Umirovljenike od prvoga siječnja očekuje nekoliko važnih zakonskih izmjena koje će rezultirati i većim mirovinama od iduće godine. Riječ je o ukupno šest izmjena u mirovinskom sustavu među kojima su isplata »trinaeste« mirovine, ali i veće mirovine iz drugog stupa te trajni dodatak na mirovinu.

Također, na posljednjoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe dogovorena je povoljnija formula za usklađivanje mirovina pa bi se prema novom modelu mirovine trebale usklađivati u korist povoljnijeg indeksa rasta potrošačkih cijena ili plaća, i to u omjeru 85:15, umjesto dosadašnjih 70:30, iako su umirovljeničke udruge tražile 100-postotno usklađivanje s povoljnijim indeksom. No, kako nova formula treba proći saborsku proceduru, a mirovine se usklađuju dvaput godišnje – prvog siječnja i prvog srpnja – očekuje se da će novo usklađivanje mirovina startati tek u drugoj polovici iduće godine.

Radni staž

I na »trinestu« mirovinu umirovljenici će morati pričekati iduću godinu, iako su se potiho nadali da bi je mogli dobiti već za ovaj Božić. Umirovljeničke udruge s Vladom su dogovorile kompromisno rješenje po kojemu će »trinaesta« mirovina biti sastavni dio redovne mjesečne mirovine, odnosno trajni dodatak na mirovinu. Premda se još čeka službena odluka Vlade, zasad je poznato da bi iznos dodatka ovisio o godinama radnog staža, što znači da bi oni koji su prije mirovine radili dulje, dobivali veći dodatak, a riječ je o pet eura po godini staža, pa bi, primjerice, umirovljenik s prosječnih 31 godinu radnog staža dobio 155 eura trajnog dodatka.

Svakako najvažnije promjene u mirovinskom sustavu od Nove godine su izmjene četiriju zakona o obveznim mirovinskim fondovima, prema kojima je predviđeno povećanje dodatka sa sadašnjih 20,25 na 27 posto onim umirovljenicima koji se opredijele za isplatu iz oba mirovinska stupa, što će povećati mirovine svim budućim umirovljenicima, a ne samo onima koji sada primaju mirovinu iz oba stupa. Isto tako, povećan je i jednokratni iznos koji građani prilikom odlaska u mirovinu mogu povući iz oba mirovinska stupa sa sadašnjih 15 na 20 posto.

Nacionalna naknada

Od prvog siječnja raste i nacionalna naknada za osobe starije od 65 godina koje ne ostvaruju pravo na mirovinu, i to sa sadašnjih 120 na 150 eura, a povećava se i cenzus za ostvarivanje ovog prava sa 120 na 300 eura po članu kućanstva. Za ostvarenje nacionalne naknade smanjuje se uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj s 20 na 10 godina. Također, korisnik će moći »zamijeniti« mirovinu ili zajamčenu minimalnu naknadu za nacionalnu mirovinu ako mu je ona povoljnija.

Podsjetimo, premijer Plenković je obećao, iako još nema službene potvrde, da će majke prilikom odlaska u mirovinu dobivati 12 mjeseci staža po djetetu, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, iako su umirovljeničke udruge tražile da se svim majkama, a ne samo umirovljenima od 2019. godine, retroaktivno isplati dodatnih šest mjeseci staža po djetetu jer su majke umirovljene prije 2019. godine diskriminirane u odnosu na nove umirovljenice.

Podsjećamo i da se zakonska dob za umirovljenje žena prema aktualnom zakonu povećava iz godine u godinu. Radnice do kraja ove godine još uvijek mogu otići u prijevremenu mirovinu s 58 godina i tri mjeseca starosti te 33 godine i tri mjeseca radnog staža, ali već od 1. siječnja u mirovnu će moći s 58 i pol godina života i 33 i pol godine staža. Naime, zakonska dob za umirovljenje žena povećava se iz godine u godinu za po tri mjeseca do 2030. godine, kada će se izjednačiti uvjeti za odlazak u mirovinu muškaraca i žena.

Više od polovine umirovljenika prima mirovinu nižu od 450 €

Rekordna povišica mirovina dogodila se u rujnu, nakon ljetnog usklađivanja. Prosječna mirovina za kolovoz isplaćena u rujnu tako je iznosila 446,69 eura te je nakon usklađivanja od 8,42 posto porasla za 31,72 eura u odnosu na prosječnu mirovinu za srpanj, pa je udio mirovine u odnosu na plaću dosegnuo 39,15 posto. Umirovljenici koji su otišli u punu starosnu mirovinu u prosjeku primaju 478,64 eura; prijevremena mirovina u prosjeku iznosi 458,24 eura, prosječna invalidska mirovina 357,21 euro, a prosječna obiteljska mirovina 375,56 eura. Struktura isplaćenih mirovina pokazuje da više od polovine umirovljenika, umirovljenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, prima mirovinu nižu od 450 eura, dok mirovinu višu od 700 eura dobiva tek nešto više od 180 tisuća umirovljenika. Najvišu mirovinu prima 1.695 osoba, koja u prosjeku iznosi 1.285,49 eura.