ZAGREB – Nakon popuštanja mjera protiv korone tijekom proljeća, europsko gospodarstvo počelo se oporavljati iznad svih očekivanja. Tako je eurozona u drugom tromjesečju konačno izašla iz recesije, a prema brzini gospodarskog rasta čak je prestigla Sjedinjene Države i Kinu, za kojima već godinama zaostaje, pokazali su prvi podaci Eurostata.

Zahvaljujući neočekivanom rastu potražnje u glavnim europskim ekonomijama, bruto domaći proizvod (BDP) članica eurozone u drugom je tromjesečju skočio za 13,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je Europa bila blokirana mjerama protiv zaraze. U usporedbi s prvim kvartalom ove godine, u kojem je još bila u recesiji, eurozona je zabilježila rast BDP-a od dva posto.

Sjedinjene Države otišle su korak dalje u oporavku, postigavši u drugom tromjesečju rast od 6,5 posto na godišnjoj razini, neznatno veći od onoga u prvom kvartalu. Na taj način, na kraju prve polovine godine SAD nije samo izašao iz recesije – koja po definiciji označava ekonomski pad tijekom dvaju kvartala zaredom – nego je i nadišao razinu BDP-a prije pandemije.

REUTERS

Kina je uspjela dosegnuti i nadmašiti prijepandemijsku razinu BDP-a još potkraj prošle godine, a u drugom tromjesečju zabilježila je gospodarski rast od 7,9 posto na godišnjoj razini. Eurozona se oporavlja sa zakašnjenjem u odnosu na SAD i Kinu jer je njezin BDP još tri posto manji nego prije početka krize. Razinu gospodarstva kakvu su imale prije pandemije 19 članica eurozone trebale bi dosegnuti do kraja ove godine, odnosno tijekom iduće zime, prema procjenama ekonomista.

Ekonomska lokomotiva

Podaci Eurostata potvrdili su da je Europa čvrsto stala na put izlaska iz gospodarske krize, osobito tijekom svibnja i lipnja. Građani, koji su prošlih godinu dana manje trošili, a više štedjeli, naglo su povećali potrošnju u svim zemljama, zbog čega je promet u maloprodaji eurozone u drugom kvartalu preskočio razinu postignutu prije pandemije. I vrijednost dionica na europskim burzama skočila je na rekordne razine.

Na prvi pogled neobično je to što su se Italija, Španjolska i Francuska u drugom tromjesečju oporavljale brže od Njemačke, koja je ekonomska lokomotiva Europe. Gospodarstva triju mediteranskih zemalja rasla su po stopama od 17 do 20 posto na godišnjoj razini, za razliku od njemačkog, koje je poraslo za 9,2 posto. Međutim, treba imati na umu da su mediteranske zemlje zbog ovisnosti o turizmu lani u drugom kvartalu gospodarski pale daleko niže od Njemačke, pa je i njihov odskok danas viši.

Njemačka je u drugom tromjesečju zabilježila podatke slabije od očekivanja, ponajprije zato što je podbacio oporavak njezine industrije. Clemens Fuest, direktor minhenskog instituta IFO, objašnjava to činjenicom da svako drugo njemačko poduzeće ima problema s nabavom sirovina i materijala zbog njihove nestašice na svjetskom tržištu. To dovodi do povremenih zastoja u radu industrije, osobito u europskoj proizvodnji automobila koja je svibnju pala 7,8 posto u odnosu na travanj. Njemačke autokompanije najavile su da će zbog nestašice čipova, plastike i ostalih dijelova do kraja godine proizvesti 10 posto manje vozila od planiranih.

Ekonomisti vjeruju da će se snažan oporavak Europe nastaviti i u drugoj polovini godine, ali se istodobno boje da bi gospodarski rast mogao biti sputan novim valom pandemije jer se delta soj virusa – koji je već zabilježen kod gotovo 90 posto svih slučajeva zaraženih na kontinentu – širi brže od prethodnih sojeva.

Širenje delta soja

Naglo širenje delte već je ugrozilo turizam u mediteranskim zemljama poput Portugala i Španjolske, u kojoj je taj sektor prije pandemije stvarao 12 posto BDP-a i 13 posto svih radnih mjesta. Zbog raširenog otkazivanja rezervacija gostiju Španjolci očekuju da će njihovi turistički prihodi ove godine dosegnuti samo 50 posto onih prije pandemije, nakon što su prošle godine bili srezani za oko 80 posto.

Unatoč prijetnji novog vala korone i činjenici da mnoge zemlje uvode nova ograničenja za okupljanje ljudi, većina je ekonomista uvjerena da će Europa ove jeseni izbjeći novu seriju zatvaranja gospodarstva, poput onih u proteklih godinu i pol. Razlog za manju zabrinutost od korone jest napredak u cijepljenosti Europske unije, koja je dosegnula više od 50 posto stanovništva kad je riječ o dvjema dozama.

– Ne mislim da ćemo više imati novih zatvaranja, rekla je Maria Demertzis, zamjenica direktora briselskog instituta Bruegel. »Diljem Europe raspoloženje protiv zatvaranja je vrlo jako, a strpljenje ljudi se potrošilo. Možete imati neke mjestimične mjere ograničavanja ili blage restrikcije noćnog života, ali ne više od toga«, vjeruje Demertzis.

Njezin kolega Jean Pisani-Ferry, suradnik najpoznatijih svjetskih ekonomskih instituta također je optimističan, ali umjereno.
– Vjerojatna su neka obnovljena ograničenja, ali ne mislim da će vlade krenuti u lockdown dok god nema rizika od pretrpanosti bolnica, kaže Pisani-Ferry.