Neefikasni

Koliko je točno spor sud u Rijeci? Toliko da je i ministru označen “crvenim”

Vanja Vesić

Foto Damir Škomrlj

Foto Damir Škomrlj

Crvenu oznaku nedovoljno efikasnih sudova dobili su brojni općinski i županijski sudovi širom zemlje. Najbolje su ocijenjeni županijski sudovi u Puli, Splitu, Bjelovaru, Varaždinu i Slavonskom Brod



Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave o radu hrvatskih sudova simbolično prikazanih kroz boje semafora, »crveno« kao oznaku »problema u efikasnosti« u rješavanju predmeta dobili su Županijski sud u Rijeci, riječki, pulski i crikvenički općinski sud, općinski sudovi u Karlovcu, Gospiću, Zadru i Splitu, te još dva županijska, u Dubrovniku i Osijeku.


Ovi su podaci prezentirani na brifingu za novinare na kojem je ministar pravosuđa Ivan Malenica najavio izradu akcijskog plana Ministarstva za poboljšanje efikasnosti rada sudova. Oznaku »žuto« kao ocjenu standardne efikasnosti koja može biti bolja dobili su županijski sudovi u Zagrebu, Sisku, Karlovcu, Zadru, Šibeniku i Vukovaru, te općinski sud u Pazinu.


Najbolje su prošli i završili »u zelenom« kao sudovi sa zadovoljavajućom efikasnošću rada Županijski sud u Puli, te županijski sudovi u Splitu, Bjelovaru, Varaždinu i Slavonskom Brodu. Prema analizama Ministarstva pravosuđa o trajanju rješavanja nekog predmeta u danima, najsporije ide Vrhovnom sudu, kojem je potrebno prosječno 488 dana za presudu.




Slijedi ga Visoki prekršajni sud koji se bavi predmetom 356 dana. Visokom trgovačkom sudu treba 186 dana za rješavanje, u odnosu na sve trgovačke sudove u zemlji kojima je prosjek najbolji od svih sudova u zemlji, tek 68 dana.


Ubrzanje postupaka


Visoki upravni sud rješava predmet u 165 dana, efikasnije od svih upravnih sudova u zemlji kojima je aproksimativno potrebno 179 dana. Svi županijski sudovi trebaju 120 dana da riješe određeni predmet i nešto su brži od općinskih sa 150 dana.


Unatoč pandemiji i potresima u Zagrebu i na Baniji, prošle je godine na svim sudovima riješeno više slučajeva (1.196.780) nego što ih je primljeno (1.178.265), a neriješeno je ostalo 464.770 predmeta.


Na zagrebačkom području, gdje se rješava oko 50 posto svih sudskih predmeta u Hrvatskoj, stopa ažurnosti je visokih 102 posto, a evidentiran je i pad broja neriješenih slučajeva za oko 3,5 posto. Planirana je još jedna u nizu izmjena Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kako bi se doskočilo odugovlačenju sudskih postupaka, a zbog ubrzanja suđenja planira se omogućiti i tonsko snimanje rasprava.


Izmjene bi trebale doživjeti i odredbe Zakona o parničnom postupku, te zakoni iz područja trgovačkog prava, posebno stečajnog zakona, kako bi se uvela veća kontrola rada stečajnih upravitelja i spriječile zloupotrebe o kojima smo baš nedavno pisali.


Za ovršni zakon priprema se i digitalna platforma koja bi, nadaju se u Ministarstvu, trebala olakšati cijeli postupak, mada je vrlo izvjesna i izrada potpuno novog zakona. Ministarstvo pravosuđa najavilo je da će izvršavanje akcijskog plana pratiti na mjesečnoj razini i svaka tri mjeseca prirediti izvješće o izvršenju.


Zajedno s predsjednicima sudova utvrđivat će se subjektivni i objektivni razlozi poteškoća u izvršavanju akcijskog plana.


Ministar Malenica potvrdio je na brifingu za novinare kako još uvijek nije dobio očekivano očitovanje predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse na prozivke osuđenog Zdravka Mamića da mu je nosio novac u kancelaraciju dok je bio šef zagrebačkog Općinskog suda kako bi ga podmitio za »namještanje« presuda.


Objavljeno je da je Zvonko Vrban, predsjednik Županijskog suda u Osijeku predložio Državnom sudbenom vijeću (DSV) razrješenje dužnosti i pokretanje mjera protiv tamošnjih sudaca Zvonka Vekića i Darka Krušlina koji su snimljeni u druženju s Mamićem.


Slučaj Kerum


Njih je Mamić također prozvao za primanje mita, ranije spomenutih 500 tisuća eura, dok su mu sudili u procesu za izvlačenje milijuna iz Dinama.


Odgovarajući na pitanje novinara, Malenica je najavio da će pokrenuti stegovni postupak protiv splitskih sudaca koji su se 23. siječnja družili u konobi sa Željkom Kerumom i kršili epidemiološke mjere dok su u zemlji lokali morali biti zatvoreni.


No, postupak će pokrenuti samo ako u roku od mjesec dana to ne učini nadležni predsjednik Vrhovnog suda Sessa. I u tom slučaju konačnu odluku o stegovnoj odgovornosti donijet će DSV.


Ministar je izjavio u vezi sa splitskim slučajem kako je Sessa kao predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) utvrdio članove izbornih povjerenstava za lokalne izbore i da ni jedan od sudaca iz Splita koji su se družili s Kerumom neće sjediti u povjerenstvu za izbore.


Podsjećamo, riječ je o Bruni Kleinu, predsjedniku Županijskog suda u Splitu, Silviju Čoviću, šefu splitskog Upravnog suda, Mihi Mratoviću, sucu Županijskog suda, Tomislavu Zlodri, sucu splitskog Općinskog suda te Dinku Mešinu, glasnogovorniku Županijskog suda u Splitu.


Naime, Sessa je dosad protiv njih podnio splitskom županijskom sudu tek pritužbe za kršenje sudačke etike.


Stegovni postupci


Ministar Malenica je pred novinarima najavio kako je akcijski plan Ministarstva među ostalim predvidio i stegovne postupke za suce zbog kojih predmeti odlaze u zastaru.


U tom smislu pokrenut će se izmjene Zakona o DSV-u. Cilj je plana smanjiti broj neriješenih predmeta i do kraja tekuće 2021. riješiti sve predmete starije od sedam godina.