jedinke koje još nisu spolno zrele. Većina ih je pristigla krajem prošle godine, a pronađene su na području Vrsara i Poreča.

– Sve su jedinke pronađene na kolektorima postavljenima u more u sklopu nacionalnog projekta očuvanja plemenite periske u Jadranskom moru koji je završio prošle godine. Zahvaljujući suradnji s partnerima na projektu, dobili smo ove periske na daljnju skrb, kaže Pahor.

Posebno mjesto u utočištu zauzima upravo Morana, koja se nalazi u središnjem bazenu. U Aquarium Pula stigla je 1. prosinca 2021. godine i ondje boravi već nekoliko godina.

– Morana je specifična jer je najdulje preživjela u utočištu, unatoč tome što je potvrđeno da je bila u kontaktu s parazitom Haplosporidium pinnae. Upravo zato kod nje postoji moguća otpornost koju je važno dodatno istražiti, ističe Pahor.

Skrb o periskama zahtijeva svakodnevni nadzor i precizne uvjete. Voda u bazenima redovito se mijenja, mehanički filtrira i dodatno pročišćava UV svjetlom. Posebna pažnja posvećuje se temperaturi i količini kisika u vodi.

– Svakodnevno ih hranimo raznolikom hranom, prvenstveno mikroalgama, odnosno sitnim planktonskim organizmima koji provode fotosintezu i čine osnovu njihove prehrane. Koristimo više vrsta kako bismo osigurali dovoljan unos svih hranjivih tvari, objašnjava Pahor.

U lijevom akvariju nalazi se osam jedinki iz Vrsara, pronađenih početkom prosinca prošle godine, dok su u drugom akvariju smještene četiri jedinke s područja Poreča. Sve su determinirane kao plemenita periska i trenutačno se prati njihov rast i opće stanje. Stručni tim Aquariuma Pula planira dodatno unaprijediti postav multimedijalnim sadržajima kako bi posjetiteljima približio važnost očuvanja ove vrste, ali i izazove s kojima se suočava. Plemenita periska danas je simbol krhkosti morskog ekosustava, ali i upornosti stručnjaka koji ulažu znanje i trud kako bi joj osigurali budućnost. U Plemenitom utočištu ta se borba odvija svakodnevno, tiho, strpljivo i predano.

Infobox (Citat):

» Posebnu pozornost privlači jedinka nazvana Morana. Morana je bila u bazenu s pozitivnim jedinkama i opstala je. Analize su pokazale prisutnost parazita, ali ona i dalje živi. Je li riječ o otpornosti ili specifičnom imunološkom odgovoru, još ne znamo. No takve jedinke daju nam nadu

MILENA MIČIĆ

Infobox (Okvir):

ŠIRENJE EPIDEMIJE

U ranu jesen 2016. godine, uz španjolsku obalu, prvi put je otkriven parazit Haplosporidium pinnae, koji je uzrokovao masovnu smrtnost plemenitih periski. Ova situacija izazvala je veliku zabrinutost stručnjaka i javnosti zbog ozbiljnog rizika od izumiranja vrste, što je dovelo do promjene IUCN statusa periske iz kategorije osjetljiva (VU) u kritično ugroženu svojtu (CR). Do 2020. godine parazit se prošitio cijelim Sredozemljem, a istraživanja upućuju da su površinske struje djelovale kao prijenosnik. H. pinnae vrlo je specifičan parazit za ovu vrstu (Pinna nobilis) i ne napada srodne vrste periski iz iste porodice (Pinna rudis i Atrina fragilis). Trenutno nalazimo izrazito nizak broj plemenitih periski u otvorenim vodama, dok su se nešto brojnije populacije zadržale samo u pojedinim lagunama Francuske, Španjolske i Italije. Poznato je da su paraziti iz roda Haplosporidium pronađeni u različitim vrstama rakova, mekušaca i plaštenjaka još u 19. stoljeću, ali nikada prije nisu zabilježeni u porodici Pinnidae. Smatra se da su klimatske promjene utjecale na dolazak i širenje ovog parazita.

Infobox (Okvir):

DJELOVANJE PARAZITA

Haplosporidium pinnae mikroskopski je parazit koji inficira plemenitu perisku, ulazeći u njezino tkivo brzo se razmnožavajući. Najbrojniji je u probavnoj žlijezdi što onemoguće njenu normalnu funkciju te dovodi do izgladnjivanja jedinke. Razmnožavanje parazita započinje pri temperaturi iznad 13,5 °C i salinitetu u rasponu od 36,5 do 39,7 promila.