Svjedoci smo sve češćih upozorenja iz poslovnih krugova da gospodarstvo neće moći izdržati još jedno zaključavanje (lockdown) te da mjere protiv korone treba po svaku cijenu olabaviti, kako bi se smanjile ekonomske štete.

Međutim, najnovija studija Međunarodnog monetarnog fonda pokazala je kako je ta pretpostavka pogrešna: vlasti tijekom pandemije ne trebaju praviti kompromise između očuvanja života ljudi i podupiranja ekonomskih aktivnosti. Stroge mjere protiv virusa najbolje su rješenje ne samo za zdravlje, nego i za ekonomiju, prema stručnjacima MMF-a.

– Preuranjeno ukidanje mjera za kretanje i okupljanje ljudi, dok je broj zaraženih ljudi povišen, neće pridonijeti brzom gospodarskom oporavku, poručuju stručnjaci MMF-a na temelju istraživanja provedenog u 52 zemlje tijekom prvih sedam mjeseci ove godine, objavljenog u sklopu redovitog listopadskog izvješća te institucije, pod naslovom »Svjetski gospodarski izgledi«.

Ubrzan oporavak

Stručnjaci MMF-a ne osporavaju činjenicu da »zaključavanja« kratkoročno izazivaju teške štete, što potvrđuju i podaci o nezapamćenom padu gospodarstva u svijetu tijekom pandemije. Međutim, upravo stroge mjere protiv širenja zaraze – kao što je zabrana javnih okupljanja, zatvaranje škola, ograničenje međunarodnog transporta, preporuke ljudima da ostanu kod kuće – mogu olakšati i ubrzati gospodarski oporavak, nekoliko puta se naglašava u studiji MMF-a.

Stroge mjere, naime, ubrzavaju oporavak zato što smanjuju broj zaraženih. Drugi, manje poznati argument u prilog strogih mjera, koji je otkrila spomenuta studija MMF-a, u tome je što obuzdavanje COVID-19 ublažava strah ljudi od zaraze. Na taj način smanjuje se potreba za socijalnim distanciranjem, koje mnoštvo ljudi provodi dobrovoljno.

– Unatoč tome što zaključavanja imaju negativne kratkoročne učinke, puštanje zaraza da nekontrolirano rastu također može imati strašne ekonomske posljedice, objašnjavaju stručnjaci MMF-a.

Drugim riječima, ako vlasti ublaže mjere protiv pandemije dok ona nije obuzdana, mnoštvo ljudi u strahu od zaraze i dalje će se socijalno distancirati – ustezati od putovanja, javnog prijevoza, od odlaska u restoran, kino ili kazalište, na utakmice, zabave i proslave. To znači da će brojne djelatnosti koje žive od tih vrsta usluga i dalje ostati prikraćene za prihode.

Bez posla i prihoda

Ukratko, poznato je da stroge mjere protiv pandemije gotovo zaustavljaju kretanje ljudi. Ali prerano ukidanje »lockdowna« ne vraća stvari na staro, već samo djelomice obnavlja kretanje ljudi i njihove prijašnje običaje, jer su svjesni da im COVID-19 i dalje prijeti, prema stručnjacima.

MMF ne traži od država potpuno »zaključavanje« ako se pandemija obnovi, ali im preporučuje da razmisle barem o zabrani »tješnjih« okupljanja u zatvorenim prostorima te o svojevrsnoj izolaciji najugroženijih skupina stanovništva – uz praćenje zaraza, nošenje maski i ostalih standardnih epidemioloških mjera.

Stručnjaci upozoravaju da nakon preranog »otključavanja« ljudi svoje socijalno distanciranje nastavljaju provoditi, i to posebice u bogatijim državama i onima s razvijenom socijalnom sigurnošću. U siromašnim zemljama, u kojima ljudi nemaju te sigurnosti i žive ponajprije od plaća, više su prisiljeni na kretanje i okupljanje, što otežava i borbu protiv pandemije.

Istraživanje MMF-a u 52 zemlje također je otkrilo da su žene i mladi ljudi nesrazmjerno pogođeni posljedicama pandemije u usporedbi s muškarcima i starijim ljudima, jer češće ostaju bez posla i prihoda. Primjerice, žene do 45 godina češće ostaju bez radnog mjesta jer su prisiljene ostati kod kuće i čuvati djecu ako su škole zatvorene.

Mladi ljudi su pogođeni zato što češće rade na nesigurnim i privremenim poslovima te nemaju ušteđevine, za razliku od starijih ljudi koji mogu računati barem na prihode od mirovine.

– Ciljane intervencijske mjere, poput jačanja naknada za nezaposlene za osjetljive skupine i podržavanja plaćenog dopusta za roditelje, potrebne su radi osiguranja da kriza ne pridonese produbljivanju rodnih i međugeneracijskih nejednakosti, preporučuju stručnjaci MMF-a.