PROGRAM RURALNOG RAZVOJA

Nekoliko sati prije tuče u Zagorju, raspisan natječaj za potpore. Država planira pokriti 70 posto osiguranja poljoprivrednicima

Jagoda Marić

Foto Marin Smolčić

Foto Marin Smolčić

Za ovu je godinu osigurano 150 milijuna kuna, od čega će dvije trećine, odnosno sto milijuna kuna otići za osiguranje biljne proizvodnje dok preostalih 50 milijuna ide za proizvođače u stočarstvu.



Nekoliko sati prije nego što je tuča u prošli četvrtka navečer u Zagorju, drugi put u tjedan dana, uzrokovala velike štete u poljoprivredi tog kraja, Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaj za dodjelu potpora za plaćanje polica osiguranja u biljnoj i stočarskoj proizvodnji. Riječ je o mjeri iz programa Ruralnog razvoja kojom država, uglavnom novcem iz europskih fondova, pokriva 70 posto police osiguranja, a na nju se mogu prijaviti svi koji svi poljoprivrednici, bilo da je riječ o pravnim ili fizičkim osobama, koji su upisani u upisnik poljoprivrednika i


Za ovu je godinu osigurano 150 milijuna kuna, od čega će dvije trećine, odnosno sto milijuna kuna otići za osiguranje biljne proizvodnje dok preostalih 50 milijuna ide za proizvođače u stočarstvu. Osiguranje poljoprivredne proizvodnje model je za koji je država procijenila da je najbolji za smanjenje gubitaka prouzročenih nepovoljnim klimatskim prilikama i životinjskim bolestima nakon što je napustila protugradnu obranu kao vid pomoći onima koji proizvode povrće, voće, žitarice. Vodile su se rasprave oko toga je li Hrvatska povukla ispravan potez i nakon tuče koja je prije desetak dana pogodila sisački kraj i u nekoliko sati uništila plodove višemjesečnog rada tamošnjih poljoprivrednika. I nakon te rasprave, u koju su se uključili znanstvenici, zaključak je da nema dokaza da protugradna obrana topovima doista ima učinka, ali i da nema dokaza da je neučinkovita. Osim Hrvatske napustile su je i brojne druge članice EU-a, ali u nekim krajevima, po uzoru na SAD poljoprivrednici sami i dalje plaćaju komercijalnim tvrtkama takav oblik prevencije. Malo je vjerojatno da hrvatski poljoprivrednici imaju financijsku moć za takav aranžman pa im ostaje da procjene je li im isplativo platiti 30 posto police osiguranja kako bi u slučaju prirodnih nepogoda ili bolesti životinja dobili isplatu osiguranja.


Polica koju država plaća kroz ovaj program pokriva isključivo štete koje su nastale ako je gubitak poljoprivredne proizvodnje veći od 20 posto prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje, a uz nju poljoprivrednik mimo ovog natječaja može imati vezanu policu koja pokriva i štete do 20 posto.




Ako se poljoprivrednik odluči investirati u policu osiguranja i za to ovoji 30 post njezine vrijednosti od preostalih 70 posto većinu novca, odnosno 85 posto daju Europska unija dok ostatak pokriva državni proračun. To znači da u ukupnom iznosu police poljoprivrednik mora osigurati 30 posto, Eu fondovi tome dodaju gotovo 60 posto ukupnog iznosa police, a država desetak posto.


U slučaju da poljoprivrednik osigurava biljnu proizvodnju može dobiti godišnje maksimalnu potporu od 75 tisuća eura, dok je za stočarsku proizvodnju taj iznos niži 40 tisuća eura U slučaju da korisnik potpore ima ugovoreno osiguranje u biljnoj proizvodnji i u stočarskoj proizvodnji, maksimalni iznos godišnje potpore iznosi 75.000 tisuća eura, s time da se poštuje maksimalan iznos za stočarsku proizvodnju od 40 tisuća eura, pa za biljnu proizvodnju ima samo ostatak od 35 tisuća eura. Iako poljoprivrednik zahtjev može ponijeti za više polica, potpora koja mi pripada ne smije prelaziti iznos od 75 tisuća eura. No, prije toga mora sam imati uplatu od 30 posto.


Podaci koje smo odbili od Ministarstva poljoprivrede pokazuju da se sve više poljoprivrednika odlučuje na osiguranje svoje proizvodnje uplatama polica uz pomoć države. Tako je 2016. godine ova mjera imala 2.059 korisnika kojima je isplaćeno gotovo 28 milijuna kuna potpora za pokrivanje police osiguranja, od čega najveći dio 23,77 milijuna iz europske blagajne. lani je pak odobren 9.191 zahtjev i ukupna iznos potpore bio je gotovo 180 milijuna kuna.


Od 2016. do kraja prošle godine za potpore za police osiguranja ukupno je isplaćeno gotovo 600 milijuna kuna, od čega je gotovo 510 milijuna kuna bio novac iz europskih fondova dok je ostatak od 90 milijuna kuna dala država.


No, da bi dobili taj novac za osiguranje svoje biljne i stočarske proizvodnje i poljoprivrednici su morali odvojiti oko 250 milijuna kuna, što je dosta velik novac. Pojedinačno to na primjeru za 2020. godinu znači da su za 9.120 polica izdvojili ukupno 62,3 milijuna kuna, odnosno da je njihov trošak osiguranja za jednu godinu bio 6.836 kuna. Kako je u Upisniku oko 170 tisuća poljoprivrednika ispada da policu osiguranja uz potporu države ima njih tek malo više od pet posto. No, svih 170 tisuća ljudi u Upisniku ne bave se jednako ozbiljno poljoprivrednom i često im je to druga djelatnost, ali osnovne otpore u poljoprivredi dobiva njih 110 tisuća, pa ispada da je potpore za osiguranje zatražilo njih manje od deset posto.