VELIKA PRILIKA

Kvarner postaje centar pomorskih inovacija: Lürssen grupacija s partnerima vodi udrugu MarInn

Marinko Glavan

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

MarInn će postati okosnica razvoja maritimne industrije u Hrvatskoj kroz razvoj autonomnih plovila, pametnih, zelenih i samoodrživih marina, pretvaranje otpada u energiju te razvoj čistih, ekološki prihvatljivih pogona plovila.



RIJEKA – U opatijskom hotelu Ambasador predstavljena je udruga MarInn – Maritimni inovacijski klaster, među čijim osnivačima su Lürssen grupacija, najpoznatiji svjetski proizvođač megajahti, najveći lanac marina na Mediteranu – ACI i Sveučilište u Rijeci, uz brojne druge partnere iz Hrvatske i inozemstva.


Osnivanjem klastera Hrvatsku se želi vratiti na kartu najjačih pomorskih država, a jedan od glavnih ciljeva je pokretanje globalnog središta za inovacije i pametne vještine u pomorskoj industriji na Kvarneru.


Predstavljanju su prisustvovali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, suvlasnik Lürssen grupe Peter Lürssen, zamjenik primorsko-goranskog župana Vojko Braut, gradonačelnici Rijeke i Opatije Marko Filipović i Fernando Kirigin, rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija te predstavnici brojnih tvrtki, članica klastera, kao i pomorskih institucija i gospodarstva.


Četiri segmenta




MarInn će postati okosnica razvoja maritimne industrije u Republici Hrvatskoj, kako su istaknule predsjednica klastera Ana Odak i dopredsjednica Teuta Duletić, bazirajući svoj rad na četiri ključna segmenta – razvoju autonomnih plovila i vozila, pametnim, zelenim i samoodrživim marinama, pretvaranju otpada u lukama i marinama u energiju, uz razvoj čistih, ekološki prihvatljivih pogona plovila, s naglaskom na vodik kao pogonsko gorivo. Klaster već razvija i zajedničku korisničku platformu za sve sudionike koji će na jednom mjestu moći dobiti sve potrebne informacije.


Prema prikazanom na prezentaciji, svojevrsni poligon za razvoj svih navedenih tehnologija bit će buduća nautička marina u Porto Barošu, zajednička investicija ACI-ja i Lürssenove tvrtke Gitone Kvarner u kojoj će, prvi put u Hrvatskoj ali i znatno šire, biti razvijeni sustavi za autonomnu navigaciju plovila, uz čitav niz pratećih usluga, poput automatskog prepoznavanja plovila, osiguravanja svih potrebnih informacija za nautičare i prije nego su uplovili u marinu, kao i punionice za plovila pogonjena vodikom i električnom energijom te sustav za proizvodnju električne energije iz otpada najnovije generacije. Klaster bi, prema riječima ministra Butkovića, trebao osigurati i projekte za izgradnju plovila na električni pogon za održavanje putničkih linija, za koja su sredstva predviđena u nacionalnom programu oporavka i otpornosti.


Uskoro gradnja Inovacijske arene u kampusu


Klaster, prema riječima rektorice Sveučilišta u Rijeci Snježane Prijić Samaržija, već priprema brojne projekte, a prvi rezultati bit će vidljivi već za godinu dana.
– Prvi projekti bit će vidljivi brzo, ne samo u pogledu ekološki prihvatljivog pogona na vodik, nego i autonomnih plovila. Vrlo skoro započet će gradnja naše Inovacijske arene u kampusu na Trsatu. Korist ovog klastera je u razmjeni znanja i iskustava između poslovnog sektora i obrazovanja, kako bi mladi ljudi stekli što bolje obrazovanje koje će im omogućiti da se zaposle sami ili da budu vrlo konkurentni na tržištu rada, rekla je rektorica.


 

– Prije deset dana smo potpisali ugovor za Zagrebačku obalu koja bi u Rijeku trebala dovesti teret od milijun TEU-a godišnje, a marina Porto Baroš je odlukom Vlade dodijeljena zajedničkoj tvrtki Lürssen grupe i ACI-ja, ACI Gitone. To će biti najsuvremenija marina na Jadranu koja će se bazirati na zelenoj tranziciji i digitalizaciji. To su velike stvari. Maritimni inovacijski klaster kao podrška i državnim tvrtkama, među kojima vidim i Jadroliniju kao tvrtku koja, uz pomoć klastera, treba pripremiti projekte za povlačenje već predviđenih sredstava za gradnju novih brodova na alternativne pogone, iz nacionalnog plana za oporavak i otpornost.


Foto Mateo Levak


Plovila na nacionalnim linijama stara su u prosjeku 45 godina kada je riječ o putničkim brodovima, odnosno preko dvadeset godina kad je riječ o trajektima, i jasno je da će ih trebati mijenjati novima. Ovo je velika prilika i velik izazov za sve nas, vjerujem da ćemo za nekoliko godina u Rijeci imati ne samo najveću luku, nego i najveću i najsuvremeniju marinu na Jadranu, rekao je Butković koji se osvrnuo i na zbrinjavanje otpada u lukama, kazavši kako za sad jedino riječka luka ima razvijen sustav za zbrinjavanje otpada.


Pametne vještine


Peter Lürssen je kazao kako je osnivanje klastera i zajedničko djelovanje subjekata u pomorstvu ključno, s obzirom na nove izazove u tom sektoru za koje smatra kako su preveliki i presloženi da bi se bilo koja kompanija s njima suočavala sama.


– Vidimo nove, specifične i složene izazove koji nadilaze mogućnosti pojedinih kompanija. Ovaj klaster nudi nam mogućnost da se s njima suočimo. U Hrvatskoj imamo iznimnu podršku državne, regionalne i lokalne vlasti, kao i suradnju s iskusnim Sveučilištem u Rijeci. Grupacija Lürssen osnivanjem ovog klastera želi okupiti cijeli eko-inovacijski sustav, od akademske zajednice, poslovnog sektora, lokalne samouprave i nevladinih organizacija te jačati suradnju na području maritimne industrije i pozicionirati se kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, kao centar izvrsnosti za razvoj novih tehnologija i pametnih vještina u maritimnom sektoru.


Ulaskom u klaster partnerima omogućavamo rad na već postojećim komercijalnim projektima, ali i na budućim EU projektima vezanim prvenstveno uz inovacije, istraživanje i razvoj na području maritimne industrije. Autonomna plovila će biti jedan od nezaobilaznih dijelova slagalice pomorske industrije u budućnosti, zajedno s digitalizacijom i dekarbonizacijom. Ovo je velika prilika za sve nas, kao i za mlade ljude na Sveučilištu. Potrebni su nam odlični studenti koji će sve to učiniti mogućim, rekao je Lürssen.


Rektorica Prijić Samaržija je istaknula važnost povezivanja istraživačkog rada i Sveučilišta s gospodarstvom, a klaster vidi kao priliku za stručnjake različitih profila koji imaju priliku razvijati nove tehnologije, pri čemu je naglasila i mogućnost povratka hrvatskih stručnjaka iz inozemstva, kao i dolazak stranaca koji će željeti raditi na novim projektima.
– Ne povezujemo samo istraživanje, Sveučilište, poslovni i investitorski sektor, nego i internacionaliziramo cijelu priču, pozivamo sve naše i strane stručnjake da se uključe u razvijanje novih kompetencija za budućnost, rekla je Prijić Samaržija.