SNIMIO: VEDRAN KARUZA
Veća internacionalizacija visokog obrazovanja, ističe predsjednik HUP-a Mihael Furjan, značit će u budućnosti i više radne snage. Sindikati upozoravaju na apsurd - ako Hrvatska nije dovoljno privlačna za naše građane koji su završili fakultete, kako će biti privlačna za strance
povezane vijesti
ZAGREB – Godinama su se u Hrvatskoj, posebice nakon ulaska u Europsku uniju, socijalni partneri, predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, bavili temom uvoza stranih radnika. Poslodavci su tražili liberalizaciju, sindikati su inzistirali na tome da se umjesto olakšavanja zapošljavanja stranaca pokuša zadržati domaće radnike.
Dok su oni tražili rješenje, više stotina domaćih radnika otišlo je u bogatije članice Unije, pa državi nije ostalo ništa nego liberalizirati zapošljavanje stranaca bez kojih je danas teško zamisliti nesmetan rad pojedinih djelatnosti poput građevine ili ugostiteljstva i turizma. Sada je pak na dnevnom redu internacionalizacija obrazovanja koja je bila glavna tema i jučerašnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća i to na prijedlog poslodavačke udruge. Kako je u Hrvatskoj sve manje učenika i studenata, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca domislili su se da bi do radne snage, posebice visokoobrazovane, mogli doći tako da Hrvatska stranim studentima olakša pristup domaćim sveučilištima.
Nekoliko problema
Veća internacionalizacija visokog obrazovanja, poručio je nakon sjednice GSV-a predsjednik HUP-a Mihael Furjan, značit će u budućnosti i više radne snage, posebice one visokoobrazovane, pa Hrvatska mora riješiti nekoliko problema zbog kojih domaća sveučilišta nemaju velik broj stranih studenata, a to su pitanje zdravstvenog osiguranja, viza i administrativnih prepreka. Na pitanje je li kvaliteta domaćih studija dovoljna da privuče studente, posebice ako moraju platiti i školarinu, Furjan je odgovorio da bi dolazak više stranih studenata značio i konkurenciju i podigao kvalitetu sveučilišta u Hrvatskoj. No, sindikalna strana upozorava na isti apsurd na koji je upozoravala i kad se razgovaralo o uvozu radne snage, ako Hrvatska nije dovoljno privlačna za hrvatske građane koji su završili fakultete, kako će biti privlačna za strance.
Ni blizu dogovor o Zakonu o raduIako ne traje ni približno toliko dugo, socijalni partneri nisu još ni blizu dogovora oko novog Zakona o radu, a na pitanje hoće li se ta tema ostaviti za neka bolja vremena, s obzirom na to da su pregovori potpuno zamrli, ministar rada Josip Aladrović kazao je da se možda pregovori ne odvijaju željenom dinamikom, ali da nisu zamrli. On kaže da će do izmjena sigurno doći jer Hrvatska mora u svoj zakon o radu ugraditi novosti iz europskih direktiva, primjerice kad su u pitanju platformski radnici, a uz to se na izmjene obvezala u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, pa o tome ovisi i novac iz europskih fondova koji je Hrvatskoj na raspolaganju za prevladavanje posljedica pandemije. |
– Nemamo ništa protiv prijedloga HUP-a i internacionalizacije obrazovanja, ali ako je Hrvatska pri dnu u Europskoj uniji po zapošljavanju visokoobrazovanih mladih ljudi, ako oni odlaze u inozemstvo, kako netko misli da će stranci koji će steći visoko obrazovanje ostati u Hrvatskoj. Obrazujemo hrvatske građane kako bi Njemačka imala kvalitetnu radnu snagu, a ako se nešto ne promijeni na tržištu rada, onda će internacionalizacija obrazovanja značiti da ćemo obrazovati i strance kako bi Njemačka imala dovoljno radne snage, upozorio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. On kaže da iskustvo pokazuje da Hrvatska nije pružala dovoljno motiva za ostanak onima koji su se u njoj rodili nakon što su završili obrazovanje, pa nije optimističan da će se stvari promijeniti i da će uspjeti zadržati strane studente koji bi u Hrvatskoj završili fakultete.
Sindikalna imovina
– Procjena je da obrazovanje mladog čovjeka od vrtića do završetka studija državu košta od 230 do 240 tisuća eura i mi te ljude prepuštamo Njemačkoj ili Austriji, zemljama koje nisu uložile ni kune u njih, jer nemamo ideju kako ih zadržati i jer im nismo spremni pružiti ni usavršavanje, ni pristojne plaće, ni pošteno napredovanje. Kako ćemo to promijeniti preko noći kad su u pitanju stranci, kojima će se u trenutku kad steknu uvjete da zatraže hrvatsko državljanstvo otvoriti iste prilike kao i našim građanima koji su napustili Hrvatsku, upozorava Sever.
Na sjednici GSV-a jučer se razgovaralo i o podjeli sindikalne imovine, problemu koji se pokušava riješiti još od 1997. godine, kad su sindikati dobili pola godine da se dogovore o tom pitanju, a ako se to ne dogodi, Sabor je sam trebao donijeti rješenje u sljedećih godinu dana. Naravno, ništa od toga se nije dogodilo, svi rokovi iz zakona su probijeni, pa je jučer i Sever primijetio da je to jedan od najduljih procesa u Hrvatskoj.
Uz napomenu kako je podržavljena imovina sindikata koja je desetljećima bila njihovo vlasništvo, a Sever je istaknuo primjer Sindikata grafičara koji je vlastitim sredstvima izgradio svoj Dom ili Sindikat učitelja kojem pripada Vila Ružica, najavljeno je da će se ići na izmjene zakona kako bi se već jednom riješilo pitanje sindikalne imovine u Hrvatskoj.
