U posljednje dvije i pol godine otkako je u zagrebačkom Zoološkom vrtu s radom počeo prihvatni centar za invazivnu stranu vrstu kornjača tamo je smješteno čak 1216 crvenouhih i žutouhih kornjača jer u prirodi ugrožavaju zavičajne vrste kornjača, priopćio je ZOO.

Radi se o kornjačama latinskog naziva Trachemys scripta koje u prirodi ugrožavaju zavičajne vrste kornjača. S njima se postupa u skladu s posebnim planom upravljanja, pa u zagrebačkom ZOO-u djeluje prihvatni centar za tu invazivnu vrstu koji ih smješta u Prvo maksimirsko jezero i njegov kanal.

„Tim kornjačama prihvatni centar omogućuje život, no kako ne bi ugrozile zavičajne vrste kornjača, onemogućen im je odlazak u okolnu prirodu”, rekao je ravnatelj zagrebačkog ZOO-a Ivan Cizelj.

Najviše invazivnih kornjača stiglo je iz Zagreba, ponajviše iz parka Maksimira i Botaničkog vrta, ali i od građana koji se o njima više ne mogu ili ne žele brinuti.

Invazivne kornjače centar prima i iz drugih dijelova Hrvatske. Lani je prihvatio samo dvjestotinjak jedinki što znači, kako je rekao Cizelj, da se njihov broj kod građana i u prirodi Hrvatske smanjuje.

Najviše ih je stiglo u prvih godinu i pol nakon otvorenja prihvatnog centra, njih više od tisuću.

“Sada su kornjače u hibernaciji – kako ove u prihvatnom centru, tako i one u prirodi pa se zato ne opažaju kraj močvara i jezera”, rekao je Matej Tolić, timaritelj u zagrebačkom ZOO-u na projektu “LIFE for Mauremys” s ciljem zaštite riječnih kornjača.

Zamolio je građane koji im sada žele donijeti svoju kornjaču ljubimca, da je zadrže do proljeća kada će je moći odgovarajuće zbrinuti.

Zavičajne vrste kornjača u Hrvatskoj su obična čančara, barska i riječna kornjača te sedmopruga usminjača, glavata i zelena želva.

Invazivna strana vrsta Trachemys scripta obuhvaća podvrste crvenouhu, žutouhu i kumberlandsku kornjaču te hibride crvenouhih i žutouhih kornjača.

Kornjače invazivne strane vrste u prirodu Hrvatske stigle su posredstvom ljudi koji su ih nabavljali kao kućne ljubimce. Dok su im kornjače stale na dlan, lako su se brinuli o njima, međutim kad su gmazovi dosegnuli svoju punu veličinu, ljudi su ih znali odbacivati.

U prirodi kornjače invazivne vrste oduzimaju resurse zavičajnim vrstama, što im ugrožava opstanak. Stoga se sustavnim zbrinjavanjem invazivnih kornjača doprinosi zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti, poručuju iz zagrebačkog ZOO-a.