PROMJENA VALUTE

Koliko će cijene skočiti nakon što uvedemo euro? Slovensko iskustvo upozorava, ne može se izbjeći zaokruživanje cijena

P. N.

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Prije uvođenja eura kava je bila 2 marke, i onda kad smo preuzeli euro, se to samo preračunalo direktno u eure, pa je kava bila 1 euro. Tu možete vidjeti kako je u suštini nemoguće zaustaviti taj moment “dodatka” zbog konverzije u drugu valutu”, kaže Mitja Gaspari.



Bivši guverner Središnje banke Slovenije Mitja Gaspari danas je u razgovoru za N1 televiziju govorio o temi koja je iznimno aktualna za Hrvatsku. Koliko će cijene skočiti nakon što uvedemo euro?


Između ostalog kazao je da će Hrvatska teško moći izbjeći zaokruživanje cijena.


“Razlika između Slovenije i Hrvatske vjerojatno je u tome što smo mi postepeno deprecirali tečaj do trenutka određivanja tečaja za mijenjanje, kod nas je tada bilo za 1 euro 230,79 tolara, u Hrvatskoj je situacija drugačija, vi imate relativno vrlo stabilan tečaj već niz godina, dakle do samog preračunavanja iz sadašnjeg stanja u novo stanje, a osim toga vaš odnos je puno jednostavniji, 1:7. Kao što smo vidjeli, taj je odnos kod nas bio puno veći. No, nećete izbjeći problem zaokruživanja. Mogu vam reći samo jedan banalan primjer u Sloveniji, prije uvođenja eura kava je bila 2 marke, i onda kad smo preuzeli euro, se to samo preračunalo direktno u eure, pa je kava bila 1 euro. Tu možete vidjeti kako je u suštini nemoguće zaustaviti taj moment “dodatka” zbog konverzije u drugu valutu”, kaže Gaspari.




Kaže da je cjelokupni proces u Sloveniji okončan nakon otprilike dva mjeseca, a nije bilo problema sa zamjenom.


“Mi smo euro uvodili u vrijeme velikog gospodarskog buma. Ako se sjetite, 2006. godina je u Europi razdoblje velikog rasta, i kod nas je tada bilo relativno vrlo veliko zaduživanje banaka u inozemstvu. Zašto? Jer su se naše kamatne stope postepeno već 2006. godine približavale kamatnim stopama ECB odnosno europskih financijskih tržišta, što je potaklo dodatno zaduživanje, jer je bilo jeftinije, a i rizik Slovenije je jako pao na financijskim tržištima, što je značilo jeftinije zaduživanje odnosno slovenski dug, i onda je snažno povećano zaduživanje.


Drugo – 2007. godine – prelazak na 2007. godinu uzrokovao je pritisak na porast cijena, što ga Banka Slovenije nije mogla samoinicijativno zaustaviti. Uzrokovao je pritisak na porast cijena i mi smo na prelasku u 2007. godinu imali relativno snažno povećanje inflacije, do 7-8%…. Na oko 7% smo se tada popeli, što nije bilo dobro, i ja za Hrvatsku predlažem da budete vrlo pozorni, jer i vi uvodite euro u situaciji koja nije najpovoljnija”, rekao je Gaspari i dodaje:


No važniji od toga je problem ako se taj postupak promjene cijena nastavi više mjeseci nakon uvođenja eura u HR, zato je potrebno vrlo precizno vođenje fiskalne politike i dakako monetarne politike, one moraju biri regulirane vrlo prikladno, kako ne bi dolazilo do poticaja za inflacijska očekivanja.


U Europi je to situacija kada cijene brzo rastu i to je možda donekle negativna okolnost za vas u Hrvatskoj pri lakšem prevladavanju tog prelaska. Dakle, morate biti vrlo oprezni, već negdje od ožujka ove godine morate poticati poduzeća i stanovništva da se drže stabilnih cijena, koliko god je to moguće, zaključuje Gaspari.