RIJEKA – Naizgled uobičajeno zaustavljanje kombi vozila talijanskih registarskih oznaka na naplatnoj postaji Rupa pri izlazu iz Hrvatske, pretvorilo se u jednu od najvećih ovogodišnjih akcija protiv ilegalne trgovine zaštićenim morskim vrstama. Otvaranjem tovarnog prostora kombija u namjenskim plastičnim sanducima pronašlo se više od 1.000 kilograma živih jedinki divlje vrste crnog morskog ježinca (Arbacia lixula).

Kada su policijski službenici zatražili dokumentaciju o porijeklu i transportu tereta, osumnjičeni je predao krivotvoreni međunarodni tovarni list. Ogromna količina morskih organizama trebala je ilegalno prijeći granicu i završiti na talijanskom tržištu. Nakon uhićenja vozača i privremenog oduzimanja vozila, uslijedila je utrka s vremenom kako bi se spašenim ježincima omogućilo preživljavanje. U akciju se uključila posada policijskog plovila P-105 “Marino Jakominić” koja je preuzela plastične sanduke s više od jedne tone ježinaca te ih vratila u more.

Ravnoteža ekosustava

Slučaj s naplatne postaje Rupa nije izolirani incident, već tek vrh ledene sante u poslu u kojem se okreću stotine tisuća eura. Ilegalni sakupljači, često noću ili na skrovitim mikrolokacijama duž Istre, Kvarnera i Dalmacije, pomoću ronilačke opreme i mreža u samo nekoliko sati izvade stotine kilograma ježinaca. Neslužbeno saznajemo da se na domaćem crnom tržištu otkupna cijena neprerađenog živog ježinca kreće između 2 i 4 eura po kilogramu. Za ronioca koji u jednoj noći izvuče 200 do 300 kg, to predstavlja zaradu od 600 do 1.200 eura u gotovini. Krivolovci ne biraju veličinu jedinki. Pustošenjem morskog dna trajno se narušava ravnoteža ekosustava, jer ježinci kontroliraju rast algi, a njihov nestanak dovodi do biološke regresije akvatorija.

Glavni pokretač ovog ilegalnog biznisa je talijansko gastronomsko tržište. Ikra morskog ježinca (polpa di riccio) ključni je sastojak specijaliteta poput spaghetti ai ricci di mare. Zbog višedesetljetnog prekomjernog izlova, populacija ježinaca u talijanskim regijama (posebno u Apuliji i na Sardiniji) doživjela je kolaps. Talijanske vlasti uvele su rigorozne zabrane i višegodišnje moratorije na izlov kako bi spriječile potpuni nestanak vrste.

Ekonomski motiv

Unatoč zabranama izlova u vlastitim vodama, talijanski restorani i dalje legalno i ilegalno nude jela od ježinaca. Kako bi zadovoljili potražnju, uvoz ili šverc iz zemalja poput Hrvatske, Grčke ili Albanije postao je primarni kanal opskrbe. Tanjur spaghetti ai ricci di mare u talijanskim restoranima stoji između 20 i 45 eura, ovisno o ekskluzivnosti lokacije. Staklenka prerađene čiste ikre (oko 100 grama) doseže cijenu od 15 do 25 eura, dok kilogram čiste ikre u veleprodaji vrijedi i više od 150 eura.

Zapljena više od tone ježinaca kod Rupe pokazuje koliki su razmjeri i ekonomski motiv ekomonitoringa na Jadranu. Dok se u Hrvatskoj kilogram neprerađenog ježinca na crno plaća tek nekoliko eura, njegova finalna vrijednost na tanjurima elitnih talijanskih restorana višestruko raste.