Svaki treći zaposlenik u Njemačkoj, prema prognozama u odnosu na trenutno stanje, mogao bi primati bruto mirovinu manju od 1.300 eura mjesečno i to nakon 45 godina rada s punim radnim vremenom. To proizilazi iz odgovora Saveznog ministarstva rada, dobivenog na zahtjev stranke Ljevica u Bundestagu, prenose novinska izdanja medijske grupe Funke, piše Deutsche Welle.

Prema tim informacijama, u odnosu na stanje zaključno s 30. prosincem 2020. godine, u Njemačkoj je oko 21,45 milijuna građana u stalnom radnom odnosu na koji se plaćaju doprinosi za socijalno i mirovinsko osiguranje. Od toga bi oko sedam milijuna njih moglo imati mirovinu manju od 1.300 eura. A nakon odbitka iznosa zdravstvenog osiguranja i osiguranja za dugotrajnu njegu, to bi podrazumijevalo neto mirovinu od oko 1.160 eura.

3.200 eura plaće za 1.500 eura mirovine

Stalno zaposleni, prema sadašnjoj razini mirovina, moraju zarađivati najmanje 2.800 eura mjesečno da bi dobili zakonsku mirovinu u iznosu od 1.300 eura bruto.

Tko u starosti želi ostvariti mirovinu od 1.500 eura, mora mjesečno zarađivati ​​najmanje 3.200 eura bruto. Za primanje od 2.500 eura bruto iz mirovinskog osiguranja trenutno je potrebna mjesečna bruto plaća od 5350 eura.

“To podriva povjerenje u zakonsko mirovinsko osiguranje, jer je to samo nekoliko stotina eura više iznad razine Hartz IV (socijalne pomoći nezaposlenima, op. ur.) nakon punog radnog vijeka”, rekao je u izjavi za medijsku grupu Funke šef kluba zastupnika Ljevice u Bundestagu Dietmar Bartsch.

Brojke Savezne vlade, istakao je on, pokazale su da “mnogi zaposleni ne samo da malo zarađuju, već i primaju premale mirovine za ono što su tokom radnog vijeka privredili.” Bartsch zahtijeva da se razina mirovina poveća na više od 50 posto. Prema izvještaju o mirovinskom osiguranju, u 2021. godini je ona iznosila 49,4 posto.

Životni standard u starosti

U svom odgovoru na pitanje Savezno ministarstvo rada je istaklo da analiza brojki ne dozvoljava direktne zaključke o visini zarade tokom kompletnog radnog vijeka. U budućnosti bi moglo doći do povećanja plaća koje se još ne mogu uzeti u obzir za trenutne analize.

Vlada je također naglasila da se iz stečenih prava na mirovinu ne mogu izvlačiti zaključci o životnom standardu u starosti, jer bi se morala uzeti u obzir i dodatna primanja u starosti koja ne spadaju u prihode obuhvaćene zakonskim mirovinskim osiguranjem.