ZAGREBAČKI POUČAK

Nakon silnih peripetija Zagreb 11. rujna imat će “zeleni GUP”. Evo zašto je važan za sve hrvatske gradove

P. N.

Skupština Grada Zagreba u Staroj gradskoj vijećnici: zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet / Foto: Slavko Midzor / PIXSELL

Skupština Grada Zagreba u Staroj gradskoj vijećnici: zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet / Foto: Slavko Midzor / PIXSELL

Zašto je ministarstvo trebalo devet mjeseci da prihvati GUP koji je uspješno prošao javnu raspravu i konstatno ga vraćalo Gradu Zagrebu na “popravak” u javnosti se percipiralo kao očekivanom političkom opstrukcijom države prema zagrebačkoj gradskoj vlasti ali i taktikom davanja vremena tzv. građevinskom lobiju



Nakon silnih peripetija s HDZ-ovim ministarstvom graditeljstva Gradska skupština Grada Zagreba s koalicijskom većinom Možemo! i SDP-a konačno će 11. rujna usvojiti dugoočekivane izmjene i dopune zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP).


Iako zeleno-lijeva zagrebačka vlast ovakav epilog smatra pobjedom Zagrepčana umornih od dugogodišnjeg kaosa u prostornom planiranju u  gradu i podilaženju građevinskom lobiju, oživotvorenjem jednog od “najzelenijih” prostornih dokumenata planiranja, sadržajno, zagrebački GUP ujedno je i poučak drugim hrvatskim gradovima – da javni interes životnog prostora i participaciju građana treba staviti na prvo mjesto, makar nailazili na otpor krupnog kapitala, sitnih građevinskih poduzetnika velikih ambicija i(li) centralne vlasti. Naravno, iskustvo je pokazalo da nije nimalo nevažno koja je politička opcija na čelu pojedinog grada ali i da središnja vlast ne može biti uvijek kriva za nered u prostornom planiranju. No, ništa manje je važno i građansko organiziranje kao i pravodobna reakcija pravosuđa o čemu je nedavno pisao portal  istra24.hr na primjeru Pule i famoznog slučaja Lungomare u vezi zahtjeva nadležnog saborskog Odbora za prostorno uređenje. U pulskom slučaju čak je i država bila zakinuta za svoje vlasništvo, pisao je još u travnju Glas Istre. U zagrebačkom slučaju dugoročno najvažniji dokument prostornog planiranja koincidirao je s lokalnim izborima.


– Tema izmjena GUP-a bila nam je središnja za lokalne izbore u Zagrebu. S jedne strane bili su građevinski lobi, tzv. kontroverzni investitori i HDZ-ovo Ministarstvo prostornog uređenja, a s druge strane bili smo mi, vi i svi oni koji žele stati na kraj urbanističkom kaosu u Zagrebu. Dok je njima primarni cilj bio maksimizacija profita nauštrb kvalitete života, nama je u prvom planu uvijek bio, i sada je, javni interes, istaknuli su iz Možemo! uoči skorašnje sjednice zagrebačke Gradske skupštine smatrajući da je konačno usvajanje izmjena GUP-a rezultat glasova građana na lokalnim izborima Tomislavu Tomaševiću te koaliciju Možemo i SDP-a za drugi mandat. U protivnom GUP bi ostao isti, a građevinski lobi još bi nastavio graditi predimenzionirane zgrade u kojima ljudi kroz prozor jedni drugima gledaju u tanjur, a oko kojih nema niti zelenila, niti vrtića, niti domova za starije – istaknuli su iz Možemo!.


GUP Zagreba / Igor Šoban/PIXSELL

GUP Zagreba / Igor Šoban/PIXSELL




Prema sadržaju prihvaćenog GUP-a tri su ključna cilja – prekid urbanističkog kaosa, stihijske gradnje i preizgrađenosti, širenje površine za društvene sadržaje poput vrtića i domova za starije, te širenje mreža zelenih površina. Bitno je napomenuti da su se izmjene GUP-a definirale nakon širokog participativnog procesu koji je započeo još 2021. godine. Nakon konzultacija sa stručnim udrugama, provedene su konzultacije s vijećima gradskih četvrti pri čemu je usvojeno čak 70 posto njihovih prijedloga. Indikativno je kako se gotovo polovica prijedloga odnosila upravo na proširenje površina za zelenilo i za društvene sadržaje poput vrtića, škola i domova za starije. Usvojeno je više od 350 prijedloga vijeća gradskih četvrti a tijekom dvije javne rasprave više od 650 prijedloga građana, odnosno njih više od 20 posto. Zašto je ministarstvo trebalo devet mjeseci da prihvati GUP koji je uspješno prošao javnu raspravu i konstatno ga vraćalo Gradu Zagrebu na “popravak” u javnosti se percipiralo kao očekivanom političkom opstrukcijom države prema zagrebačkoj gradskoj vlasti ali i taktikom davanja vremena tzv. građevinskom lobiju.


– Svi zahtjevi za lokacijske i građevinske dozvole koji se predaju prije usvajanja izmjena GUP-a rješavat će se prema lošem, važećem planu. HDZ je građevinskom lobiju dao devet dodatnih mjeseci da grade što žele i kako žele. Nažalost, to znači da će zbog tog HDZ-ovog podmetanja i odugovlačenja u Zagrebu još neko vrijeme nicati zgrade koje su dozvolu dobile po starom, lošem GUP-u, što znači i da će uvođenje reda biti proces koji će trajati, priopćili su uoči skupštinske sjednice.