Kad smo imali kunu, hrvatski su građani najviše štedjeli u eurima. Sada kune nema, kunska štednja je prilikom prelaska na euro pretvorena u eure, a euri su nam domaća valuta već gotovo dvije i pol godine.

Zanimalo nas je, jesu li hrvatski štediše možda više diverizificirali štednju i na druge valute, prije svega na američki dolar, koji nam je sada »prva« strana valuta, ali i na švicarski franak, s obzirom i na sve veće ekonomske nestabilnosti i neizvjesnosti, pri čemu se ove dvije valute percipiraju kao čuvari vrijednosti. Protiv ove teze išla bi činjenica da je dolar u prosjeku nešto oslabio u odnosu na euro u tom periodu.

Danas euro vrijedi 1,13 američkih dolara, što znači da je europska valuta ojačala (u rujnu 2022. je primjerice jedan euro vrijedio manje od jednog dolara). No, sada postoje i očekivanja o mogućem budućem rastu dolara s obzirom na razliku monetarnih politika u valutnim područjima SAD-a i eurozone.

Efekt tečaja

Europska središnja banka reže ključne stope, što može utjecati na smanjenje vrijednosti njene valute, dok američki Federal Reserve zasad čeka, s obzirom da se boji eskalacije cijena uslijed rasta carina koje je poduzela upravo američka administracija. Otud i sukob između šefa Feda Jeromea Powella i predsjednika Donalda Trumpa.

Na pitanje je li kod nas možda porastao udio dolarske u oročenoj štednji, iz Hrvatske narodne banke poslali su tablicu iz koje je razvidno da nije, već se, suprotno tome, udio strane štednje, unutar koje dominira dolar, još i smanjio, i to sa 7 posto s kraja 2022. na 5 posto koncem prvog kvartala ove godine.

Prema HNB-ovim podacima, od 40 milijardi eura ukupnih depozita građana u bankama u Hrvatskoj, oročenih je 10,7 milijardi. Od toga je čak 10,2 milijardi eurskih, dakle, izraženih u domaćoj valuti – kako to sad vodi HNB – a tek 527,4 milijuna je oročenih depozita u drugim valutama (u eurskoj protuvrijednosti). Pritom je depozita u američkim dolarima, izraženo u eurima, tek 387 milijuna eura, a depozita u švicarskim francima, izraženo u eurima, 87,6 milijuna eura.

Ostalo otpada na druge valute koje HNB niti ne specifira. To je stanje krajem prvog kvartala ove godine, te se, ako se gleda period od uvođenja eura naovamo, nije bitno pomaklo.

Krajem 2022. bilo je 9,3 milijarde eura ukupne oročene štednje, pri čemu je u drugim valutama bilo 650 milijuna, od čega dolara 462, a franka 110 milijuna eura. Dakle, udio je još i pao sa spomenuth 7 na 5 posto, s tim da su pali i apsolutni iznosi oročene štednje u dolarima i francima, izraženi u eurima, dok je ukupna oročena štednja u tom periodu porasla. Kad se gleda samo udio dolara, on je u ukupnim oročenim depizitima pao s 5 na 3,6 posto, od kraja 2022 do sada.

Radi se, međutim, i o spomenutom efektu tečaja, jer se sve vodi u eurima, a kako je euro ojačao, onda se dolarska komponenta izražava u manjem iznosu eura. Međutim, očito da većeg seljenja depozita prema dolarima, koji bi to kompenzirao – nije bilo.

To je potvrdila i Hrvatska udruga banaka. Kažu da je »udio depozita u stranim valutama u ukupnim depozitima nakon uvođenja eura ostao nizak i stabilan«. Oni daju podatke koji uključuju ukupne depozite, i građana i poduzeća, no omjeri su slični.

– U ožujku 2024. ukupni depoziti iznosili su 56,1 milijardu eura, od čega je 4,9 posto bilo u stranim valutama. Do ožujka ove godine ukupni depoziti porasli su na 60,4 milijarde eura, dok se udjel depozita u stranim valutama smanjio na 4,2 posto.

Promatramo li samo sektor kućanstava, depoziti u eurima porasli su s 34,9 na 38 milijardi eura, dok su depoziti u stranim valutama blago pali, s 2,1 na 2 milijardi eura, tumači HUB, koji je ovdje očito ubrojio i transakcijske depozite, depozite na tekućim i žiro računima, pa je udio strane komponente još manji nego kod oročenih.

HUB potvrđuje i da je »u proteklih godinu dana došlo do jačanja eura u odnosu na dolar, pa je mogući pad eurske protuvrijednosti depozita u dolarima mogao utjecati na smanjenje ukupnog iznosa depozita u stranim valutama«.

Plaće i krediti

Iako se moglo pomisliti da će hrvatski građani, sukladno dugoj tradiciji seljenja depozita u tada strane valute, prvo marku, a onda euro, možda i sada pomisliti da je trava zelenija u tuđem dvorištu, očito se to nije dogodilo: euro smo nastavili percipirati kao čuvara vrijednosti, kako ga je većina štediša percipirala i prije no je postao domaća valuta.

To i jest bio jedan od razloga za uvođenje eura. Jer, plaća se primala u kunama, a građani su mahom štedjeli u eurima, što je banke poticalo da odobravaju kredite uz valutnu klauzulu, pa je rastao valutno inducirani kreditni rizik. Sada toga nema, i primici, i velika većina štednje, i (kreditni) izdaci su u eurima.

Građani očito vjeruju u eurozonu, bez obzira na kritike o slabosti njezinog gospodarstva ili tromosti administracije. Dolar slabo primjećuju. Malo smo istražili i po bankama koje isto to potvrđuju.

Zagrebačka banka kaže da nakon prelaska na euro kao službenu valutu interes klijenata za štednju u dolarima nije pokazao značajne fluktuacije. U OTP banci se udio štednje u američkim dolarima kreće u rasponu od 8 do 10 posto, no nije se značajnije mijenjao od 2022., kao ni udio štednje u CHF, koji se kreće od 0,5 do 0,75 posto. U Erste banci bilježe trend smanjenja udjela oročene štednje u američkim dolarima i švicarskim francima.

U ukupnim oročenim depozitima stanovništva, udio oročene štednje u USD na kraju 2023. bio je 5,5 posto, a oročene štednje u CHF-u 2,15 posto. Na kraju 2024. udio oročene štednje u USD iznosio je 3,9 posto, a oročene štednje u CHF-u 1,45 posto.

Bitne promjene niti ne očekuju. U Addiku se u zadnjih tri godine udio američkog dolara smanjuje, dok se udio štednje u eurima povećava. Štednja u CHF nema, kažu, značajnijih promjena.

Samo u RBA su potvrdili da je u odnosu na početak 2023. došlo do porasta oročenih depozita u valuti USD, no ne značajnog, euro je i dalje daleko najvažnija valuta u kojoj klijenti štede.

Kamate niske i za euro i za dolar

Pratimo ovdje valutnu strukturu štednje, više s aspekta diverzifikacije rizika, nego zarade, jer – jasno je – kamate na štednju u bankama su male, kako na eursku, tako i na dolarsku, koja se k tome »honorira« i još nešto malo nižim stopama. Prema podacima iz banaka, sve se to kreće od nula do najviše 1,3 posto.

Dolar pod povećalom

Iz Raiffeisen banke poslali su nešto detaljniju analizu. Kažu da se »u kontekstu trgovinskih promjena i očekivanja vezanih za gospodarstvo SAD-a, ne čini izglednim diverzificiranje štednje prema američkom dolaru«.

– Recentni rast EUR/USD primarno je posljedica slabosti dolara. Iako se izrazito negativan sentiment prema dolaru čini pretjeranim, što bi kratkoročno moglo stvoriti prostor za blagu korekciju tečaja, s obzirom na naša očekivanja o kamatnom diferencijalu odnosno o kretanju kamatnih stopa (završetak ciklusa smanjenja ključnih kamatnih stopa ESB-a krajem godine i početak smanjenja kamatnih stopa Feda), promatrano dugoročnije, ne možemo isključiti nastavak uzlaznog trenda EUR/USD.

Status američkog dolara kao sigurne valute vjerojatno će i dalje biti pod povećalom, no gubitak tog statusa nije dio našeg osnovnog scenarija. Trenutna očekivanja temeljena su na određenim pretpostavkama i nisu preporuka niti garancija budućih kretanja.

Štoviše, tečaj EUR/USD formira se na slobodnom valutnom tržištu i može biti volatilan. Stoga svaki štediša prilikom odluke u kojoj valuti treba štedjeti pored svih ostalih parametara uzima u obzir i navedene rizike, poručuju iz RBA.

De Guindos o riziku da euro oslabi

ECB na svojim stranicama prenosi intervju s potpredsjednikom Luisom de Guindosom (»Die Presse«), pri čemu na pitanje postoji li i sada rizik da euro deprecira kao i 2022. kada je Fed dignuo ključne stope, De Guindos kaže u ovom trenutku nije nužno da tako bude, štoviše, veli, »unatoč svim neizvjesnostima i suprotno očekivanjima, euro je ojačao nakon najave carina«.

Kretanje tečaja, kaže, ovisi o mnogim faktorima, a ECB ga prati vezano za rizik stabilnosti cijena.