Izrael ulaže desetke milijune eura u širenje propagande i svog narativa o situaciji u Gazi a pritom se primarno obraća ljudima u Europi s glavnim ciljem kampanje – negiranje gladi u Pojasu Gaze, piše danas Deutche Welle (DW).

Rezultati su to istrage medijskih kuća, članice Eurovision News Spotlighta, uključujući i tim DW Fact-Checkinga koji otkrivaju da Izrael koristi vlastitu vladinu reklamnu agenciju “Israeli Government Advertising Agency”, kako bi utjecao na javno mnijenje u Europi i Sjevernoj Americi putem plaćenog oglašavanja.

Već najmanje godinu dana koristi vladin nalog na YouTubeu za objavu promotivnih videa s ciljem diskreditiranja organizacija UN-a i drugih međunarodnih inicijativa.

Javno dostupan dokument izraelske vlade pokazuje da je ta zemlja od lipnja 2025. investirala najmanje 42 milijuna eura u takve kampanje, na primjer na YouTubeu i X-u.

Kampanja je dio “Hasbare”, što se na hebrejskom otprilike prevodi kao “deklaracija” – odnosno inicijative čiji je cilj utjecaj na javno mnijenje u inozemstvu u korist Izraela.

Objavljeno istraživanje dio je suradnje javnih medijskih servisa Deutsche Welle, BR24 (Njemačka), ORF (Austrija), VRT (Belgija) i EBU (Švicarska).

Morbidni video-materijali imaju 18 milijuna pregleda

Istog dana kada je međunarodno priznata inicijativa Integrated Food Security Classification (IPC) proglasila glad u dijelovima Gaze, točnije 22. kolovoza Izrael je pokrenuo novu propagandnu kampanju s ciljem – negiranja postojanja gladi u Gazi.

Izraelska reklamna agencija posebno je promovirala dva višejezična videa objavljena na računu izraelskog Ministarstva vanjskih poslova. Crna kvačica pored imena naloga sugerira da on službeno pripada izraelskoj vladi.

Jedan od promotivnih videa prikazuje tržnice pune hrane, drugi prikazuje hranu u restoranima – oba navodno prikazuju scene iz Gaze snimljene u srpnju i kolovozu ove godine.

Glas naratora generiran umjetnom inteligencijom govori iz pozadine, uz sljedeći tekst: “U Gazi ima hrane. Svaka drugačija tvrdnja je laž.”

Video-klipovi imaju ukupno više od 18 milijuna pregleda i objavljeni su na engleskom, talijanskom, njemačkom i poljskom jeziku. Prema Googleovom centru za oglašavanje, svatko tko se oglašava na YouTubeu može precizno odlučiti tko će točno vidjeti taj materijal: na primjer po spolu, dobi i regiji.

Prema Googleu, Izrael je odabrao sljedeću ciljnu publiku: ljude u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama.

Jedan od propagandnih video-materijala izraelskog Ministarstva vanjskih poslova na Youtubeu o “nepostojanju gladi” u Gazi – otvoreni restorani / DW Screenshot / Youtube /Israel MFA

“Otvoreni restorani” ne dokazuju da u Gazi nema gladi

Međunarodni medijski tim analizirao je video koji prikazuje navodno otvorene restorane u Gazi i objave tih restorana na društvenim mrežama.

Većina video-klipova podijeljenih u uratku koji je distribuiralo izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova, objavljena je u lipnju i srpnju.

Međutim, sama činjenica da u Gazi postoje restorani koji prodaju hranu ne dokazuje da tamo nema gladi. Neki restorani objavili su na svojim računima da su morali u više navrata zatvoriti svoje lokale, na primjer zbog problema s opskrbom.

Tim medijskih kuća čak je i kontaktirao sve restorane i kafiće prikazane u videu. Do trenutka objave, odgovorio im je samo jedan restoran.

Zaposlenik restorana Estkana, koji se nalazi u naselju Rimal u gradu Gazi, potvrdio je da je otvoren, ali i da je više puta zatvaran na nekoliko dana.

Zaposlenik je također izvijestio o izuzetno visokim cijenama s obzirom da  standardne vreće brašna ponekad koštaju i po nekoliko stotina eura, ovisno o dostupnosti.

Primjerice, “restoranski” vafl s nutellom koštao je 25 eura krajem kolovoza, a desert od orašastih plodova isto toliko

. Drugi restoran prikazan u videu, O2, također je objavio svoj jelovnik na Instagram Storyju. Dana 3. rujna palačinka s Nutellom koštale su 50 šekela što je otprilike 12 eura, piše DW.

Riham Abu Aita, suosnivačica palestinske organizacije za provjeru činjenica i medijsku pismenost Kashif, potvrđuje takve visoke cijene.

Njena organizacija pružala je novinarsku obuku u Pojasu Gaze od srpnja do kolovoza. “Kupili smo kilogram šećera za 250 šekela što je oko 65 eura. Komad kruha s komadom falafela tada je koštao 30 šekela, oko 8 eura, otkrila je Abu Aita.

Krajem srpnja proširila se slična priča, koju su, između ostalih, podijelile izraelske novine “The Jerusalem Post”: Jedan video-klip prikazao je naime štand s povrćem na tržnici u Gazi.

Međunarodni tim za provjeru činjenica potom je kontaktirao palestinskog novinara Majdija Fathija, koji je snimio scene na tržnici. Potvrdio je autentičnost snimke, ali je objasnio: “Povrće i voće su vrlo skupi. Većina ljudi u Gazi ne može si ih priuštiti.”

Abu Aita dodaje: “Ne pate sve regije u Gazi podjednako. Ako je jedan grad pod opsadom, možda ima hrane u drugom gradu.” Čak i kada ima hrane, cijene su vrlo visoke, naglašava.

Video- materijali izraelskog Ministarstva vanjskih poslova stoga su obmanjujući. Postoje jasni dokazi da u dijelovima Gaze trenutno vlada glad („IPC faza 5″), ​​koja će se, prema IPC-u, vjerojatno pogoršati do kraja rujna.

Izraelski propagandni videi distribuirani su ne samo na YouTubeu, već i na drugim platformama na raznim europskim jezicima.

DW je kontaktirao izraelsko veleposlanstvo u Berlinu kako bi ih konfrontirao s njihovom reklamnom kampanjom, no, veleposlanstvo ih je jednostavno uputilo na X-post izraelskog Ministarstva vanjskih poslova koji širi iste lažne priče.

Dijete u Gazi s majkom / Foto: WHO / UN

Djeca iz Gaze / Foto: Mahmoud Issa / Reuters

Izrael koristi reklamne linkove za ocrnjivanje IPC-a

DW je ujedno otkrio da Izrael promovira sponzorirani link na Googleu koji se pojavi kada korisnici Googlea pretražuju ključnu riječ “IPC famine”, odnosno “IPC glad”. Poveznica vodi na web stranicu izraelske vlade koja dovodi u pitanje procjenu IPC-a o gladi u gradu Gazi.

– Mislim da se Izrael trenutačno suočava s neviđenim rizikom izolacije od međunarodne zajednice, kaže Tommaso Canetta, koordinator za provjeru činjenica europskog medijskog opservatorija EDMO, u intervjuu za DW. On vidi jasan cilj iza izraelske propagande i dezinformacija, koje se posebno usredotočuju na europske jezike.

– Osnovna ideja je osvojiti simpatije zapadnog javnog mnijenja u Europi i SAD-u. Za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua veliki je diplomatski poraz to što sve više zemalja priznaje Palestinu kao državu, tvrdi on.

Canetta također primjećuje dezinformacije koje stižu i s palestinske strane, ali jasno je da se trenutačno vidi više dezinformacija s proizraelske strane.

Izraelski novinar: izvještavanje u Izraelu temelj za međunarodnu propagandu

DW intervjuirao je Orena Persica, novinara koji radi za Seventh Eye, poznati izraelski medijski blog. On također objašnjava da je cilj Izraela stvoriti dojam da u Gazi nema gladi.

Slika koju Izrael želi prikazati o sebi: “Mi smo dobri momci ili smo žrtve i ne pokušavamo namjerno nauditi civilima.” Persico to naziva “anti-novinarstvom”.

– Izraelski mediji i Izrael šire nebitne informacije umjesto relevantnih informacija. Činjenica da postoji neka trgovina mješovitom robom ili dvije ili deset polica punih robe ne znači da deset kilometara dalje nema ljudi koji ne mogu sigurno napustiti svoje domove ili koji nemaju hranu, upozorava izraelski novinar.

Analizirajući medijsko izvještavanje u Izraelu Persico ističe da ono postavlja temelje dezinformacijske agende izraelskih vladinih naloga u inozemstvu.

– Sve dok u Gazi još uvijek ima talaca, Izraelcima je lako sebe vidjeti kao žrtve. To je glavni narativ, da tako kažem – navodi Persico

Od 7. listopada 2023. kada je Hamas likvidirao 1.200 ljudi i 250 oteo Izrael je ubio više od 60.000 ljudi u Pojasu Gaze. Prema novinskoj agenciji Reuters, trećina palestinskih žrtava bili su maloljetnici. Vjeruje se da Hamas drži u zatočeništvu 48 talaca.

Stručnjaci UN-a, kao i dvije izraelske nevladine organizacije i vodeće svjetsko udruženje istraživača genocida (IAGS), osuđuju masovno ubijanje Palestinaca od strane Izraela nazivajući ga genocidom, podsjeća  DW.