ZAGREB – Inflacija je i u travnju ove godine nastavila ubrzavati, i nije to neka novost, nego nastavak trenda započetog u drugoj polovini prošle godine, no vijest je da su potrošačke cijene u travnju bile za 9,4 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine, što je najveća stopa inflacije otkako Državni zavod za statistiku objavljuje takve podatke. Veće stope inflacije Hrvatska je imala samo početkom devedesetih, ali tada se nisu vodile statistike prema sadašnjem modelu. Životne potrepštine u Hrvatskoj su u travnju bile skuplje za 9,4 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a u mjesec dana, u odnosu na ožujak, cijene su u prosjeku porasle za 2,6 posto.

I tu nije kraj, analitičari najavljuju da će u drugoj polovini ove godine inflacija rasti u dvoznamenkastim stopama, a kako se tomu približila već prošli mjesec, izvjesno je da se te dvoznamenkaste stope, odnosno inflacija veća od deset posto, događaju već sada u svibnju.

Vladina prognoza

Koliko su sve prognoze nezahvalne najbolje govori činjenica da su još u drugoj polovini prošle godine analitičari Raiffeisen banke Austria (RBA) procjenjivali da će se inflacija »smiriti« u drugoj polovini ove godine. Doduše, te su prognoze iznosili prije početka rata u Ukrajini, pa sada za drugu polovinu ove godine prognoziraju vrhunac inflacije s dvoznamenkastim stopama njezina rasta, a najavljuju i da će se inflatorni pritisci prenijeti i u sljedeću godinu, pa će se Hrvatska suočiti s jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima.
– Tek druga polovina 2023. trebala bi donijeti povratak godišnjih stopa inflacije oko dva posto, i to mahom zbog učinka baznog razdoblja. Stoga je i naša prognoza prosječne godišnje stope rasta cijena od 7,5 u ovoj godini izložena uzlaznim rizicima, napominju iz RBA.
Vladina je, pak, prognoza da će prosječna inflacija u ovoj godini biti 7,8 posto.

Na godišnjoj razini najviše su rasle cijene prijevoza za čak 16,4 posto, dok u skupini proizvoda koju čine hrana i bezalkoholna pića porast je 12,8 posto. No, analitičari RBA napominju da hrana i piće čine četvrtinu potrošačke košarice, pa je njihovo poskupljenje dalo čak 35 posto doprinosa travanjskoj inflaciji, dok je doprinos prijevoza 25 posto.
S obzirom na to da su u travnju poskupjeli i energenti za kućanstva, struja i plin, povećanje troškova stanovanja, vode i energije od 8,8 posto pridonijelo je rastu stope inflacije s udjelom od 15 posto. U odnosu na ožujak, najviše su poskupjele odjeća i obuća, za 7,6 posto, i to zbog novih kolekcija u dućanima.

Komisija optimistična

Kad je u pitanju kretanje inflacije u ovoj godini najoptimističniji pogled na Hrvatsku ima Europska komisija koja predviđa da će prosječna inflacija biti 6,1 posto, što je inflacija koja se očekuje i u eurozoni. Znatno je to manje od Vladine procjene od 7,8 posto. Ono što nije optimistično jest činjenica da se posljednjih nekoliko godina pokazalo da su puno preciznije procjene koje je radio tim Ministarstva financija nego one koje daju analitičari Europske komisije.

U svojim proljetnim prognozama Komisija predviđa da bi inflacija u sljedećoj godini u Hrvatskoj trebala biti 2,8 posto, a vjeruju i da će u ovoj godini mjere koje je donijela Vlada, a koje znače izravne transfere kućanstvima i malim i srednjim poduzećima, ublažiti utjecaj inflacije na raspoloživi dohodak kućanstava, ali i korporativne profite tih poduzeća.

Rat u Ukrajini »natjerao« je Komisiju da, u odnosu na zimske prognoze, poveća procjene za stopu inflacije, a smanji prognoze za rast gospodstva, ali je i po pitanju rasta Komisija optimističnija od Vlade. Dok je Vlada predvidjela rast od tri posto, Komisija očekuje da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,4 posto. Kažu da, unatoč nesigurnosti, rast ostaje snažan, iako skromniji od prošlogodišnjeg, ali dovoljno stabilan jer je izravna izloženost hrvatskog gospodarstva učincima ruske agresije na Ukrajinu ograničena.