Ministrica zdravstva Irena Hrstić otkrila je danas, gostujući na koferenciji Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), da se na početku ministarskog mandata vrlo kratko “tražila u sustavu”, da bi se zatim posvetila prioritetima u zdravstvu – planiranju ljudskih resursa, prihvatljivim okvirima lista čekanja, obnovom bolnica, digitalizacijom zdravstva….

Vizija zdravstva

Na pitanje kakva joj je vizija zdravstva za narednih 10 godina, Hrstić je odgovorila kako priželjkuje zdravstvo u kojem se do liječnika neće dolaziti preko veze, i tom izjavom zaradila pljesak u dvorani.

– Da ti za zdravstvenu uslugu ne treba poznanstvo. Na jako dobrom smo putu da to napravimo, kazala je Hrstić. Za to, dodala je, treba postići još dva koraka – akreditaciju zdravstvenih ustanova i kategorizaciju bolnica.

“Moramo biti sigurni da pacijent koji ima koronarnu bolest, neovisno o tome živi li u Gospiću, Puli, Zagrebu ili na Lastovu, ima mogućnost jednako kvalitetne zdravstvene usluge.

To ne znači da treba umanjiti neku bolnicu, jer status specijalne bolnice ne znači da je ta ustanova manje kvalitetna od KBC-a, već da je specijalizirana i pruža jednako kvalitetnu uslugu kao i KBC”, pojasnila je.

Dozvole za privatni rad liječnika

Ministrica zdravstva Irena Hrstić najavila je da će rad liječnika u privatnom sustavu urediti uputom ravnateljima, umjesto najavljenim pravilnikom.

Primjena bi mogla krenuti već od 1. prosinca, a prema njenim riječima dozvolu za rad u privatnim poliklinikama dobivat će samo liječnici s odjela na kojima liste čekanja ne prelaze četiri mjeseca, te će se dozvole na temelju praćenja rada liječnika revidirati svaka tri mjeseca.

– Djelatnik koji želi određenu uslugu raditi u privatnom sustavu moći će dobiti odobrenje ako se na tu uslugu u bolnici gdje radi ne čeka dulje od 150 dana, pojasnila je ministrica Hrstić na konferenciji Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).

U ovom trenutku je prosjek čekanja na dijagnističke pretrage u Hrvatskoj 144 dana, za one usluge na koje se čeka 150 dana dobivat će se negativni bodovi za dobivanje suglasnosti, a ako se broj dana čekanja spusti ispod propisane granice, liječnik će moći raditi i privatno.

U ovom trenutku dozvolu za dvojni rad ima od 10 do 15 posto liječnika po ustanovi. Primjena novih kriterija pokazat će jesu li ti liječnici koji najviše rade, ili oni koji rade najmanje.

Ako se ovi kriteriji pokažu dobrima, postat će normativ, veli ministrica. Osim ovim kriterijima, transparentnost javno-privatnog rada liječnika postići će se i priključenjem svih privatnih zdravstvenih ustanova na CEZIH do kraja ove godine.