Virus koji uzrokuje Covid, SARS-CoV-2, nije utvrđen kod slobodno živućih divljih svinja, lisica, čagljeva i galebova klaukavaca, školjkaša iz komercijalnog uzgoja te životinja u Zoološkom vrtu grada Zagreba, stoji u priopćenju za javnost koje šalje Hrvatski veterinarski institut.

– Divlje životinje u Hrvatskoj nisu zaražene virusom SARS-CoV-2. Utvrdio je to Hrvatski veterinarski institut koji je na istraživanju surađivao s Centrom za peradarstvo i Zoološkim vrtom grada Zagreba, navodi se u priopćenju. Dodaje se i da je koronavirus utvrđen kod šišmiša, ali taj virus se “čak 12 posto razlikuje od virusa SARS-CoV-2”.

Laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta/foto Ante Gudelj

– Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu, navode iz Hrvatskog veterinarskog instituta.

Ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta Boris Habrun poručio je da je “nakon pojave bolesti COVID-19 Hrvatski veterinarski institut vrlo je brzo povećao biosigurnosni stupanj laboratorija te uveo laboratorijske metode za dijagnostiku te bolesti.”

Ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta Boris Habrun/foto Ante Gudelj)

Kako bi se utvrdilo je li došlo do prijenosa novog koronavirusa na divlje životinje, Institut je prošle godine krenuo u veliko istraživanje.

– Istraživanje smo temeljili na pretraživanju slobodno živućih te životinjskih vrsta koje žive u zoološkom vrtu. Od slobodno živućih vrsta odabrali smo divlje svinje, crvene lisice i čagljeve. Lisica i čagalj pripadaju kanidima za koje se pokazalo da su osjetljivi i primljivi za virus, a svinja je poznata kao inkubator za rekombinaciju različitih sojeva virusa te sadrži proteine koji dopuštaju vezivanje koronavirusa za receptore. Svinje u životinjskom svijetu predvode po broju bolesti uzrokovanih koronavirusima. Divlje svinje, lisice i čagljevi vrste su rasprostranjene po Hrvatskoj i sve češće dolaze u naseljena mjesta i hrane se otpadom. Životinje smo pretražili na prisustvo protutijela i virusa SARS-CoV-2. Pretražili smo i 32 vrste životinja iz Zoološkog vrta grada Zagreba. Srećom, možemo potvrditi kako u drugom pandemijskom valu i nakon njega nije došlo do unosa virusa kod divlje svinje, lisice i čagljeva te kod životinja iz zoološkog vrta. To govori u prilog činjenici da dosadašnji sojevi virusa ne prelaze lako s čovjeka na divlje životinje, istaknula je Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.

Lorena Jemeršić/foto Ante Gudelj

Iako ptice nisu prirodni nositelji virusa iz roda betakoronavirusa među kojima je SARS-CoV-2, djelatnike HVI-a je zanimalo mogu li galebovi pasivno prenositi virus i izlučivati ga fecesom. Zato su pretraženi galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj. Utvrđeno je da galebovi klaukavci ne prenose virus i ne predstavljaju javnozdravstvenu prijetnju premda se hrane otpadom.

I uzorci školjkaša, tj. dagnje, kamenice i brbavice s komercijalnih uzgajališta na Jadranu bili su negativni na prisutnost virusa SARS-CoV-2. Ti su školjkaši pretraženi u sklopu istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama. Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u svih sedam hrvatskih gradova uključenih u istraživanje: Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.

Dragan Brnić/foto Ante Gudelj

– Trenutačno nema čvrstih dokaza da otpadne vode i školjkaši mogu biti izvor infekcije virusom SARS-CoV-2 za ljude te se stoga smatra da je javnozdravstveni rizik nizak. Potvrđen je učinak obrade otpadnih voda drugog i naročito trećeg stupnja na redukciju i uklanjanje virusa SARS-CoV-2. Manja učinkovitost redukcije i uklanjanja je povezana s većom incidencijom infekcija virusom SARS-CoV-2 u stanovništvu. Međutim, kako je u Hrvatskoj svega 37 posto stanovništva spojeno na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda minimalno drugog stupnja, oprez je nužan zbog moguće kontaminacije okoliša s kojim su divlje životinje u izravnom kontaktu“, upozorio je Dragan Brnić, voditelj Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti Hrvatskog veterinarskog instituta.

Hrvatski veterinarski institut u istraživanje je uključio i koloniju šišmiša iz jedne spilje u Šibensko-kninskoj županiji. Naime, šišmiši su prirodni rezervoari različitih koronavirusa, pa tako i onih srodnih virusima SARS i SARS-CoV-2.

– Istražena je jedna miješana kolonija šišmiša u kojoj obitava i veliki potkovnjak. Poznato je da su šišmiši iz tog roda nosioci različitih koronavirusa, pa tako i virusa SARS-CoV te virusa koji su srodni sa SARS-om i SARS-CoV-2. Komercijalnim smo testovima kod šišmiša dokazali prisutnost protutijela za SARS CoV-2, ali ne i sam virus. Dokazali smo šišmišji betakoronavirus koji se, kao i drugi dosad poznati betakoronavirusi izolirani iz potkovnjaka, svrstava u istu skupinu sa SARS CoV i SARS-CoV-2.

Ivana Lojkić u laboratoriju/foto Ante Gudelj

Ako uzmemo u obzir činjenicu da se trenutačno najsličniji šišmišji virus CoV-2 razlikuje za 4 % odnosno 1150 mutacija, to predstavlja nekoliko desetljeća evolucijske razlike. Virus koji smo mi dokazali, razlikuje se čak 12 % od SARS-CoV-2. Nalaz protutijela svakako treba potvrditi dodatnim testiranjem jer upotrebljeni testovi očigledno dokazuju protutijela i za viruse koji su srodni sa SARS i SARS-CoV-2. Do sličnih rezultata nedavno su došli i kineski istraživači“, rekla je Ivana Lojkić, voditeljica Laboratorija za bjesnoću i opću virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.

Pojasnila je da ljudi ne trebaju strahovati od šišmiša, nego da ih trebaju štititi. Svi šišmiši u Hrvatskoj su kukcojedi, dakle prirodni insekticidi. Jedini leteći sisavci važan su indikator zdravlja ekosustava. Što je veći broj vrsta šišmiša prisutan na nekom području, to je taj ekosustav zdraviji.