ZAGREB – Brojni su europski analitičari nakon najave Europske centralne banke da će od početka sljedećeg mjeseca povećati ključne kamate za 0,25 posto i da će prestati otkupljivati obveznice država članica izrazili skepsu u to da bi tako blagi potezi mogli ublažiti inflaciju i zazivaju oštrije mjere, pozivajući se na puno ranije i puno jače reakcije monetarnih vlasti primjerice u SAD-u i Velikoj Britaniji. No, baš iz SAD-a stiže vijest da je inflacija u toj zemlji u svibnju bila na rekordnih 8,6 posto, što su stope nezabilježene u posljednjih 40 godina. Tamošnje vlasti već šalju signale da će dodatno povećati kamate, nije to isključila ni Europska centralna banka.

Na naše pitanje mogu li blage mjere ECB-a usporiti inflaciju i bi li veće kamate imale negativan učinak na rast, odnosno bi li gurnule gospodarstvo u recesiju, iz Hrvatske narodne banke kažu da središnje banke preferiraju postupno podizanje stopa kako bi osigurale relativno bezbolno hlađenje ekonomije i rasta cijena. Dodaju da je izgledno da će »u svrhu stabilizacije inflacije u trenutačnoj epizodi zaoštravanja politike biti potrebne niže referentne stope nego što je to bio slučaj u prošlosti«.

Strukturne promjene

– »Prirodna kamatna stopa« uz koju je inflacija niska i stabilna sada je zbog strukturnih promjena – poput starenja stanovništva ili usporavanja produktivnosti – u globalnom gospodarstvu znatno niža od one u proteklih nekoliko desetljeća, pojašnjavaju iz HNB-a.

Što se tiče utjecaja odluke ECB-a na hrvatsku državu, poduzeća i građane, bilo da su dužnici ili štediše iz odgovora HNB-a može se zaključiti da će barem zasad taj utjecaj biti prilično blag. To znači da zaduženi ne trebaju strahovati od eksplozije kamatnih stopa, ali se oni koji imaju štednju ne trebaju nadati povećanju kamata, pa će njihov novac uz visoke stope inflacije i dalje gubiti na vrijednosti.

Podsjećaju iz HNB-a da su se uvjeti financiranja na međunarodnim tržištima već znatno pogoršali za države, pa tako i Hrvatsku, u proteklih pola godine. Na Hrvatsku će se to, iz niza razloga, a najvažniji je uvođenje eura, prelijevati postupno i tek u manjoj mjeri na kamatne stope za građane i poduzeća, kako na nove, tako i na postojeće kredite. Iznimka su građani koji imaju kredite u kojima je kamatna stopa vezana za Euribor, a takvih je ukupno 18 posto. Euribor već postupno raste pa bi i kamatna stopa na kredite koji koriste Euribor kod sljedeće prilagodbe mogla porasti za pola ili čak cijeli postotni bod, ako je vezana na jednogodišnji Euribor. Iz HNB-a poručuju da se građani s Euriborom i dugim preostalim rokom dospijeća kredita, koji su izloženi najvećem povećanju otplata, mogu obratiti svojoj banci sa zahtjevom za bolje uvjete financiranja, a mogu kredit i refinancirati kod druge banke ako im banka nije spremna odobriti bolje uvjete. Nacionalna referentna stopa, koja se u većini kredita koristi kao parametar za izračun kamatnih stopa, zbog viškova likvidnosti mogla bi, procjenjuju u HNB-u još neko vrijeme ostati stabilna, ali ona će se nakon ulaska u eurozonu primjenjivati samo na već odobrene kredite. Ostali moraju računati s Euriborom.

Što se tiče građana koji imaju novac u bankama, poruka HNB-a je da se kamatne stope na depozite vjerojatno neće mijenjati u skorije vrijeme. Tek blagi porast može se očekivati ako ECB zaoštri svoje mjere. Razlog je među ostalima to što banke raspolažu iznimno visokim viškovima likvidnosti, trenutačno preko 70 milijardi kuna, pa nemaju potrebu privlačenja dodatnih izvora sredstava. Uz to uvođenjem eura smanjuju se stope obvezne pričuve devet posto na jedan posto, a ukida se obvezna izdvajanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja i banke će na raspolaganju imati dodatni novac, pa neće imati potrebu za privlačenjem depozita.

Ulazak u eurozonu

Upravo je ulazak u eurozonu ono što će Hrvatskoj omogućiti blaže posljedice rasta kamata, napominje i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, te i on ističe obvezne pričuve i minimalna devizna potraživanja koja će biti bankama na raspolaganju. No, napominje da ECB svojom politikom neće moći dugoročno izbjegavati ono što se trenutačno događa, primjerice u Velikoj Britaniji, gdje pada osobna potrošnja i gdje se polako ispuhava nekretninski balon.

– ECB izbjegava oštriju reakciju zbog zemalja poput Italije, Grčke, Portugala, Španjolske, kako bi očuvala euro. Ali što će napraviti kad prestanu otkupljivati njihove obveznice, poseban program za te zemlje kako ne bi bankrotirale? Kad-tad će morati ići na oštrije mjere, a onda će se u eurozoni događati ono što se sada događa u Velikoj Britaniji, građani smanjuju potrošnju, zbog inflacije dižu kredite za podmirenje osnovnih troškova, a nekretninski balon se ispuhava, prognozira Lovrinčević. Dodaje da će u Hrvatskoj građani i dalje nastaviti ulagati u nekretnine, jer novac zbog inflacije gubi vrijednost, ali da će se taj balon kad-tad morati ispuhati, a da je uvijek lošije da se to događa kad je velik. Na pitanje je li se ECB odlučio na blage mjere kako ne bi gurnuo gospodarstvo u recesiju, Lovrinčević odgovara da se recesija ne može izbjeći i da je ponekad nužna.

– Nisu problemi u EU-u nastali zbog rata u Ukrajini, samo ih se sve sada gura pod taj kišobran. Recesiju neće biti moguće izbjeći, ona se može samo odgađati, ali je ona kao i temperatura kod tijela koje se bori protiv neke bolesti, ponekad mora odraditi svoje da bi bilo bolje, zaključuje Lovrinčević.