Na razini eurozone, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u ožujku za 2,6 posto u odnosu na veljaču kada je uvećana za 1,1 posto, objavio je Eurostat.


Na razini EU-a uvećana je za 1,9 posto, nakon revidiranog 1,1-postotnog rasta u veljači.




Najviše je na oba područja u ožujku na mjesečnoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara i trajnih potrošačkih roba, za približno tri posto.


Slijedi segment netrajnih potrošačkih dobara, s rastom proizvodnje za 2,3 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 0,6 posto u eurozoni i za 0,2 posto u EU.


Proizvodnja energije smanjena je pak u eurozoni za 0,5 posto u odnosu na veljaču, a na razini Unije za 1,7 posto.


Skok u irskoj industriji


Daleko najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini ostvarila je i u ožujku Irska, za 14,6 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.


Slijede Malta i Finska gdje je uvećana za 4,4 odnosno za 3,5 posto.


Blizu je i Njemačka, s rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini za 3,1 posto.


Najveći pad industrijske proizvodnje u ožujku zabilježio je Luksemburg, za 6,3 posto. Slijede Danska i Grčka, s padom proizvodnje za 4,6 posto, te Portugal gdje je pala za četiri posto, navodi se u Eurostatovu izvješću.


U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja pala za dva posto u odnosu na veljaču, kada se smanjila za 3,9 posto.


Najbliža Hrvatskoj je Latvija, s padom proizvodnje za također dva posto na mjesečnoj razini, pokazuju tablice.


Rast drugi mjesec zaredom


Godišnja usporedba pokazuje da je europska industrijska proizvodnja u ožujku porasla drugi mjesec zaredom, nakon što je u veljači porasla prvi put u gotovo dvije godine na godišnjoj razini.


U ožujku je tako u eurozoni bila veća za 3,6 posto u odnosu na isti mjesec lani. U veljači je uvećana za revidiranih jedan posto.


U EU je porasla za 2,7 posto u odnosu na prošlogodišnji ožujak, nakon rasta za 0,6 posto u veljači.


Najveći rast na oba područja zabilježen je u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 15,7 posto u eurozoni i za 12,2 posto u EU.


Slijede kapitalna i trajna potrošačka dobra čija je proizvodnja na oba područja uvećana u rasponu od jedan do 1,3 posto.


U energetskom sektoru proizvodnja je porasla za 2,2 posto u eurozoni i za 0,8 posto na razini Unije.


I u eurozoni i u EU pad proizvodnje zabilježen je tek u sektoru intermedijarnih proizvoda, i to za 0,2 posto.


Irska daleko ispred svih


Daleko je najviše i u ožujku na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za čak 50,2 posto, pokazuje izvješće Eurostata. Sa znatnim odmakom slijedi Malta, s povećanjem proizvodnje za 10,1 posto. Blizu je Litva, s rastom proizvodnje za 7,8 posto.


Industrijska proizvodnja u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu, porasla je 0,3 posto u odnosu na ožujak lani.


U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku porasla za 3,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 5,4-postotnog povećanja u veljači.


Najbliža Hrvatskoj u ožujku je bila Poljska, s povećanjem proizvodnje na godišnjoj razini za 2,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.


Najveći pad proizvodnje imala je pak Bugarska, za 8,3 posto u odnosu na ožujak lani. Slijede Rumunjska i Danska, gdje je smanjena za 7,8 odnosno za 5,7 posto.