KOPENHAGEN, – Popularna danska kraljica Margareta II., koja u nedjelju u dobi od 83 godine napušta prijestolje, ima najduži staž među europskim vladarima i posljednja je kraljica nakon smrti britanske Elizabete II.

Umjetnica i okorjela pušačica u svojih pola stoljeća na tronu modernizirala je kraljevinu.

Na prijestolje je stupila kad joj je bila 31 godina, 14. siječnja 1972., nakon smrti oca Frederika IX.

Točno 52 godine poslije predaje žezlo svom najstarijem sinu, prijestolonasljedniku Frederiku, nakon što je na Silvestrovo šokirala naciju najavivši abdikaciju zbog pozne dobi i zdravstvenih problema.

„Kraljica Margareta vrlo je dobra pripovjedačica pa je sama ispripovijedala i svoju priču“, rekla je za AFP Cecilie Nielsen, novinarka koja prati kraljevsku obitelj na nacionalnoj televiziji DR.

„Čak je i za odluku da odstupi odabrala prigodan trenutak“, dodala je.

Kraljica je izjavila da je teška operacija leđa kojoj je bila podvrgnuta u veljači 2023. „dala povoda razmišljanjima“ o odlasku.

I nakon abdikacije zvat će je se kraljicom Margaretom.

Uzela je ime Margareta II. u čast Margrethe I., koja je vladala Danskom od 1375. do 1412., iako službeno nije imala titulu kraljice.

U vrijeme Margaretina stupanja na prijestolje samo 45 posto Danaca bilo je za kraljevinu, a većina je smatrala da joj nema mjesta u modernoj demokraciji.

No, ponosna i elegantna Margareta II. uspjela se držati podalje od skandala i modernizirati instituciju kraljevine, dopuštajući svojoj dvojici sinova da se ožene pučankama i ograničavanjem kraljevskih privilegija.

Danas je danska kraljevska obitelj među najpopularnijima u svijetu, a uživa i podršku više od 80 posto Danaca.

Margareta je jedina vladajuća kraljica u Europi, ali četiri zemlje, Belgija, Nizozemska, Španjolska i Švedska, imaju prijestolonasljednice.

Ogorčen suprug

Obitelj i narod nadjenuli su joj nadimak “Daisy”, a godinama je uporno tvrdila da nikada neće odstupiti. U potvrdila je to i u intervjuu Hini uoči posjeta Hrvatskoj 2014. godine.

„Ostat ću na prijestolju do zadnjeg daha“, rekla je.

U dobi od 82 godine viđena je kako se zabavlja u poznatom zabavnom parku Tivoliju u Kopenhagenu, sa šeširom čvrsto pričvršćenim na glavi.

No, i u takvom životu bilo je spoticanja.

Njezin muž, rodom Francuz, princ Henrik, bio je poznat po šepirenju i čestim izljevima bijesa. Više je puta izrazio razočarenje što nikad nije dobio titulu kralja nakon što mu je supruga postala kraljica.

Godine 2002. dospio je na naslovnice kad je pobjegao u svoj dvorac u južnoj Francuskoj, žaleći se da mu u Danskoj nije bilo iskazano dovoljno poštovanja. Kasnije je izjavio da ne želi biti pokopan pored svoje supruge jer joj nikada u životu nije bio ravnopravan.

Henrik je preminuo u veljači 2018., pet mjeseci nakon što se saznalo da boluje od demencije.

Margareta je pokazala istu nepokolebljivost u nedavnoj medijski popularnoj prepirci sa svojim najmlađim sinom, princem Joachimom, nakon što je 2022. njegovo četvero djece lišila prinčevskih titula u nastojanju da ograniči kraljevske privilegije.

Sila koja ujedinjuje

Najstarija od triju kćeri, kraljica je rođena u Kopenhagenu 16. travnja 1940., samo tjedan dana nakon što je nacistička Njemačka napala njenu zemlju.

Danski zakon o nasljeđivanju tada je isključivao žene iz nasljeđivanja prijestolja.

Zakon je 1953. izmijenjen referendumom nakon što je nekoliko uzastopnih danskih vlada izrazilo potrebu za modernizacijom društva.

„Uspjelo joj je je biti sila ujedinjenja danske nacije u vrijeme velikih promjena, globalizacije, pojave multikulturalne države, ekonomske krize 1970-ih, 1980-ih i ponovno od 2008. do 2015. te pandemije“, sažeo je njen utjecaj povjesničar Lars Hovebakke Sorensen za AFP.

Umjetnica, kraljica

S blistavim plavim očima i širokim osmijehom, Margreta je poznata po svojoj opuštenoj i razigranoj strani i po uključenosti u dansku kulturnu scenu.

Slikarica, kostimografkinja i scenografkinja, u brojnim je prilikama surađivala s Kraljevskim danskim baletom i Kraljevskim danskim kazalištem.

Nedavno je nominirana za dansku filmsku nagradu Robert u kategoriji scenografije i kostima za svoj rad na Netflixovom filmu Ehrengard.

Pohađala je Cambridge i Sorbonu, a tečno govori engleski, francuski, njemački i švedski.

Također je prevodila drame, uključujući dramu Svi su ljudi smrtni Simone de Beauvoir.

No javnost je prvenstveno prepoznaje po slikama i crtežima. Ilustrirala je nekoliko knjiga, uključujući dansko izdanje “Gospodara prstenova” J.R.R. Tolkiena, a njezine slike bile su izložene u muzejima i galerijama u Danskoj i inozemstvu.