Predsjednik Republike Zoran Milanović u sljedećih će se nekoliko dana javno očitovati kako namjerava djelovati tijekom međustranačkih konzultacija nakon parlamentarnih izbora što će biti održani u nedjelju, 5. srpnja ove godine, saznaje se neslužbeno u njegovom Uredu. Prvi je puta o tome progovorio prije desetak dana u televizijskom intervjuu.

– Ovdje se prije radila predstava u kojoj je predsjednik razgovarao sa svima koji ulaze u parlament. Ja to neću raditi. To na kraju, sjećam se 2015., nisu bile prave konzultacije. Bit ću tu malo konzervativan. Neću na razgovor primati baš do zadnjeg zastupnika koji je ušao u Sabor.

To šaputanje sa svima je kod mene stvaralo određeno nepovjerenje. Dat ću mandat onome tko bude imao 76 potpisa, rekao je Milanović tom prilikom.

​Naime, 2015. Hrvatska je bila na korak od ustavne krize nakon što je tadašnja predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović nakon samo nešto više od 40 dana željela prekinuti međustranačke konzultacije, raspisati nove izbore i imenovati svoju Vladu.

Prije toga obavila je četiri kruga konzultacija tijekom kojih je razgovarala sa svim zastupničkim klubovima, ali i s nekim pojedinačnim zastupnicima.

Očitovanje od Milanovića oko načina provođenja konzultacija prije nekoliko je dana zatražio i GONG. Oni su ga pozvali da pojasni planirane postupke provođenja konzultacija sa zastupnicima radi imenovanja novog mandatara budući da »taj proces ima manjkavosti i nije precizan«.

– S ciljem izbjegavanja nove krize i neizvjesnosti nakon parlamentarnih izbora, Gong ponavlja svoj apel iz 2015. godine i poziva predsjednika Zorana Milanovića da javno pojasni planirane postupke provođenja konzultacija sa zastupnicima radi imenovanja novog mandatara, priopćili su iz GONG-a.

Oni su zatražili pojašnjenje procedura kojima će točno utvrditi tko raspolaže potporom od najmanje 76 zastupnika potrebnih za formiranje nove Vlade, te pozvali predsjednika da pojasni načine na koje će javnost izvještavati o tijeku i rezultatima konzultacija.

Vrhunac krize

– Taj poziv čini nam se još važnijim u svjetlu činjenice da je aktualni predsjednik i sam u jednom recentnom intervju izjavio da je Ustav po pitanju procedura i rokova vezanih uz povjeravanja mandata za sastavljanje Vlade u nekim stvarima nedorečen, istaknuli su iz Gong-a.

​Dodali su da sada Milanović »ima priliku odrediti se prema ovom pitanju i dati građankama i građanima nužna objašnjenja koja imamo pravo znati«.
Kriza je bila na vrhuncu u utorak popodne, 22. prosinca 2015. godine.

U predsjedničkim je dvorima završio četvrti krug stranačkih konzultacija nakon parlamentarnih izbora održanih početkom studenog te godine. Pred novinare je tada izašla predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i obavijestila javnost da su je predstavnici Domoljubne koalicije i MOST-a upoznali s činjenicom »da zajedno raspolažu s potporom većine, odnosno konkretno 78 mandata zastupnika u Hrvatskom saboru, što su i potkrijepili s njihovim potpisima«. A nakon toga je uslijedila ključna rečenica.

– Stoga ću sutra poslijepodne održati peti i posljednji krug konzultacija. Do sutra navečer, ili ćemo imati mandatara ili ću ja imenovati privremenu nestranačku vladu i donijeti odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora, poručila je javnosti i političkim akterima Grabar Kitarović.

Hrvatska je bila na korak do ustavne krize koja je mogla završiti s prilično gadnim posljedicama.

Naime, te su joj večeri tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i predsjednik MOST-a došli s 78 potpisa potpore novoizabranih zastupnika. Sami potpisi nisu spomenuti nigdje u Ustavu, ali njihovo je prikupljanje kao dokaz da netko ima parlamentarnu većinu postalo nepisana ustavna praksa.

Najmanji broj zastupnika za formiranje parlamentarne većine je 76, dakle barem jedan više od polovine svih zastupnika. Same konzultacije nakon parlamentarnih izbora bile su najspektakularnije ikad.

Naime, MOST nezavisnih lista sa svojih je 19 zastupnika držao ključeve kod formiranja parlamentarne većine. Na izborima je Karamarkova Domoljubna koalicija osvojila 59, a ona predvođena SDP-om 56 zastupnika.

Tako da su obje opcije s MOST-om bez ikakvih problema mogle sastaviti većinu. Nakon burnih pregovora, najveći je spektakl bio kada je MOST priveo obje velike stranke u zagrebački hotel Esplanade.

Na kraju su se HDZ i MOST uspjeli dogovoriti i na Pantovčak donijeti 78 potpisa, dva više od potrebnih. Međutim, nisu se još bili dogovorili oko mandatara pa je Grabar Kitarović iskoristila tu priliku da uputi gore spomenutu prijetnju o tome da će donijeti odluku o tome da će ponovo pomiješati političke karte, odnosno da će raspisati nove izbore i imenovati svoju tehničku Vladu.

Tražio se »neutralac«

Međutim, dan kasnije na sastanku u zagrebačkom hotelu Sheraton Karamarko i Petrov uspjeli su nagovoriti kanadskog biznismena hrvatskih korijena Tihomira Tima Orešković da prihvati biti mandatar njihove zajedničke Vlade.

Naime, MOST nije želio dopustiti HDZ-u da Karamarko bude mandatar već su inzistirali na tome da to mora biti neka neutralna osoba. Tog su dana njih dvojica zajedno s Oreškovićem pohitali natrag u Predsjedničke dvore gdje mu je Grabar Kitarović dala mandat za sastavljanje nove Vlade.

Od izbora je bilo prošlo tek nešto više od 40 dana, a predsjednica je već počela forsirati raspisivanje novih izbora. U većini europskih zemalja međustranačke konzultacije traju mjesecima. Belgija je imala slučaj gdje su one trajale čak godinu dana, a u susjednoj Sloveniji relativno je nedavno od parlamentarnih izbora pa do sastavljanja nove Vlade prošlo čak šest mjeseci.

Međutim, tadašnja je predsjednica Republike cijeli posao željela završiti u četrdesetak dana, a ako on ne uspije bila je zaprijetila raspisivanjem novih izbora i, što je u ovoj priči još važnije, imenovanje svoje tehničke Vlade koja bi vladala zemljom dok ti sljedeći izbori ne iznjedre novu vladajuću većinu, a s njom i novu Vladu.

Tadašnja je predsjednica željela iskoristiti rupu u hrvatskom Ustavu. Naime, ovaj najviši dokument naprosto ne kaže ništa o tome koliko vremena može proći od održavanja izbora pa do toga da šefica ili šef države nekome povjeri mandat za sastavljanje Vlade. Pa je predsjednica bila samoinicijativno odlučila da će to biti četrdesetak dana.

Članak 98 hrvatskog Ustava koji govori o ovlastima predsjednika Republike govori o tome da on »provjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje većine zastupnika«.

Članak 109. dodatno precizira cijelu situaciju i propisuje da »ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, predsjednik Republike mu može produžiti mandat za još najviše 30 dana«.

»Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastavit Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskog sabora, predsjednik Republike provjerit će sastav Vlade drugoj osobi«.

A ako ni ta osoba ne može sastavit Vladu, Ustav kaže da će predsjednik Republike »imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremeni izbore«. Dakle, Ustav relativno precizno opisuje postupanje nakon što predsjednik nekome povjeri mandat, ali ne i koliko može proći od izbora pa do trenutka kada se to dogodi.

Kršenje Ustava?

Iako se tada prilično pouzdano u političkim kuloarima moglo čuti da ni Karamarko ni vodstvo HDZ-a nisu bili zadovoljni ovakvim ponašanjem predsjednice – budući da su bili samo na korak od sastavljanja većine – najveći je javni i politički sukob izbio između Grabar Kitarović i tadašnjeg premijera Zorana Milanovića.

Budući da je bio na čelu Vlade, ali i zbog činjenice da je postojala ozbiljna mogućnost da se on, a ne Karamarko na kraju dogovori s MOST-om on je bio naglasniji u tome da predsjednica ovom inicijativom krši Ustav.

Na predsjedničkim izborima krajem prošle godine Grabar Kitarović i Milanović našli su se u drugom krugu. Prilikom njihovih sučeljavanja ni ova tema nije mogla biti zaobiđena. Prvo je Grabar Kitarović optužila Milanovića da se krajem 2015. želio »zabarakadirati u Banske dvore«.

– Rekli ste da nećete prihvatiti Vladu, tada ste kršili Ustav, bilo je puno toga, rekla je Grabar Kitarović. Milanović je potom bio odgovorio da je to što je ona napravila s Božom Petrovom tijekom konzultacija »bio mali puč, operetni državni udar«.

– Natjerali ste čak i Tomislava Karamarka da prihvati tipa koji ne zna ni hrvatski jezik. To je ponašanje koje se ne smije ponoviti. To je bilo nasilničko ponašanje s ciljem sprečavanja dolaska lijeve vlade i lakrdija u kojoj ste pogazili sve pravne norme, optužio ju je Milanović. Grabar Kitarović mu je odgovorila da se je »konzultirala s ustavnim pravnicima diljem države«.

– Nikakav puč nisam pripremala. A vi ste meni kad je Karamarko donio 76 potpisa rekli da mogu osnovati svoju vladu i biti državnica ili biti njegova marioneta, rekla je Grabar Kitarović. Milanović ju je potom optužio da se on dogovorio s Petrovom da predsjednik MOST-a bude premijer, a da je ona to spriječila izvršivši »operetni državni udar«.

– Željeli ste formirati svoju privatnu vladu, nazivali ste okolo ljude i nudila im funkcije i tako radili pritisak na čelnike stranaka. U demokratskim zemljama Zapada formiranje Vlade traje mjesecima, rekao je Milanović.

Zanimljivo je da je resor u toj Vladi koje u jednom trenutku željela formirati Grabar Kitarović resor socijalne politike trebao dobiti aktualni politički tajnik SDP-a Davorko Vidović.