SKUPI PREKRŠAJI

Jedan proračunski prihod nenormalno raste! U prvih pola godine građani državi platili čak 345 milijuna kuna kazni

Jagoda Marić

Snimio: Mateo Levak

Snimio: Mateo Levak

Samo u prvom polugodištu građani su na kazne potrošili iznos koji je, primjerice, skoro pa dostatan za pokrivanje bruto iznosa svih plaća koje se isplaćuju iz riječkog proračuna ili za jednomjesečne troškove zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova kojih je oko 25 tisuća. Iznos je to veći od onoga što su u pola godine platili, primjerice, za trošarine za pivo.



ZAGREB – U prvih šest mjeseci ove godine građani Hrvatske platili su 344,8 milijuna kuna kazni. Kako se navodi u Vladinom polugodišnjem izvješću o izvršenju proračuna, najveći dio tog prihoda ostvaren je od naplate kazni za prekršaje u prometu. Ostatak, iako se ne spominje koliki, otpada na kazne u poreznim, carinskim i deviznim prekršajima te na kazne za privredne prijestupe. U prvom polugodištu ove godine proračunski prihod od kazni povećan je za gotovo 27 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.


S obzirom na to da je lani od polovice ožujka do lipnja Hrvatska imala najstrože mjere u pandemiji, gospodarstvo je bilo zatvoreno, a u jednom razdoblju građani nisu mogli putovati iz županije u županiju bez propusnice, logično je da je manje aktivnosti značilo i manje prometnih, ali i ostalih prekršaja.


Jamstvena pričuva


Samo u prvom polugodištu građani su na kazne potrošili iznos koji je, primjerice, skoro pa dostatan za pokrivanje bruto iznosa svih plaća koje se isplaćuju iz riječkog proračuna ili za jednomjesečne troškove zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova kojih je oko 25 tisuća. Iznos je to veći od onoga što su u pola godine platili, primjerice, za trošarine za pivo.




U prošloj godini proračun je od naplate kazni skupio ukupno 626 milijuna kuna, godinu dana ranije, odnosno u pretpandemijskoj 2019. godini, 632,5 milijuna kuna. To znači da su u dvije i pol godine Hrvati platili 1,6 milijardi kuna kazni, najvećim dijelom za prometne prekršaje, i to je čak pola milijarde kuna više nego ukupan iznos kojeg su platili na ime posebnog poreza na motorna vozila koja su kupili u 2019. godini, koja je po tom pitanju bila prilično izdašna.


Izvješće o polugodišnjem izvršenju proračuna pokazuje i to da je državi sve ono što naplati kroz kazne dovoljno da, primjerice, pokrije iznos jamstvene pričuve za cijelu godinu. Jamstvena pričuva za ovu je godinu planirana na 300 milijuna kuna i nju Vlada osigurava još na početku godine kako bi mogla reagirati ako joj na naplatu dođu krediti za koje je bila jamca, a tvrtka ili institucija koja je podigla taj kredit nije ga u stanju vraćati. U prvih pola godine država je potrošila manje od petine planiranog iznosa, jer je na ime protestiranih jamstva platila gotovo 69 milijuna kuna. Taj se iznos doista čini neznatnim kad se zna da je još 2018. i 2019. godine država plaćala milijarde kuna na ime protestiranih jamstva odobrenih Uljaniku nakon što se dogodio krah u pulskom škveru, ali i u »3.maju« koji je bio u vlasništvu Uljanika.


Ako je u propasti Uljanika, a s njime i »3. maja«, bilo nešto dobro onda je to trenutak u kojem se dogodio krah te brodograđevne industrije, odnosno činjenica da su državi milijarde kuna kredita za koje je bila jamac na naplatu došle prije početka pandemije. Iako država taj isti novac sada nastoji naplatiti kroz stečajne postupke, za što su šanse jako male, jamstvena pričuva rezervirana za ovu i prošlu godinu ne bi joj bila dovoljna ni da pokrije djelić obveza da je Uljanik prije propasti izdržao, primjerice, do 2019. ili 2020. godine.


Teret iz željeznica


Otkako je po tom pitanju prestao pritisak brodogradnje, glavni tereti dolaze iz sektora prometa, odnosno od tvrtki iz sastava nekadašnjeg HŽ Holdinga. Od 69 milijuna kuna protestiranih jamstva državi je na naplatu došlo oko 53,5 milijuna kuna glavnice i kamate za kredit HŽ infrastrukture i oko 15,4 milijuna kuna kredita HŽ Carga. Kad je plaćanje protežiranih jamstva u pitanju proračun je čak i u plusu, barem kad se gleda samo prvo polugodište, jer je država uspjela naplatiti 108,7 milijuna kuna za kredite koje je ranijih godina plaćala umjesto tvrtki kojima je bila jamac, a uz to uspjela steći i 172 milijuna kuna vrijednu imovinu, jer u pojedinim slučajevima nije bilo šanse da se namiri u novcu.
Iako se u prvom polugodištu situacija s protestiranim jamstvima čini lagodna za proračun ne treba smetnuti s uma da je država jamac za oko 50 milijardi kuna, u koja su uključena i jamstva za Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, i poteškoće u bilo kojoj kompaniji mogu povećati troškove iz jamstvene pričuve.


Uz to država je s godinama nakupila više od šest i pol milijardi kuna potraživanja na ime kredita što ih je otplaćivala kao jamac od čega oko 4, 2 milijarde potražuje kao vjerovnik kroz stečaj i veliki dio tog iznosa otpada na brodogradnju.


Od preostale 2,3 milijarde kuna, više od polovice odnosi se na tvrtke iz nekadašnjeg HŽ Holdinga, a samo za HŽ infrastrukturu država je u posljednjih nekoliko godina platila oko 1,3 milijarde kuna glavnice i kamata, na što su se još nakupile i zatezne kamate koje država obračunava na dug. Jasan je to pokazatelj da novac koji ta tvrtka dobiva iz proračuna i dijelom iz prihoda od trošarina na naftne derivate nije dovoljan za njezino poslovanje na nuli.