Nakon višemjesečnih prepirki među političarima, institucijama i Vladama članica Europske unije, građani Europe dobit će priliku reći svoje mišljenje o tome kako bi EU trebala izgledati i u kojem bi se smjeru trebala razvijati u sljedećim desetljećima.

​Početkom ožujka ove godine čelnici EU-a konačno su potpisali Deklaraciju o planu pokretanja nečega što se zove Konferencije o budućnosti Europe. Konferencija će biti službeno pokrenuta na Dan Europe, 9. svibnja, u Strasbourgu. To bi trebao biti svojevrsni forum za raspravu koji bi trebao poslužiti da se građanima pruži prilika da kroz rasprave oblikuju kako će Europska unija izgledati za pet, deset ili 20 godina.

Puno nesuglasica

​Kako će to točno građani izražavati svoje ideje još uvijek nije do kraja jasno. Cijelu je priču pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je ovu ideju predstavio negdje sredinom 2019. godine. Konferencija je trebala započeti u svibnju 2020. godine, ali je njen početak pomaknut za godinu dana. Do toga je došlo zbog neslaganja među glavnim europskim igračima oko toga kako bi se konferencija trebala odvijati, čime bi se točno trebala baviti i koji bi trebali biti njeni krajnji dometi. Osim toga, nisu baš ni sve članice EU-a s velikim entuzijazmom dočekale ovu Macronovu inicijativu. Naravno, osim toga, možda i najveći razlog za jednogodišnje odlaganje početka Konferencije je i epidemija bolesti COVID-19 koja baš nije najbolje ozračje za okupljanje velikog broja ljudi naguranih u zatvorene prostore.

Također, neki europski dužnosnici smatraju da vezano za Konferenciju postoji opasnost bujanja već ionako silno razgranate briselske birokracije. Naime, predviđeno je da je Konferencija ima »Zajedničko predsjedništvo«, »Izvršni odbor«, »Plenarni sastanak konferencije« i »Zajedničko tajništvo«. U startu je ideja bila da sve to bude u znatno manjem opsegu, ali se tri glavne institucije – Europski parlament, Europska komisija i Vijeće nisu mogli dogovoriti koja bi od njih trebala imati vodeću ulogu.
Bilo kako bilo, ideja da bi trebalo »provjetriti« europsku politiku tako da se u cijelu priču uključe građani s idejama i inicijativama dobila je podršku od ljevice preko centra do desnice. Iako je pandemija za jednu godinu odložila početak Konferencije i tako

napravila štetu za cijeli projekt, ona mu je pomalo paradoksalno priskrbila i neke koristi. Naime, ona je među europskim političarima samo pojačala konsenzus koji je nedvojbeno postojao, a to je da se europske institucije moraju mijenjati kako bi Europska unija mogla na odgovarajućoj razini odgovoriti na brojne izazove koji je čekaju u sljedećim desetljećima. Koronakriza pokazala je brojne slabosti načina na koji EU danas funkcionira.

Dijalog s građanima

Kao što smo već spomenuli, cijela je ideja došla od francuskog predsjednika Macrona. On je predložio »Konferenciju za Europu« u uvodnicima koji je napisao za nekoliko europskih novina u ožujku 2019., uoči izbora za Europski parlament te godine. Nekoliko mjeseci kasnije, nova predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen tu je inicijativu uključila u političke smjernice europske Vlade. Ovakav način inicijative za promjene EU nije novost. Kao što nije novost ni da ona dolazi iz Francuske. Naime, početkom ovog tisućljeća bivši francuski predsjednik Valéry Giscard d’Estaing predsjedavao je nečemu što se zvalo »Konvencijom o budućnosti Europe«, a koja je trajala od 2002. do 2003. godine. Glavna svrha te inicijative bila je kako promijeniti ugovore na kojima počiva EU kao pripremu za proširenje EU-a koje se dogodilo 2004. godine. Naime, 1. svibnja te godine punopravne članice Europske unije postalo je deset zemalja srednje i istočne Europe. Ova je Konvencija bila iznjedrila i europski Ustav, iako je on propao nakon što ga građani Francuske i Nizozemske odbili na referendumima.

Nakon te Konvencije s početka dvijetisućitih i u sljedeća su dva desetljeća unutar EU-a isprobavane razne inicijative kako nabolje odgovoriti na sve veći euroskepticizam u zemljama članicama. Jedan od odgovora je bio i pojačana komunikacija s građanima. Europska komisija i neke zemlje članice uspostavljaju “dijalog s građanima”, pozivajući ljude da na skupovima podijele svoja stajališta s dužnosnicima EU, zastupnicima u Europskom parlamentu ili državnim službenicima. Sam Macron je 2018. godine pokrenuo ideju uspostavljanja građanskih rasprava ili konvencija građana o nekoliko tema, uključujući i budućnost Europe. Impuls za širokim raspravama o tome kako EU treba preoblikovati pojavio se i oko izbora za EU 2019. godine, nakon neuspjelog pokušaja da se predsjednik Europske komisije izabere kroz takozvani sustav Spitzenkandidat, za koji su njegovi pristaše tvrdili da će glasačima dati više riječi o tome tko preuzima najvažniji posao u EU. Kandidat Europske pučke stranke (EPP) bio je njemački kršćanski socijalist Manfred Weber, ali je nakon izbora u pregovorima umjesto njega bila usuglašena i predložena von der Layen.

Iako predstojeća Konferencija podsjeća na konvenciju Giscarda d’Estainga s početka 2000-ih, nije ni približno usredotočena na reformu temeljnih ugovora EU-a. Gotovo dva desetljeća kasnije, ideja reforme ovih ugovora postala je zabranjena u mnogim europskim zemljama. Umjesto toga, EU želi “otvoriti novi prostor za raspravu” i “pozabaviti se europskim izazovima i prioritetima”, prema najnovijem nacrtu zajedničke Deklaracije o konferenciji koju su početkom ožujka potpisali čelne osobe Europske komisije, Vijeća i Europskog parlamenta. U tekstu Deklaracije navodi se da građani moraju “igrati aktivniju ulogu u odlučivanju o budućnosti Unije i njezinih politika”, te da će “institucije EU-a zajednički raditi na uspostavljanju mnoštva konferencija-događaja, panela i rasprava širom EU-a, kao i na stvaranju višejezične digitalne platforme”.

Osmišljavanje europskih izbora

Cilj je Konferencije raspraviti i prikupiti stavove građana EU-a o onim što im je važno u vezi s EU-om. Na primjer je li to možda takozvani Zeleni dogovor EU-a i digitalna tranzicija ili način na koji bi trebali biti osmišljeni europski izbori. Ta će stajališta diktirati preporuke za reformu koje će donijeti Konferencija.

Osim epidemije korone početak Konferencije odložile su i rasprave tko će voditi cijeli projekt. Na kraju je dogovoreno da će konferenciju voditi Zajedničko predsjedništvo od tri člana – sastavljeno od predsjednika Komisije i Parlamenta, kao i predsjednik Vlade ili države članice koja u tom trenutku rotirajuća predsjedateljica EU. Osim Zajedničkog predsjedništva osnovat će se i deveteročlani Izvršni odbor koji će odluke donositi konsenzusom uz pomoć Zajedničkog tajništva. Izvršni Odbor će imati devet članova koji predstavljaju Komisiju, Parlament i Vijeće, a predviđeno je i da može imati do četiri promatrača. Troje šefova glavnih institucija EU u Zajedničkom predsjedništvu nadgledat će postupak, dok će članovi Izvršnog odbora biti zaduženi za rad konferencije. Uz to, plenarni sastanak Konferencije sastajat će se najmanje svakih šest mjeseci kako bi se osiguralo da se raspravlja o svim preporukama građana.

Jednu od vodećih uloga u odvijanju Konferencije imat će i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica. Ona je u nakon potpisivanja Deklaracije u razgovoru za HRT izjavila da se radi o činu dobre volje između tri institucije, te da će Konferencija službe bino započeti na Dan Europe 9. svibnja u Strasbourgu. Šuica je rekla da će Konferencija trajati malo više od godinu dana, a ne dvije godine.

– Razlozi su što drugu polovinu mandata moramo iskoristiti da reagiramo temeljem onog što će nam građani reći tijekom Konferencije. Cilj je razgovarati sa svima diljem EU, čak i s euroskepticima, kako bismo čuli njihove probleme i prijedloge i kako bismo ih uvrstili u sljedeće dvije i pol godine našeg mandata u naše zakonodavne postupke, rekla je Šuica. Dodala je da je cilj Konferencije da građani pocu više doživljavati EU kao nešto što im je blisko, a ne da se zakoni i odluke donose u Bruxellessu.

– Želimo da građani imaju osjećaj da utječu na donošenje odluka. To nije jedna konferencija, to je niz različitih događaja koji će uključiti sve građane EU. Građanima će se odgovorati i informirati ih o onome što su zaključili, što dosad nije bio slučaj. Organizirali smo višejezičnu digitalnu platformu na koju ćete se moći prijaviti, organizirati događaj, ali ćete imati obvezu doći na platformu i reći koji su zaključci.

Svaka udruga i građanin će se moći prijaviti na platformu, ali mora prijaviti naslov i organizaciju događaja i kad završi mora se vratiti s izvješćem. Temeljem tih zaključaka će Europska komisija analizirati što su građani predložili i pokušati to predočiti u konkretne prijedloge. Nadamo se velikom uspjehu jer smo shvatili da postoji praznina između građana i političara i želimo tu prazninu premostiti. Nadam se da će u Hrvatskoj biti interesa za sudjelovanje, rekla je Šuica. Dodala je da teme nisu ograničene, te da građani mogu predložiti što god ih interesira, te da vjeruje da će s obzirom na pandemiju koronavirusa posebno zanimanje biti za zdravlje.
– Bit će razgovora i o insititucionalnim promjenama jer se približavamo 2024. kad će biti opet europski izbori na koje želimo izaći s jasnim pravilima. Pozivam sve hrvatske građane da se uključe u Konferenciju i odluče o svojoj sudbini, rekla je Šuica.